BUŠENJE I Fo F r o m r ul u e l

Σχετικά έγγραφα
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Tehnologija bušenja II. 5. Vežba

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

( , 2. kolokvij)

numeričkih deskriptivnih mera.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL

Masa, Centar mase & Moment tromosti

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

10. STABILNOST KOSINA

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

1.4 Tangenta i normala

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Prostorni spojeni sistemi

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

6. Plan armature prednapetog nosača

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

( ) p a. poklopac. Rješenje:

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Vrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od

18. listopada listopada / 13

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I

PRIJENOS i DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

ČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

konst. Električni otpor

VAŽNO. Posmino naprezanje τ

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

2.7 Primjene odredenih integrala

radni nerecenzirani materijal za predavanja

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Transcript:

BUŠENJE I Formule

Površina prstenastog presjeka NIZ BUŠAĆIH ALATKI A = π (D 2 4 d 2 ) A površina prstenastog presjeka (m 2 ) D vanjski promjer prstenastog presjeka (m) d unutarnji promjer prstenastog presjeka (m) Polarni moment otpora prstenastog presjeka W p = π 16 (D 4 d D 4 ) W p polarni moment otpora prstenastog presjeka (m 3 ) D vanjski promjer prstenastog presjeka (m) d unutarnji promjer prstenastog presjeka (m) Uzgon U = ρ č ρ ρ č i U uzgon (-) ρ č gustoća čelika (7850 kg/m 3 ) ρ i gustoća isplake (kg/m 3 ) Opterećenje na dlijeto P x q š l š U ili, P P D P dl opterećenje na dlijeto (kn) x dio teških šipki s kojima je ostvareno opterećenje na dlijeto (dijelovi cijelog) 2

q tš jedinična težina teških šipki (kn/m) l tš duljina teških šipki (m) U uzgon (-) P dl jedinično opterećenje na dlijeto (kn/m promjera dlijeta) D dl promjer dlijeta (m) Opterećenje na dlijeto (usmjerene bušotine) P x q š l š U cos α P dl opterećenje na dlijeto (kn) x dio teških šipki s kojima je ostvareno opterećenje na dlijeto (dijelovi cijelog) q tš jedinična težina teških šipki (kn/m) l tš duljina teških šipki (m) U uzgon (-) α kut otklona kanala bušotine ( ) Naprezanje u bušaćim alatkama u trenutku kad se dlijeto nalazi neposredno iznad dna bušotine (formula a) i u trenutku kada se ostvari odreñeno opterećenje na dlijeto (formula b) σ U Q q l q š l š q š l š q š l š A σ U Q q l q š l š q š l š q š l š P A σ uzdužna naprezanja u bušaćim alatkama (kn/m 2 ) U uzgon (-) Q dl težina dlijeta (kn) q st jedinična težina stabilizatora (kn/m) l tst duljina stabilizatora (m) q tš jedinična težina teških šipki (kn/m) l tš duljina teških šipki (m) q tbš jedinična težina teških bušaćih šipki (kn/m) l tbš duljina teških bušaćih šipki (m) q bš jedinična težina bušaćih šipki (kn/m) l bš duljina bušaćih šipki (m) P dl opterećenja na dlijeto (kn) A površina poprečnog presjeka u odreñenoj karakterističnoj točki (m 2 ) Torzijsko naprezanje τ torzijsko naprezanje (MN/m 2 ) N snaga motora (kw) τ 9,55 10 N λ η w n 3

λ koeficijent preopterećenja (-) η p koeficijent korisnog djelovanja prijenosnog mehanizma (-) w p polarni moment otpora prstenastog presjeka (cm 3 ) n r broj okretaja vrtaćeg stola (min -1 ) Reducirano naprezanje σ red reducirano naprezanje (MN/m 2 ) σ vlačno naprezanje (MN/m 2 ) τ torzijsko naprezanje (MN/m 2 ) σ σ 4 τ Odabir kakvoće čelika mora zadovoljiti sljedeći uvjet σ e granica razvlačenja (MN/m 2 ) σ red reducirano naprezanje (MN/m 2 ) KS koeficijent sigurnosti (ukoliko nije zadan uzima se vrijednost 1,25) Kut za koji se zaokrene kolona bušaćih šipki kada na nju djeluje okretni moment φ 0,0014 l š τ D š φ kut zaokreta kolone bušaćih šipki ( ) l bš duljina bušaćih šipki (m) D bš vanjski (nominalni) promjer bušaćih šipki (m) τ torzijsko naprezanje (MN/m 2 ) Broj punih zaokreta kolone bušaćih šipki n 3,89 10 l š D š τ n T broj zaokreta kolone bušaćih šipki (okretaja) l bš duljina bušaćih šipki (m) D bš vanjski (nominalni) promjer bušaćih šipki (m) τ torzijsko naprezanje (MN/m 2 ) 4

