Slika 1 Page Setup komande

Σχετικά έγγραφα
3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Εισαγωγή στο MS Word

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elementi spektralne teorije matrica

Operacije s matricama

Postoji nekoliko statidtičkih testova koji koriste t raspodelu, koji se jednim imenom zovu t-testovi.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Obrada teksta- Microsoft Word

numeričkih deskriptivnih mera.

Program za tablično računanje Microsoft Excel

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Teorijske osnove informatike 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Kaskadna kompenzacija SAU

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Računarska grafika. Rasterizacija linije

5 Ispitivanje funkcija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

18. listopada listopada / 13

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

IZVODI ZADACI (I deo)

Trigonometrijske nejednačine

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

7 Algebarske jednadžbe

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

VUKI RADMILA DRAGOSLAV PERI IVANA VLAJI -NAUMOVSKA APLIKATIVNI SOFTVER

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

CTEC-153: ΦΥΛΛΑ ΕΡΓΑΣΙΑΣ

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

1.4 Tangenta i normala

Dijagonalizacija operatora

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

MS EXCEL OSNOVNI ELEMENTI I POJMOVI

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

5. Karakteristične funkcije

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Jednačina kretanja je data Duhamelovim integralom, a njegov oblik za homogene početne uslove je:

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

( , 2. kolokvij)

Koordinatna merna mašina CARL ZEISS - CONTURA G2 -Vežbe-

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Snimanje karakteristika dioda

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Transcript:

Podešavanje stranice Dokumenti kreirani u Word-u se veoma često štampaju na papiru, pa je neophodno podesiti veličinu stranice papira, orijentaciju papira, margine, prostor za koričenje, položaj zaglavlja i podnožja, raspored strana dokumenta na strani papira. Sva ova podešavanja grupisana su u grupi komandi Page Settings na kartici Page Layout glavnog prozora aplikacije (Slika 1). Slika 1 Page Setup komande Klikom na komandu Size dobija se padajuća lista u kojoj je moguće odabrati neki od poznatih formata papira (Letter, A4, A5 ). U izuzetnom slučaju kada nijedan od ovih formata ne odgovara formatu papira na kome se štampa, moguće je klikom na stavku More Paper Sizes iz iste padajuće liste otvoriti dijalog Page Setup (Slika 2). Slika 2 Page Setup dijalog - kartice Paper i Margins U ovom dijalogu bide aktivna kartica Paper. U sekciji Paper size ove kartice moguće je zadati tačne dimenzije stranice unosom vrednosti u polja Width (širina) i Height (visina). Inicijalno, kada se dijalog otvori sve vrednosti su ispisane mernom jedinicom koja je podrazumevana za celu aplikaciju. Vrednosti se unose u jedinicama dužine (mm, cm, inči ). Čak iako je vrednost u nekom polju ispisana, na primer, u inčima, moguće je uneti vrednost u cm, tako što se u

