PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI

Σχετικά έγγραφα
PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 2009.

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I PLASTIČNIH MATERIJALA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ΕΦΑΡΜΟΓΗ ΚΑΝΟΝΙΣΜΩΝ ΝΗΟΓΝΩΜΟΝΩΝ

( , 2. kolokvij)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

18. listopada listopada / 13

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B"

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

1.4 Tangenta i normala

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

2.7 Primjene odredenih integrala

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

numeričkih deskriptivnih mera.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Krcanje broda u vodama različitih gustoća

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Elementi spektralne teorije matrica

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Operacije s matricama

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

IZVODI ZADACI (I deo)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

7 Algebarske jednadžbe

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Prostorni spojeni sistemi

1 Promjena baze vektora

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Računarska grafika. Rasterizacija linije

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

Type. Capacities. Flanged Safety Relief Valves spring loaded. The-Safety-Valve.com LWN E

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

radni nerecenzirani materijal za predavanja

5. Karakteristične funkcije

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

ΕΚΘΕΣΗ ΤΗΣ ΕΠΙΤΡΟΠΗΣ ΠΡΟΣ ΤΟ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟ ΚΑΙ ΤΟ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟ

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Dijagonalizacija operatora

Available Specification & Size of CSAC Aluminium Products

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Type 441 DIN 442 DIN. Capacities. Flanged Safety Relief Valves spring loaded. The-Safety-Valve.com LWN E

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Teorijske osnove informatike 1

Kaskadna kompenzacija SAU

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Transcript:

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 1 1. UVOD 1.1 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU JAHTI I BRODICA (u daljnjem tekstu: Pravila) sukladno odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika o brodicama i jahtama propisuju tehničke zahtjeve u svrhu utvrđivanja sposobnosti brodice i jahte za plovidbu u svezi sa:.1 Sigurnošću ljudskih života, brodice, jahte ili imovine..2 Sprečavanjem zagađivanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem..3 Zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obraštanja trupa..4 Zaštitom na radu, smještajem posade i putnika na jahti i brodici..5 Sprečavanjem zagađivanja zraka..6 Uvjetima za prijevoz putnika..7 Sigurnošću uređaja za rukovanje teretom. 1.2 Pravila uključuju odredbe europske Direktive 94/25/EZ s dopunama (vidi toč. 3.23 ovog odjeljka Pravila) koje se odnose na:.1 Temeljne zahtjeve kojima moraju udovoljavati plovila..2 Postupke ocjene sukladnosti..3 Postupak certifikacije (provedbu odobrenog postupka ocjene sukladnosti i izdavanje potvrde o gradnji). 1.3 Obrasci dokumenata koje izdaje HRVATSKI REGISTAR BRODOVA objavljuju se u posebnim izdanjima HRVATSKOG REGISTRA BRODOVA. 1.4 Odjeljci Pravila dijele se na odsjeke, poglavlja, točke i podtočke koji se označavaju prema decimalnom sustavu označavanja s najviše šest znamenaka. Pripadajuće brojčane oznake odjeljaka Pravila naznačene su na zaglavlju stranice. Pozivanje na određene dijelove teksta vrši se na slijedeći način:.1 Ako se tekst nalazi u istom odjeljku Pravila pozivanje se vrši do razine podtočke (npr. vidi zahtjeve navedene u 4.1.1.1 ovog odjeljka Pravila)..2 Ako se tekst nalazi u različitom odjeljku Pravila pozivanje se vrši do razine odsjeka (npr. vidi zahtjeve navedene u Pravilima, odjeljak 2., odsjek 4)..3 Ako se tekst nalazi u nekom dijelu Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova pozivanje se vrši do razine odsjeka (npr. vidi zahtjeve navedene u Pravilima za baždarenje pomorskih brodova, jahti i brodica, odjeljak 2).