ODABIR ZAŠTITNIH CIJEVI Konstrukcijski koeficijenti sigurnosti: 1,1 za naprezanje uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka 1,125 za naprezanje uslijed djelovanja vanjskog tlaka 1,8 ili 500 kn (uzima se veća vrijednost) za naprezanje uslijed djelovanja vlačnih sila Rezultanta unutrašnjeg tlaka uvodna i tehničke kolone Položaj linije odabira zaštitnih cijevi na njihovom dnu računa se prema jednadžbi: p d [( G f + x f ) H d H d sv ] K1 = g ρ p d - unutrašnji tlak na dnu niza zaštitnih cijevi (Pa) G f - gradijent tlaka razdiranja naslaga izražen kao ekvivalent gustoće isplake (kg/m 3 ) x f - korekcija za točnost odreñivanja tlaka razdiranja naslaga (kg/m 3 ) H d - dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) ρ sv - gustoća slojne vode (kg/m 3 ) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) Ako se kod odabira uzme u obzir pretpostavka da podizanje slojnog fluida unutar kolone zaštitnih cijevi neće iznositi više od 2/3 H zc, onda se vrijednost odabira na vrhu zaštitnih cijevi računa prema jednadžbi: p u [( G f + x f ) H d H v ρ in ( H d H v ) f ] K1 = g ρ p u unutarnji tlak na vrhu kolone zaštitnih cijevi (Pa) H v - dubina vrha stupca plina u zaštitnim cijevima (ako nije zadan iznosi 1/3 H d ) (m) G f - gradijent tlaka razdiranja naslaga izražen kao ekvivalent gustoće isplake (kg/m 3 ) x f - korekcija za točnost odreñivanja tlaka razdiranja naslaga (kg/m 3 ) H d - dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) ρ in - gustoća isplake za nastavak bušenja (kg/m 3 ) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) ρ f gustoća slojnog fluida (kg/m 3 ) 5

Položaj linije odabira u razini vrha stupca plina računa se prema jednadžbi: p v [ g H v ( ρ in sv )] K1 = p + ρ u P v - unutrašnji tlak na vrhu stupca plina (Pa) p u unutarnji tlak na vrhu kolone zaštitnih cijevi (Pa) H v - dubina vrha stupca plina u zaštitnim cijevima(ako nije zadan iznosi 1/3 H d ) (m) ρ in - gustoća isplake za nastavak bušenja (kg/m 3 ) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) ρ sv - gustoća slojne vode (kg/m 3 ) Proizvodna kolona Položaj linije odabira na dnu bušotine: p p ρ g H K p d unutarnji tlak na dnu proizvodne kolone (Pa) p sl slojni tlak (Pa) ρ sv gustoća slojne vode (kg/m 3 ) H d dubina ugradnje proizvodne kolone (m) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) Položaj linije odabira na dnu istražne bušotine za slučaj gušenja bušotina u sloj računa se prema izrazu: p g H G x ρ Δp K p d unutarnji tlak na dnu proizvodne kolone (Pa) H d dubina ugradnje proizvodne kolone (m) G f - gradijent tlaka razdiranja naslaga izražen kao ekvivalent gustoće isplake (kg/m 3 ) x f - korekcija za točnost odreñivanja tlaka razdiranja naslaga (kg/m 3 ) ρ sv gustoća slojne vode (kg/m 3 ) p tr gubitak tlaka zbog trenja tijekom gušenja (Pa) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) 6