polje unese broj i merna jedinica, na primer, 25cm. Sledeći put kada se otvori dijalog, vrednost de biti konvertovana i ispisana u inčima. Da bi prikaz dužina na svim mestima u Word-u bio u željenim mernim jedinicama, potrebno je podesiti parametar Show measurements in units of: do koga se može doći na način koji je prikazan na slici (Slika 3). Slika 3 Izbor podrazumevane merne jedinice Komanda Orientation u Page Settings grupi omogućava podešavanje orijentacije papira. Moguće opcije su Portrait (uspravno) i Landscape (položeno). Ovaj dokument ima Portrait orijentaciju. Margine su prostori između ivica stranice i tela dokumenta (tekst, slike, liste, tabele i drugi elementi koji čine sadržaj dokumenta). U prostor definisan marginama često se ubacuje paginacija (broj stranice), datum, naslov tekućeg poglavlja dokumenta, ime autora ili sličan sadržaj koji se ponavlja na stranicama dokumenta. Komanda Margins u Page Settings grupi omogudava podešavanje margina na stranici. Klikom na ovu komandu otvara se padajuća lista u kojoj je moguće izabrati neke od predefinisanih vrednosti. Ako predefinisane vrednosti nisu zadovoljavajuće, moguće je izborom stavke Custom Margins iz iste padajuće liste otvoriti dijalog Page Setup u kome je moguće podesiti više parametara koji se odnose na margine. U otvorenom Page Setup dijalogu bide aktivna kartica Margins (Slika 2). U sekciji Margins kartice Margins Page Setup dijaloga moguće je podesiti veličinu leve (left), desne (right), gornje (top) i donje (bottom) margine u željenim jedinicama dužine. Tu je i polje Gutter kojim se podešava širina prostora koji je predviđen za koričenje. U zavisnosti od stila koričenja ovaj prostor se dodaje sa leve (left) strane dokumenta, ili sa gornje (top) strane dokumenta (na primer, kod štampanja kalendara). O veličini prostora za koričenje mora uvek da se vodi računa, jer de u suprotnom koričenje da zahvati levu, odnosno, gornju marginu u zavisnosti od stila koričenja. U sekciji Orientation se nalaze ved opisane opcije za izbor orijentacije. U sekciji Pages nalaze se četiri opcije koje utiču na raspored stranica dokumenta po stranicama papira, kao i na položaje margina. Normal Ova opcija ne zahteva posebna objašnjenja. Najčešće se koristi kod dokumenata koji se štampaju jednostrano

Rad sa tekstom- Word Mirror margins Ova opcija se najčešće koristi kod dvostranog štampanja, gde postoji leva stranica i desna stranica dokumenta. Kada se izabere ova opcija, margine Left i Right menjaju imena u Inside (Unutra) i Outside (Spolja). Tada se vrednost upisana u polje Inside odnosi na desnu marginu leve stranice i levu marginu desne stranice, a vrednost upisana u polju Outside na levu marginu leve stranice i desnu marginu desne stranice. Dakle, margine su postavljene kao u ogledalu (Mirror). Unutrašnje (inside) margine se nalaze uz prostor za koričenje, a spoljašnje sa suprotne strane 2-pages per sheet Prilikom štampanja najčešće na raspolaganju stoji papir A4 formata, a dokument koji se štampa možda treba da bude u A5 formatu. Ova opcija raspoređuje dve stranice A5 dokumenta, na jednu stranicu A4 papira. Treba imati u vidu da ovde treba izabrati Landscape orijetnaciju papira ako stranica dokumenta treba da bude u Portrait orijentaciji. Veličina stranice mora da bude A4, da bi na nju stale dve stranice A5 dokumenta. Booklet Ako je potrebno da se na stranicama formata A4 štampa, na primer, neki priručnik u A5 formatu, ova opcija de omogućiti da stranice A5 dokumenta budu tako raspoređene na papirima A4 formata, da se nakon štampanja i savijanja paketa odštampanih stranica po sredini dobije knjiga sa pravilno raspoređenim stranicama. U sekciji Preview moguće je videti kako podešavanja na ovoj kartici dijaloga utiču na izgled stranice. U padajućoj listi Apply to moguće je izabrati na koji deo dokumenta se odnose podešeni parametri. Whole document - Na ceo dokument This point forward - Od položaja kursora na dalje This (selected) section - Na jednu sekciju dokumenta Selected text - Selektovani deo teksta Dugme Set to Default omogućava da podešene vrednosti budu podrazumevane za svaki novi dokument koji se pravi. Unos teksta i podešavanja f onta i pasusa Ako se tekst unosi preko tastature, potrebno je izabrati odgovarajudi jezik unosa (Input Language). U Taskbar-u na dnu ekrana nalazi se Language Bar u kome se može izabrati tekući jezik unosa (Slika 4). Ne treba koristiti engleski jezik za unos latiničnog teksta na srpskom jeziku, jer de to onemoguditi proveru slovnih grešaka u tekstu. Dakle, za unos ćiriličnog teksta na srpskom jeziku, obavezno treba koristiti opciju Serbian (Cyrillic, Serbia), a za unos latiničnog teksta na srpskom jeziku opciju Serbian (Latin, Serbia). Promena jezika