2 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 2. PRIMJENA 2.1 Pravila se sastoje od četiri odjeljka, i to (vidi i Sliku 2.1-1):.1 - OPĆENITO.2 Odjeljak 2. - NADZOR / OCJENA SUKLADNOSTI TIJEKOM GRADNJE BRODICA I JAHTI, kojim se propisuju: a) temeljni tehnički zahtjevi, b) postupci ocjene sukladnosti projekta i gradnje plovila, c) certifikacija plovila za razonodu prema Direktivi 94/25/EZ s dopunama (vidi toč. 3.23 ovog odjeljka Pravila), d) statutarna certifikacija brodica i jahti hrvatske državne pripadnosti. Za nove izvedbe brodica i jahti obvezni datum primjene ovih zahtjeva jest ne kasnije od 1. siječnja 2006. godine. Za postojeće izvedbe brodica i jahti, odnosno izvedbi jahti i brodica odobrenih od Registra do datuma stupanja na snagu ovih Pravila, obvezni datum primjene ovih zahtjeva jest ne kasnije od 1. siječnja 2008. godine..3 Odjeljak 3. - PREGLEDI JAHTI, kojim se propisuju tehničke norme za obavljanje pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu jahti. Početak primjene ovih zahtjeva jest od prvog pregleda jahte koji dospijeva nakon 1. ožujka. godine..4 Odjeljak 4. - PREGLEDI BRODICA, kojim se propisuju tehničke norme za obavljanje pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu brodica i zahtjeve prilikom gradnje brodica za osobne potrebe. Početak primjene ovih zahtjeva jest od prvog pregleda brodice koji dospijeva nakon 1. ožujka. godine.

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 3 Slika 2.1-1 Shematski prikaz Pravila - OPĆENITO Odjeljak 2. - NADZOR/OCJENA SUKLADNOSTI TIJEKOM GRADNJE Odsjek 1. OPĆENITO Odsjek 2. TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVI Odsjek 3. POSTUPCI OCJENE SUKLADNOSTI PROJEKTA I GRADNJE PLOVILA Odsjek 4. Odsjek 5. Odsjek 6. CERTIFIKACIJA PLOVILA PREMA DIREKTIVI 94/25/EZ S DOPUNAMA DODATNI ZAHTJEVI ZA JAHTE KOJE VIJU ZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODICE KOJE VIJU ZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE STATUTARNA CERTIFIKACIJA JAHTI KOJE VIJU ZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE STATUTARNA CERTIFIKACIJA BRODICA KOJE VIJU ZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE Odjeljak 3. - PREGLEDI JAHTI I IZDAVANJE / POTVRĐIVANJE ISPRAVA Odjeljak 4. - PREGLEDI BRODICA I IZDAVANJE / POTVRĐIVANJE ISPRAVA