Položaj linije odabira zaštitnih cijevi za unutrašnji tlak neposredno iznad pakera računa se prema jednadžbi: p g H G x H ρ H ρ H ρ Δp K P p unutrašnji tlak neposredno iznad paker (Pa) H d dubina ugradnje proizvodne kolone (m) G f - gradijent tlaka razdiranja naslaga izražen kao ekvivalent gustoće isplake (kg/m 3 ) x f - korekcija za točnost odreñivanja tlaka razdiranja naslaga (kg/m 3 ) ρ f gustoća slojnog fluida (kg/m 3 ) ρ pf gustoća paker fluida (kg/m 3 ) ρ sv gustoća slojne vode (kg/m 3 ) H p dubina ugradnje pakera (m) p tr gubitak tlaka zbog trenja tijekom gušenja (Pa) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) Položaj linije odabira zaštitnih cijevi za unutrašnji tlak neposredno ispod pakera računa se prema jednadžbi: p g H G x H H ρ H ρ Δp K P ip unutrašnji tlak neposredno ispod pakera (Pa) H d dubina ugradnje proizvodne kolone (m) G f - gradijent tlaka razdiranja naslaga izražen kao ekvivalent gustoće isplake (kg/m 3 ) x f - korekcija za točnost odreñivanja tlaka razdiranja naslaga (kg/m 3 ) ρ f gustoća slojnog fluida (kg/m 3 ) ρ sv gustoća slojne vode (kg/m 3 ) H p dubina ugradnje pakera (m) p tr gubitak tlaka zbog trenja tijekom gušenja (Pa) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) Položaj linije odabira zaštitnih cijevi za unutrašnji tlak na ušću bušotine dobiva se iz sljedećeg izraza: p g H G x H ρ Δp K P u unutrašnji tlak na ušću bušotine (Pa) H d dubina ugradnje proizvodne kolone (m) G f - gradijent tlaka razdiranja naslaga izražen kao ekvivalent gustoće isplake (kg/m 3 ) 7

x f - korekcija za točnost odreñivanja tlaka razdiranja naslaga (kg/m 3 ) ρ f gustoća slojnog fluida (kg/m 3 ) p tr gubitak tlaka zbog trenja tijekom gušenja (Pa) K 1 - faktor sigurnosti kod naprezanja uslijed djelovanja unutrašnjeg tlaka (-) Rezultanta vanjskog tlaka uvodna i tehničke kolone Linija odabira zaštitnih cijevi na njihovom dnu definirana je jednadžbom: [ Hd ρ uzc ( Hd Hi) in] K2 pd = g ρ p d - vanjski tlak na dnu zaštitnih cijevi (Pa) H d dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) ρ uzc - gustoća isplake u trenutku ugradnje zaštitnih cijevi (kg/m 3 ) H i - dubina vrha stupca isplake u zaštitnim cijevima (m) ρ in - gustoća isplake za nastavak bušenja (kg/m 3 ) K 2 - faktor sigurnosti (-) Dubina vrha stupca isplake u zaštitnim cijevima računa se prema izrazu: H H ρ ρ ρ H i - dubina vrha stupca isplake u zaštitnim cijevima (m) H g - dubina gubljenja isplake (m) ρ in - gustoća isplake za nastavak bušenja (kg/m 3 ) ρ sv - gustoća slojne vode (kg/m 3 ) Položaj linije odabira za vanjski tlak na razini vrha stupca isplake računa se prema sljedećem izrazu: p = g H ρ P g - naprezanje uslijed vanjskog tlaka na vrhu stupca isplake (Pa) H i - dubina vrha stupca isplake u zaštitnim cijevima (m) ρ uzc - gustoća isplake u trenutku ugradnje zaštitnih cijevi (kg/m 3 ) K 2 - faktor sigurnosti (-) g i uzc K 2 8

Položaj linije odabira zaštitnih cijevi s obzirom na vanjski tlak na dnu bušotine tijekom i neposredno nakon cementacije računa se prema jednadžbi: pd = g Hd ( ρ ck ρtc) K2 p d - tlak na dnu kolone zaštitnih cijevi tijekom i odmah po završetku cementacije (Pa) H d dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) ρ tc - gustoća isplake tijekom cementacije zaštitnih cijevi (kg/m 3 ) ρ ck - gustoća cementne kaše (kg/m 3 ) K 2 - faktor sigurnosti (-) Položaj linije odabira zaštitnih cijevi s obzirom na vanjski tlak na dnu bušotine tijekom i neposredno nakon cementacije ( u slučaju upotrebe cementnih kaša različite gustoće) računa se prema jednadžbi: p d [( ρ ck1 h1 + ρck2 h2 +... + ρckn hn ) tc Hd ] K2 = g ρ p d - tlak na dnu kolone zaštitnih cijevi tijekom i odmah po završetku cementacije (Pa) H d dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) ρ tc - gustoća isplake tijekom cementacije zaštitnih cijevi (kg/m 3 ) ρ ck1, ρ ck2, ρ ckn - gustoće cementnih kaša (kg/m 3 ) h 1, h 2, h n visina prstenastog prostora koje popunjava pojedina cementna kaša (m) K 2 - faktor sigurnosti (-) Na ušću bušotine nema naprezanja na vanjski tlak, tj. p u =0. Proizvodna kolona Položaj linije vanjskog tlaka na dnu kolone zaštitnih cijevi računa se prema jednadžbi: p p K p d vanjski tlak na dnu proizvodne kolone (Pa) p sl slojni tlak (Pa) K 2 - faktor sigurnosti (-) 9