unosa može se vršiti i kombinacijom tastera Alt-Shift na tastaturi. Ova opcija se preporučuje jer omogudava da se u toku unosa teksta brzo pređe sa ćirilice na latinicu, i obrnuto. Slika 4 Language bar Za formatiranje slova (Font) u tekstu koriste se opcije koje se nalaze u grupi Font kartice Home glavnog prozora (Slika 5). Ovde se nalaze najčešće korišćena podešavanja kao što je tip fonta, veličina fonta, stilovi podebljan (Bold), kurziv (Italic), podvučen (Underline), boja slova, opcija podvlačenja teksta sa izborom boje podvlačenja (Highlighting) i druge. Sva podešavanja se primenjuju na selektovana slova u tekstu. Ako ništa nije selektovano, onda će podešavanja biti primenjena na tekst koji de biti unet. Slika 5 Font grupa komandi Za napredna podešavanja treba kliknuti na strelicu u donjem desnom uglu Font grupe. Klikom na ovu strelicu otvara se Font dijalog u kome se nalaze i neka podešavanja koja su dostupna i u Font grupi komandi (Slika 6). Slika 6 Font dijalog Na kartici Font ovog dijaloga moguće je uključiti razne efekte, koji nisu dostupni u Font grupi komandi moguće je dodati senku slovima, omogućiti da slova izgledaju kao da su ugravirana ili isklesana itd.

Na kartici Advanced moguće je podesiti razmak između slova (Spacing). Razmak može biti povećan u odnosu na normalni (Expanded) ili umanjen (Condensed) za zadatu dužinu. Veličine koje se odnose na fontove obično se izražavaju pomoću merne jedinice point (pt), mada je i ovde moguće zadati vrednost u nekoj drugoj mernoj jedinici. Pasus bi u Word-u mogao da se definiše kao tekst između dva pritiska na taster Enter na tastaturi. Kao i za podešavanje slova, tako i za podešavanja pasusa postoji posebna grupa komandi Paragraph koja se nalazi odmah pored Font grupe komandi na Home kartici glavnog prozora (Slika 7). U ovoj grupi komandi nalaze se najčešće korišćene opcije za formatiranje paragrafa, a za napredne opcije potrebno je otvoriti Paragraph dijalog klikom na strelicu u donjem desnom uglu Paragraph grupe. Slika 7 Paragraph grupa komandi U Paragraph grupi komandi nalaze se opcije za poravnanje (Alignment) teksta. Tekst se može poravnati uz levu marginu, centralno, desnu marginu ili uz obe margine. Ovde se nalaze i podešavanja proreda između linija i rastojanja između pasusa. Za podešavanje razmaka između pasusa preporučuje se upotreba Paragraph dijaloga (Slika 8). Slika 8 Paragraph dijalog

