Moguća i virtuelna pomjeranja

Σχετικά έγγραφα
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Reverzibilni procesi

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Hamilton-Jacobijeva jednadžba

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

1 Momenti inercije u odnosu na Dekartove koordinatne ose

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Elementi spektralne teorije matrica

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

7 Algebarske jednadžbe

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

18. listopada listopada / 13

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Teorijske osnove informatike 1

Operacije s matricama

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

radni nerecenzirani materijal za predavanja

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Zadaci iz trigonometrije za seminar

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

numeričkih deskriptivnih mera.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

IZVODI ZADACI (I deo)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Računarska grafika. Rasterizacija linije

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

ZBIRKA ZADATAKA IZ MEHANIKE ROBOTA. Mihailo P. Lazarević

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Kaskadna kompenzacija SAU

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Obrada signala

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Dijagonalizacija operatora

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( , 2. kolokvij)

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

UNIVERZITET U BEOGRADU MEHANIKA ROBOTA. MEHANIKA ROBOTA - Vukman Čović, Mihailo Lazarević. Vukman Čović Mihailo Lazarević ISBN

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Predavanje 2 *MEHANIKA MATERIJALNE ČESTICE*

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Zadaci iz Osnova matematike

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

1.4 Tangenta i normala

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Dinamika rotacije (nastavak)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Transcript:

Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx + jδy + kδz vrtuelna pomjeranja zadovoljavaju uvjet: δf k df k t=const = N =1 δ r = 0. (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 1 / 10

Idealne veze Dnamka sstema sa vezama Kažemo da su veze predstavljene jednačnama f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) dealne ako je ukupn rad odgovarajućh sla reakcje na prozvoljnom vrtuelnom pomjeranju čestca sstema jednak nul, tj. N =1 F (r) δ r = 0 za sva vrtuelna pomjeranja, tj. za sve vektore δ r za koje vrjed N δ r = 0. =1 (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 2 / 10

Dnamka sstema sa vezama D Alembertov prncp Posmatramo mehančk sstem sa dealnm ntegrablnm vezama f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ). Za sva vrtuelna pomjeranja je δ r = 0 uvjet dealnost veza. m r = F = F (a) + F (r) => F (r) = m r F (a). D Alembertov prncp: ( m r F (a) ) δ r = 0 za sve δ r koj zadovoljavaju δ r = 0. (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 3 / 10

Dnamka sstema sa vezama Broj stepena slobode δ r = 0, tj. N =1 { fk δx + δy + f } k δz = 0 (k = 1, 2,..., K ) x y z K uvjeta => samo je n = 3N K komponent δx, δy, δz nezavsno. n = 3N K broj stepena slobode posmatranog mehančkog sstema. (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 4 / 10

Dnamka sstema sa vezama Metod Lagrangeovh multplkatora ( m r F (a) ) δ r k ( m r F (a) k ( λ k δ r ) λ k ) δ r = 0. U Descartesovm koordnatama { } ( )x δx + ( ) y δy + ( ) z δz. = 0. Koefcjent uz δx (označen sa ( ) x ) je m ẍ F (a) x k λ k x, analogno za δy δz (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 5 / 10

Dnamka sstema sa vezama Lagrangeove jednačne I vrste { } ( )x δx + ( ) y δy + ( ) z δz + nezavsne varjacje + zavsne varjacje { } ( )x δx + ( ) y δy + ( ) z δz = 0 Nezavsnh varjacja ma 3N K, zavsnh varjacja ma K. Bramo pogodne λ k tako da zraz { u zagradama uz zavsne } varjacju budu jednak 0. Ostaje ( )x δx + ( ) y δy + ( ) z δz = 0. nez. var. Lagrangeove jednačne I vrste: m r = F (a) + K k=1 λ k, = 1, 2,..., N f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ). (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 6 / 10

Dnamka sstema sa vezama Kretanje čestce po krvoj lnj Jedna čestca, dvje veze: f 1 ( r, t) = 0, f 2 ( r, t) = 0. Sla reakcje: F (r) f = λ 1 f 1 + λ 2 2. n 1 n 2 P 2 P 1 Odre dvanje sla reakcje: Iz m r = F (a) f + λ 1 f 1 + λ 2 2 skalarnm množenjem sa f 1 pojednačno, dobjaju se dvje jednačne: f 2 m r f 1 m r f 2 = F (a) f 1 = F (a) f 2 + λ 1 ( f1 + λ 1 f 1 ) 2 + λ2 f 2 f 2 + λ 2 ( f2 f 1 ; ) 2 ; z kojh nalazmo λ 1 λ 2. Članove sa r elmnramo dervranjem j-na veze. (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 7 / 10

Dnamka sstema sa vezama Generalsane koordnate Za sstem od N čestca sa K veza: n = 3N K broj stepena slobode. Generalsane koordnate: n varjabl q 1, q 2,..., q n za koje važ: Vektor položaja svh čestca sstema su u svakom trenutku jednoznačno odre den vrjednostma varjabl q 1, q 2,..., q n : r = r (q 1, q 2,..., q n, t) = r (q, t). Kratko, set generalsanh koordnata q = (q 1, q 2,..., q n ), a pojednačno h označavamo sa q α, (α = 1, 2,..., n). Jednačne veze su dentčk zadovoljene za sve vrjednost q (z neke oblast n dmenzonalnog prostora). f k ( r 1 (q, t), r 2 (q, t),..., r N (q, t), t ) 0 k = 1, 2,..., K, q α, t. Pr zmjen generalsanh koordnata q, vektor r (q, t) prmaju sve vrjednost dopuštene vezama. (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 8 / 10

Dnamka sstema sa vezama Df. j-ne kretanja u generalsanm koordnatama D Alembertov prncp: ( m r F (a) ) δ r = 0; r = r (q, t) => Moguća pomjeranja: d r = α Vrtuelna pomjeranja: δ r = (q,t) δq α α F (a) ( m r F ) (a) m r (q, t) (q,t) = α (q,t) dq α + (q,t) t. (q, t) δq α = 0 F (a) (q, t), α = 1, 2,..., n = Q α = Q α (q, q, t) generalsane sle (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 9 / 10

Dnamka sstema sa vezama Lagrangeove jednačne II vrste Dferencjalne j-ne kretanja u generalsanm koordnatama Lagrangeove jednačne II vrste: d dt T q α T = Q α, α = 1, 2,..., n T = 1 2 m r 2, r = r (q, q, t) Knetčka energja sstema zražena preko generalsanh koordnata brzna. Q α (q, q, t) generalsane sle. (Prrodno-matematčk fakultet u Sarajevu) 10. predavanje 10 / 10