Položaj linije vanjskog tlaka na dnu kolone zaštitnih cijevi kod istražnih bušotine (nema podataka o slojnom tlaku) računa se prema jednadžbi: p g H ρ K p d vanjski tlak na dnu proizvodne kolone (Pa) ρ uzc - gustoća isplake u trenutku ugradnje zaštitnih cijevi (kg/m 3 ) H d dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) K 2 - faktor sigurnosti (-) Na ušću bušotine nema naprezanja na vanjski tlak, tj. p u =0. Proračun uzdužnih opterećenja Tlačna sila na dnu zaštitnih cijevi: U = ph A = ρ uzc g Hd A U tlačna sila na dnu zaštitnih cijevi (N) p h hidrostatički tlak stupca isplake (Pa) A - površina presjeka tijela cijevi (m 2 ) ρ uzc - gustoća isplake u trenutku ugradnje zaštitnih cijevi (kg/m 3 ) H d dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) Vrh zaštitnih cijevi: Q zc = q zc l zc Q zc težina niza zaštitnih cijevi (N) q zc jedinična težina zaštitnih cijevi (N/m ) l zc duljina niza zaštitnih cijevi (m) Rezultantska sila: FR = Qzc U F R rezultantska uzdužna sila koja djeluje na niz zaštitnih cijevi (N) Q zc težina niza zaštitnih cijevi (N) U tlačna sila na dnu zaštitnih cijevi (N) 10

I uvjet sigurnosti Rezultantska sila uvećana za koeficijent sigurnosti: FRK = K 2 F R F RK rezultantska sila uvećana za koeficijent sigurnosti (N) K 2 koeficijent sigurnosti (=1,8) F R rezultantska uzdužna sila koja djeluje na niz zaštitnih cijevi (N) II uvjet sigurnosti Vrijednost kontrolne linije na vrhu zaštitnih cijevi: F F 500 F v uzdužna sila na vrhu kolone zaštitnih cijevi (kn) F R rezultantska uzdužna sila koja djeluje na niz zaštitnih cijevi (kn) Vrijednost kontrolne linije na dnu zaštitnih cijevi: F 500 U F d uzdužna sila na dnu kolone zaštitnih cijevi (kn) U tlačna sila na dnu zaštitnih cijevi (kn) Proračun kombiniranih opterećenja Tlačna sila tijekom cementacije na dno zaštitnih cijevi F g H ρ A ρ A F tc tlačna sila tijekom cementacije na dno zaštitne cijevi (N) H d dubina ugradnje kolone zaštitnih cijevi (m) ρ ck gustoća cementne kaše (kg/m 3 ) A vzc površina vanjskog presjeka zaštitne cijevi (m 2 ) ρ tc gustoća isplake tijekom cementacije (kg/m 3 ) A uzc površina unutarnjeg presjeka zaštitne cijevi (m 2 ) Vlačna sila tijekom cementacije na vrhu zaštitnih cijevi F Q 11

F vc vlačna sila tijekom cementacije na vrhu zaštitnih cijevi (N) Q zc težina niza zaštitnih cijevi (N) Rezultantska sila tijekom cementacije F F F F c rezultantska sila tijekom cementacije (N) F vc vlačna sila tijekom cementacije na vrhu zaštitnih cijevi (N) F tc tlačna sila tijekom cementacije na dno zaštitne cijevi (N) Korekcija za kombinirana naprezanja na ušću % F σ A 100 % u - postotak od nominalne otpornosti zaštitne cijevi (%) F c rezultantska sila tijekom cementacije (N) σ min minimalno naprezanje do granice razvlačenja (Pa) A - površina presjeka tijela cijevi (m 2 ) Korekcija za kombinirana naprezanja na dnu zaštitnih cijevi % d - postotak od nominalne otpornosti zaštitne cijevi (%) F tc tlačna sila tijekom cementacije na dno zaštitne cijevi (N) σ min minimalno naprezanje do granice razvlačenja (Pa) A - površina presjeka tijela cijevi (m 2 ) 12