Na prvoj kartici Indents and Spacing dijaloga Paragraph postoji opcija pomeranja celog pasusa sa leve ili desne strane na željeno rastojanje od margina (Indentation) i podešavanje posebnog mesta početka njegove prve linije (Special). Na ovaj način može se postići uvlačenje prvog reda pasusa. Konačno, može se dodati posebno rastojanje iznad i ispod pasusa (Spacing), čime se on odvaja od ostalih. Na ovoj kartici su dostupne i opcije poravnanja i podešavanja razmaka između linija koje su ved opisane. Na kartici Line and Page Break inicijalno uključena opcija (Widow and Orphan control) kontroliše prelom pasusa između dve stranice. Ona neće dozvoliti da prva linija pasusa ostane sama na prethodnoj stranici - udovica niti da poslednja linija pasusa jedina ode na sledeću stranicu siroče. Ostale opcije nisu inicijalno uključene ali kontrolišu slične stvari: kako de se prelomiti pasus kada dođe do preloma strane. Sva formatiranja vezana za pasuse se primenjuju na pasus u kome se trenutno nalazi kursor, bez selektovanja, ili na selektovane pasuse, ako se podešavanja vrše za više njih u isto vreme. Pasus se može selektovati troklikom na bilo koji deo pasusa. Snimanje, zatvaranje i otvaranje dokumenta Svaki dokument, na kome se radi, nalazi se u toku rada u operativnoj memoriji računara. Dokument se može sačuvati u fajlu kada se završi sa radom. Preporučuje se da se dokument snima povremeno i u toku rada, kako ne bi došlo do gubitka aktuelnih promena usled nekog nepredviđenog problema u radu računara. Dokumentu se dodeljuje ime prilikom prvog snimanja. Slika 9 File kartica Komandom Save koja se nalazi na kartici File (Slika 9) glavnog prozora dokument se snima u fajl čije je ime ranije zadato. Ako se dokument snima prvi put od svog kreiranja, opcija Save de otvoriti Save As dijalog za izbor lokacije i imena fajla u koji de dokument biti snimljen. Save As dijalog omogućava i izbor tipa fajla. Na taj način bira se format u kome de dokument biti snimljen. Izborom stavke Word Document iz Save As Type padajuće liste bira se aktuelni format aplikacije Word koji postoji od verzije 2007 i ima ekstenziju fajla docx. Pošto se i starije verzije aplikacije Word i danas intenzivno koriste, postoji često potreba da se dokument sačuva i u nekom od starijih formata, a najčešće je to Word 97-2003 Document čija je ekstenzija fajla doc. Starije verzije aplikacije Word ne mogu da otvore novi format

dokumenta. Sa druge strane, nove verzije aplikacije Word mogu da otvore stare formate dokumenata. Veoma je korisna i mogudnost snimanja dokumenta u PDF format koji je u širokoj upotrebi na raznim platformama. Snimanje se startuje klikom na dugme Save. Često se dešava korisnicima da kad žele da snime dokument pod novim imenom opcijom Save snime dokument u stari fajl i na taj način izgube staru verziju dokumenta. Treba dobro zapamtiti da opcija Save bez ikakve provere snima aktuelno stanje dokumenta u originalni fajl. Komanda Save as omogudava snimanje ved snimljenog dokumenta u fajl sa drugim imenom. Komanda Save as će uvek otvoriti Save As dijalog za izbor imena fala. Snimljeni dokument se može otvoriti dvoklikom na fajl dokumenta, ili komandom Open iz kartice File pri čemu se otvara dijalog Open iz koga se bira željeni fajl na računaru. Novi, prazan dokument se otvara komandom New koja se kao i komande Open, Save i Save As nalazi u File traci. Manipulacija delovima teksta Selekcija se može izvršiti na više načina: prevlačenjem miša preko željenog dela držeći pritisnut levi taster, klikom miša na početak pa, držeći taster Shift, kraj selekcije, pomeranjem kursora strelicama držeći isti taster itd. Grupa naredbi za isecanje (Cut), kopiranje (Copy) i lepljenje (Paste) delova (ili celog) teksta nalazi se u grupi komandi Clipboard na Home kartici (Slika 10). Slika 10 Clipboard grupa komandi Prve dve su aktivne samo kad postoji selektovano područje, a deo teksta koji kopiraju tj. iseku smešta se na posebno mesto u operativnoj memoriji računara (Clipboard). Treća naredba se aktivira tek ako postoji nešto u Clipboard-u. Pošto se ove naredbe često koriste korisno je znati njihove skraćenice sa tastature: Ctrl+X, Ctrl+C i Ctrl+V, istim redosledom. Pretragu zadatog uzorka u tekstu moguće je započeti komandom Find koja se nalazi u Editing grupi Home kartice glavnog prozora (Slika 11). Slika 11 Editing grupa komandi Ova komanda otvara dijalog Navigation koji se za razliku od svih prethodnih dijaloga ne otvara u posebnom prozoru, ved se ugrađuje u prozor same aplikacije (Slika 12).