4 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 3. OBJAŠNJENJE IZRAZA I POJMOVA 3.1 Brodica - plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 kw. Pojam brodica ne obuhvaća:.1 Plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova..2 Kanue, kajake, gondole i pedaline..3 Daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima..4 Plovila namijenjena isključivo za natjecanja. U svrhu ovih Pravila pojam brodica isključuje slijedeća plovila:.1 Plovila eksperimentalne izvedbe..2 Ronilice..3 Plovila na zračnom jastuku..4 Hidrokrilna plovila. 3.2 Jahta - plovni objekt za razonodu, neovisno da li se koristi za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika. U svrhu ovih Pravila pojam jahta isključuje slijedeća plovila:.1 Plovila eksperimentalne izvedbe..2 Ronilice..3 Plovila na zračnom jastuku..4 Hidrokrilna plovila..5 Plovila namijenjena isključivo za natjecanja. 3.3 Postojeća brodica - brodica koja je upisana u očevidnik brodica Republike Hrvatske. 3.4 Postojeća jahta - jahta koja je upisana u Upisnik jahti Republike Hrvatske. 3.5 Brodica za gospodarske namjene - brodica za prijevoz putnika i/ili tereta uz naplatu, brodica za rekreaciju za iznajmljivanje, obavljanje ribolova, vađenje šljunka, kamena i druge gospodarske djelatnosti. 3.6 Jahta za gospodarske namjene - jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bez posade. 3.7 Brodica za osobne potrebe - brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u gospodarske namjene. 3.8 Jahta za osobne potrebe - jahta koja se ne koristi u gospodarske namjene. 3.9 Javna brodica - brodica, osim ratne brodice, namijenjena i opremljena za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koja služi isključivo u negospodarske namjene. 3.10 Motorna brodica - brodica koja se kreće pomoću mehaničkog porivnog uređaja. 3.11 Gliser - brodica ili jahta koja pomoću mehaničkog porivnog uređaja klizi po površini mora. 3.12 Osobno plovilo na vodomlazni pogon (vodeni skuter i sl.) - brodica duljine manje od 4 metra, opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim pogonskim uređajem, projektirana na način da osobe na njoj sjede ili stoje uspravno ili kleče. 3.13 Motorna jahta - jahta koja se isključivo kreće pomoću mehaničkog porivnog uređaja. 3.14 Brodica na jedra - svaka brodica koja kao porivni uređaj ima jedra dovoljne površine pomoću kojih se može kretati po moru. Ovaj pojam ne isključuje brodice koje uz jedra imaju i mehanički porivni uređaj. 3.15 Jahta na jedra - svaka jahta koja kao porivni uređaj ima jedra dovoljne površine pomoću kojih se može kretati po moru. Ovaj pojam ne isključuje jahte koje uz jedra imaju i mehanički porivni uređaj. 3.16 Brodica na vesla - brodica koja kao porivno sredstvo koristi vesla. 3.17 Osobe u brodici ili jahti - članovi posade i putnici na brodici ili jahti. 3.18 Priznata organizacija - organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava. U svrhu ovih Pravila priznatom organizacijom smatra se HRVATSKI REGISTAR BRODOVA (u daljnjem tekstu: Registar). 3.19 Priznata organizacija izvan Republike Hrvatske - organizacija koja ispunjava uvjete iz IMO Rez. A.739(18) i Rez. A.789(19). U svrhu ovih Pravila priznatom organizacijom smatra se:.1 American Bureau of Shipping (ABS).2 Bureau Veritas (BV).3 China Classification Society (CCS).4 Det Norske Veritas (DNV).5 Germanischer Lloyd (GL).6 Korean Register of Shipping (KR).7 Indian Register of Shipping (IRS).8 Lloyd's Register of Shipping (LR).9 Nippon Kaiji Kyokai (NKK).10 Registro Italiano Navale (RINA).11 Russian Maritime Register of Shipping (RS).12 Polski Rejestr Statkow (PRS).13 Turk Loydu (TL).14 Hellenic Register of Shipping (HRS).15 Registro Internacional Naval (RINAVE) O prihvatljivosti ostalih organizacija odlučuje se razmatrajući svaki slučaj zasebno. 3.20 Ovlašteno tijelo - organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje ocjene sukladnosti tijekom gradnje brodica i jahti duljine do 24 metra za osobne potrebe. U svrhu ovih Pravila ovlaštenim tijelom smatra se HRVATSKI REGISTAR BRODOVA (u daljnjem tekstu: Registar).