Uzdužne sile mijenjaju otpornostt zaštitnih cijevi na djelovanje vanjskog i unutrašnjeg tlaka - djelovanje vlačnog opterećenja - djelovanje tlačnog opterećenja - smanjenje otopornosti na vanjski tlak - povećanje otpornosti na unutrašnji tlak - povećanje otpornosti na vanjski tlak - smanjenje otpornosti na unutarnji tlak k f2 k f1 k f1 k f2

UŽE Koeficijenti za izračunavanje vlačne sile u bušaćem užetu za pojedine operacije i različite koloturne mehanizme Radna operacija Izvlačenje alatki Spuštanje alatki Oznaka sile Koloturni mehanizam 2 x 3 3 x 4 4 x 5 5 x 6 Broj radnih struna 4 6 8 10 Težina alata F ir 0,26288 0,17877 0,13675 0,11156 Q uk F im 0,24494 0,15996 0,11752 0,09208 Q uk F sr 0,23763 0,15520 0,11402 0,08933 Q uk F sm 0,25505 0,17344 0,13267 0,10824 Q uk Bušenje F b 0,25000 0,16667 0,12500 0,10000 Q ukb F ir vlačna sila u radnom kraju užeta tijekom izvlačenja alatki (kn) F im vlačna sila u mrtvom kraju užeta tijekom izvlačenja alatki (kn) F sr vlačna sila u radnom kraju užeta tijekom spuštanja alatki (kn) F sm vlačna sila u mrtvom kraju užeta tijekom spuštanja alatki (kn) F b vlačna sila u mrtvom i radnom kraju užeta tijekom bušenja ili mirovanja alatki (kn) Q uk ukupna težina alata (kn) Q ukb ukupna težina alata tijekom bušenja (kn) Prosječno opterećenje pojedine žice bušaćeg užeta F Ž F n ž F ž prosječno opterećenje pojedine žice bušaćeg užeta (kn) F sila u užetu (kn) n ž - broj žica u bušaćem užetu Vlačna sila u radnoj struni bušaćeg užeta F Q n F rs vlačna sila u radnoj struni bušaćeg užeta (kn) Q uk ukupna težina alata (kn) n rs - broj radnih struna bušaćeg užeta 14

Dimenzioniranje (odabiranje) bušaćeg užeta Q µ F µ min minimalni koeficijent sigurnosti (koeficijent sigurnosti kreće se od 3 do 5) Q p prekidna sila užeta (kn) F max maksimalna sila koja se pojavljuje u bušaćem užetu (kn) Rad užeta Rad užeta koji se obavi kod spuštanja i zadizanja alatki za neku definiranu dubinu R 0,981 p H H l 4 H P d 10 2 R H rad uzeta ( dan.km) H dubina na koju se spušta odnosno s koje se izvlači alat (m) l p duljina pasa (jedna, dvije ili tri šipke ovisno o mogućnostima postrojenja) (m) p jedinična težina bušaćih šipki uronjena u isplaku (kg/m) d dodatna težina zbog teških šipki i dlijeta (kg) P težina kuke, elevatora, stremenova,pomičnog koloturja (kg) š š š ) d dodatna težina zbog teških šipki i dlijeta (kg) L tš duljina teških šipki (m) q tš jedinična težina teških šipki (kg/m) q bš jedinična težina bušaćih šipki (kg/m) U uzgon (-) Rad užeta kod bušenja do odreñene dubine 3 R bh rad užeta tijekom bušenja do odreñene dubine (dan.km) R H rad užeta kod spuštanja i izvlačenja alatki do navedene dubine( dan.km) Rad užeta tijekom bušenja od dubine H 1 do dubine H 2 3 15

R b(h1-h2) rad užeta tijekom bušenja od dubine H 1 do dubine H 2 (dan.km) R H1 rad uzeta kod spuštanja i izvlačenja alatki do dubine H 1 (dan.km) R H2 rad uzeta kod spuštanja i izvlačenja alatki do dubine H 2 (dan.km) Rad užeta kod jezgrovanja od dubine H 1 do H 2 2 R j(h1-h2) rad užeta tijekom jezgrovanja od dubine H 1 do dubine H 2 (dan.km) R H1 rad uzeta kod spuštanja i izvlačenja alatki do dubine H 1 (dan.km) R H2 rad uzeta kod spuštanja i izvlačenja alatki do dubine H 2 (dan.km) 16