Slika 12 Primer traženja reči u kursor u dokumentu U polju Search Document moguće je uneti uzorak pretrage i Word de automatski označiti u dokumentu sve delove teksta u kojima se pojavljuje traženi uzorak. U Navigation dijalogu će prikazati kao stavke sva pojavljivanja traženog uzorka u tekstu. Klikom na određenu stavku može se dodi do traženog teksta. Zamena teksta može se obaviti komandom Replace koja se, kao i komanda Find, nalazi u Editing grupi Home kartice. Ova komanda otvara dijalog Find And Replace u kome je aktivna kartica Replace (Slika 13). Slika 13 Find And Replace dijalog Unosom teksta u polje Find what zadaje se tekst koji treba da bude pronađen i zamenjen, a unosom teksta u polje Replace with zadaje se tekst kojim treba zameniti pronađeni tekst. Dugme Replace obavlja zamenu samo prvog slededeg pronađenog teksta za zamenu, dugme Replace All zamenjuje sva pojavljivanja pronađenog teksta, dok dugme Find Next pronalazi tekst koji je zadat za zamenu, ali ne obavlja samu zamenu teksta.

Ubacivanje prel oma i simbola Ako je potrebno da određeni deo teksta počne na novoj strani, onda u dokument treba ubaciti prelom strane (Page Break). To se postiže tako što se kursor postavi ispred prvog slova teksta kojim treba da počne nova strana, a onda se na kartici Page Layout iz grupe Page Setup komandom Breaks otvori padajuća lista i iz nje izabere stavka Page Break. Tekst koji se nalazi ispred kursora će se u tom trenutku nadi na novoj strani. Ubacivanje Page Break preloma se može znatno ubrzati upotrebom kombinacije tastera Ctrl+Enter. Nikada ne treba ubacivati prazne pasuse uzastopnim pritiskanjem tastera Enter sa ciljem da se pređe na novu stranu. Ako je potrebno obrisati prelom stranice, kursor treba postaviti pre prvog slova na stranici i pritisnuti taster Backspace koji briše prvi karakter levo od kusora. Iako prelom stranice nije karakter, on se zaista nalazi odmah levo od kursora. Simboli za prelom stranice, kraj paragrafa i razmaka između reči nisu vidljivi u dokumentu, to su znači koji se ne štampaju, ali se mogu učiniti vidljivim ako se klikne na komandu koja se nalazi u Paragraph grupi Home kartice. Perporučuje se da se u toku rada često koristi ova komanda kako bi se videli skriveni simboli koji predstavljaju razna formatiranja primenjena u dokumentu. To naročito olakšava brisanje preloma stranice. Pomodu tastature nije moguće uneti sve karaktere koji su na raspolaganju u raznim fontovima. U aplikaciji Word za unos takvih karaktera koristi se komanda Symbol. Ova komanda se nalazi na Insert kartici u grupi Symbols. Klikom na komandu dobija se meni sa najčešće korišćenim simbolima. Mnogo veći skup simbola može se dobiti izborom stavke More Symbols iz istog menija. Izborom ove opcije otvara se Symbol dijalog u kome je moguće iz fontova koji su instalirani na računaru izabrati bilo koji simbol. Interesantni i često korišćeni simboli nalaze se u fontu koji s upravo zove Symbol. Karakterima koji se u tekstu često koriste, na primer: μ, ω, Ω ili, mogu se dodeliti prečice sa tastature naredbom Shortcut Key. Otvara se novi dijalog u kome je kursor ved postavljen u odgovarajući položaj, pa je potrebno samo uneti željenu prečicu sa tastature (pritiskom na odgovarajude tastere) i dugme Assign. Kombinacije slovnih karaktera sa tasterom Ctrl su uglavnom već dodeljene, na raspolaganju su uglavnom levi i desni taster Alt.