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 5 3.21 Ovlašteno tijelo izvan Republike Hrvatske - ovlaštena tijela navedena u privitku Direktive 94/25/EZ (vidi toč. 3.23 ovog odjeljka Pravila). 3.22 Priznate pomorske administracije - pomorske administracije drugih država navedene kako slijedi: 1. Pomorska Administracija SAD-a (United States Coast Guard - USCG) 2. Pomorska Administracija Australije (Australian Maritime Safety Authority - AMSA) 3. Pomorska Administracija Novog Zelanda (Maritime Safety Authority of New Zealand - MSA) 4. Pomorska Administracija Norveške (Norwegian Maritime Directorate - NMD) 5. Pomorska Administracija Velike Britanije (Maritime and Coastguard Agency - MCA) 6. Pomorska Administracija Danske (Danish Maritime Administration) 7. Pomorska Administracija Finske (Finish Maritime Administration) 8. Pomorska Administracija Kanade (Transport Canada) O prihvatljivosti ostalih organizacija odlučuje se razmatrajući svaki slučaj zasebno. 3.23 Direktiva - Direktiva Europskog Parlamenta i Vijeća broj 94/25 EZ kako je izmijenjena i dopunjena, o usklađivanju zakona i drugih propisa zemalja članica koji se odnose na rekreacijska plovila. rijeka i jezerima, i to: Limskim, Raškim, Kaštelanskim i Klek - Neumskim zaljevom, Prokljanskim jezerom (uključujući ušće rijeke Krke do rta Jadrija), Rijekom dubrovačkom i Neretvom. Sva plovila građena prema Direktivi moraju biti svrstana u odgovarajuću projektnu kategoriju kako je to određeno Pravilima, Odjeljak 2., toč. 2.2. Tablicom 3.26-1 dana je usporedba projektnih kategorija prema Direktivi sa područjima plovidbe prema Pravilniku o brodicama i jahtama. Tablica 3.26-1 Usporedna tablica projektnih kategorija i područja plovidbe Područje plovidbe I II III, IIIa, IIIb, IIIc IV Projektna kategorija (prema Direktivi 94/25/EZ) A Neograničena plovidba B - Plovidba otvorenim morem C - Obalna plovidba D - Zaštićene vode Brzina vjetra (Bf) Značajna valna visina (H 1/3, metri) > 8 > 4 8 4 6 2 4 0,3 3.24 Duljina brodice ili jahte - duljina trupa kako je definirano u Pravilima, Odjeljak 2., toč. 1.2.2. 3.25 Baždarska duljina brodice - duljina na temelju koje se plovilo određuje kao brodica, a predstavlja 96% ukupne duljine na vodnoj liniji, povučenoj na visini od 85% najmanje visine broda iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjega ruba pramčane statve do osi osovine kormila na istoj vodnoj liniji, ako je ta vrijednost veća. Na brodicama izvedenim s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektiranom vodnom linijom. 3.26 Brodica ili jahta ovisno o svojoj veličini, konstrukciji i drugim tehničkim karakteristikama može ploviti u sljedećim područjima plovidbe:.1 Područje plovidbe I - obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora..2 Područje plovidbe II - obuhvaća međunarodnu plovidbu Jadranskim morem..3 Područje plovidbe III - obuhvaća plovidbu unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje su pristupačne s mora. U području plovidbe III mogu postojati sljedeća ograničenja: IIIa - do 6 Nm od obale kopna ili otoka IIIb - do 3 Nm od obale kopna ili otoka IIIc - do 1 Nm od obale kopna ili otoka.4 Područje plovidbe IV - obuhvaća plovidbu lukama, te zaljevima, ušćima

6 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 4. BAŽDARENJE BRODICA 4.1 Baždarenje brodica obavlja se radi utvrđivanja tonaže. Baždarenju podliježu brodice prije upisa u očevidnik brodica Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojeće brodice prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđene bruto tonaže. 4.2 Tonaža pomorskih brodica jednaka je njihovoj bruto tonaži (GT), dok se neto tonaža (NT) ne utvrđuje. Tonaža brodice određuje se po slijedećoj formuli: GT = 0,225 V gdje je V cjelokupni volumen brodice u m 3, a izračunava se kako slijedi: V = 0,55 L B D + Σ l b h gdje je: L - duljina trupa brodice u metrima - udaljenost između krajnjih točaka trupa brodice na pramcu i krmi, u visini palube, odnosno razme za brodice bez palube, ne uračunavajući izdanke; B - širina brodice u metrima - najveća širina na polovini duljine brodice L, mjerena preko vanjske oplate brodice, u visini palube, odnosno razme za brodice bez palube, ne uračunavajući izdanke; D - visina brodice u metrima - okomita udaljenost koja se mjeri na polovini duljine L, od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba palube ili razme brodice bez palube. Ako je paluba ili razma brodice djelomice povišena u obliku stepenica na mjestu gdje se mjeri visina, visina se mjeri do zamišljene crte, koja je produžetak nižeg dijela palube, odnosno razme, paralelno sa uzdignutim dijelom; l, b, h - srednja duljina, širina i visina kućice, odnosno izdanka, u metrima; Σ l b h - zbroj volumena kućica i izdanaka iznad palube, m 3. 4.3 Ako se izmijeni volumen V brodice, određen u 4.2, i ako takva izmjena dovodi do promjene tonaže, potrebno je odrediti novu tonaža koja odgovara novom volumenu.