DRILOGRAM Pokazivanje indikatora težine u pojedinom trenutku p Q Q k ili p Q k p p pokazivanje indikatora težine kada na kuki visi teret (podjelak) Q k težina alata koji visi na kuki (kn) Q o težina pomičnog koloturja, kuke, stremenova i elevatora (kn) p 0 pokazivanje indikatora težine kada na kuki nema tereta ( uvjetna nula ) (podjelak) k vrijednosti jednog podjeljka (kn) Odreñivanje vrijednosti jednog podjelka (k) indikatora težine k Q Q p ili Q k p p p pokazivanje indikatora težine kada na kuki visi teret (podjelak) Q k težina alata koji visi na kuki (kn) Q o težina pomičnog koloturja, kuke, stremenova i elevatora ( uvjetna nula ) (kn) p 0 pokazivanje indikatora težine kada na kuki nema tereta ( uvjetna nula ) (podjelak) k vrijednosti jednog podjelka (kn) 17

PRIHVAT BUŠAĆIH ALATKI Utvrñivanje mjesta prihvata E A L = λ P b L dubina mjesta prihvata (m) λ elastično produljenje alatki (m) E - modul elastičnosti čelika - 2,0594 10 5 (MN/m 2 ) A b površina poprečnog presjeka bušaćih šipki (m 2 ) P sila rastezanja (MN) Razlika visine stupaca nafte h p ρ ρ g h razlika visina stupca nafte u bušaćim alatkama i u prostoru oko njih (m) p razlika tlaka od razlike težina stupaca kapljevine u alatkama i u prostoru oko njih (Pa) ρ i gustoća isplake (kg/m 3 ) ρ n gustoća nafte (kg/m 3 ) Obujam nafte potreban za naftnu kupku V V V V V V n obujam nafte potreban za naftnu kupku (m 3 ) V ot obujam nafte u prostoru oko teških šipki (m 3 ) V ob obujam nafte u prostoru oko bušaćih šipki (m 3 ) V ut obujam nafte u teškim šipkama (m 3 ) V ub obujam nafte u bušaćim šipkama (m 3 ) Obujam isplake potreban da se nafta protisne u područje prihvata bušaćih alatki V H V V Vi - obujam isplake potreban da se nafta protisne u područje prihvata bušaćih alatki (m 3 ) H i dubina razdjelnice isplaka nafta u bušaćim alatkama (m) V ub unutrašnji obujam jednog metra bušaćih šipki (m 3 ) V pv obujam površinskih vodova (m 3 ) 18

HORIZONTALNE I USMJERENE BUŠOTINE Polumjer zakrivljenja 360 l R = 2 π n R polumjer zakrivljenja (m) l - duljina jediničnog intervala na koji se odnosi povećanje kuta otklona (m) n - dio koji se u definiranju povećanja kuta otklona odnosi na broj stupnjeva ( ) Povećanje kuta otklona PKO povećanje kuta otklona ( /m) R polumjer zakrivljenja (m) l - duljina jediničnog intervala na koji se odnosi povećanje kuta otklona (m) Proračunavanje putanje uz konstantno povećavanje kuta otklona Visina zakrivljenog intervala 360 l PKO = 2 π R TVD R sinα sinα TVD - visina zakrivljenog intervala (m) R polumjer zakrivljenja (m) α 1 i α 2 početni i završni kut ( ) Duljina zakrivljenog intervala L - duljina zakrivljenog intervala (m) l - duljina jediničnog intervala na koji se odnosi povećanje kuta otklona (m) α 1 i α 2 početni i završni kut ( ) n - dio koji se u definiranju povećanja kuta otklona odnosi na broj stupnjeva ( ) 19

Horizontalni otklon zakrivljenog intervala ΔHD R cosα cosα HD - horizontalni otklon zakrivljenog intervala (m) R polumjer zakrivljenja (m) α 1 i α 2 početni i završni kut ( ) Najmanji polumjer zakrivljenja i najveća duljina nesavitljivih bušaćih alatki R min l = 2 + 4 8 2 2 ( D D ) ( D D ) b a a b l 1 2 2 [ D D + R ( D D )] 2 max = 2 b a 2 b a R min najmanji polumjer zakrivljenja (m) l max najveća duljina nesavitljivih bušaćih alatki (m) D a promjer alatki (m) D b promjer bušotine (m) l duljina nesavitljivih alatki (m) R stvarni polumjer zakrivljenja kanala bušotine (m) 20

21