TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE

Σχετικά έγγραφα
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

POMOĆNI SUSTAVI U ENERGETSKIM PROCESIMA SUSTAV ZA REKUPERACIJU KONDENZATA

ENERGETSKA POSTROJENJA

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

1 bar (-197 C) Sl Područja primjene plinskog i parnog rashladnog procesa Parni rashladni proces s jednostupanjskom kompresijom

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ENERGETSKA POSTROJENJA

ENERGETSKA POSTROJENJA

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima

5. PRIJENOS TOPLINE IZMEĐU RASHLADNOG UREĐAJA I HLADIONICE

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

VJEŽBA 5: ODREĐIVANJE OGRJEVNE MOĆI KRUTIH GORIVA

AUDITORNE VJEŽBE IZ PREDMETA ENERGETSKI STROJEVI - 1. VJEŽBE

ENERGETIKA. Studij: Kemijsko inženjerstvo (V semestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović

( , 2. kolokvij)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Utjecaj izgaranja biomase na okoliš

DEFINICIJA APSORPCIJA. za proračun je važno znati ravnotežnu topivost plina iz plinske smjese u kapljevini

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

VJEŽBA 6: ODREĐIVANJE OGRJEVNE MOĆI PLINOVITIH GORIVA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Toplina Q koju predamo sustavu voda aluminijski lonac utroši se na njihovo zagrijavanje.budući da nema gubitaka topline, vrijedi.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TOPLINSKI PRORAČUN GENERATORA PARE

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Reverzibilni procesi

Q = m c t + m r Q = m c t t

POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Kogeneracijska postrojenja

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Postupak rješavanja bilanci energije

POGONSKI I RADNI STROJEVI

18. listopada listopada / 13

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =

numeričkih deskriptivnih mera.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

TERMODINAMIKA. Vježbe II

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

ZMESI IDEALNIH PLINOV

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

4. PRETVORBE OBLIKA ENERGIJE

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

2.7 Primjene odredenih integrala

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

ZAŠTITA OKOLIŠA U ENERGETSKIM POSTROJENJIMA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

UNIVERZA V LJUBLJANI, FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO Katedra za energetsko strojništvo VETRNICA. v 2. v 1 A 2 A 1. Energetski stroji

Računarska grafika. Rasterizacija linije

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Katalog rješenja za natjecanje instalatera grijanja i klimatizacije

TEHNIČKA TERMODINAMIKA

1.4 Tangenta i normala

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Doc.dr. Matevž Dular N-4 01/

GORIVA PODJELA GORIVA

10. STABILNOST KOSINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

TEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 9

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Transcript:

(Generatori are) List: TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE Generator are je energetski uređaj u kojemu se u sklou Clausius-Rankineova kružnog rocesa redaje tolina sagorijevanja goriva na radni fluid (vodu / aru). T 5 T i= konst. 5 i= konst. 2 4 4 T k= konst. k= konst. 2 s h 4 5 i= konst. 5 2 k= konst. 2 4 v s

(Generatori are) List: 2 IZMJENA TOPLINE U GENERATORU PARE Tolina za zagrijavanje vode: z = c dt z = c m ( t t ) = c ( t ) 5 4 m i t4 Tolina za isarivanje vode: ( ) r = Ti s s 5 r = ρ ψ Unutarnja tolina isarivanja: ρ = u Vanjska tolina isarivanja: ψ = " ' u5 = u u " ( v v ) = ( v ') 5 v ------------------------------------------------------------------- Budući da je r = u h = u v ( v " ' ) " u ' v r = h " h Tolina za regrijavanje are: Budući da je = c dt = c m m h = c t = h ' ( t t ) = c ( t t ) = " h h h i

(Generatori are) List: Tolina redana ogrjevnim ovršinama generatora are - U zagrijaču se voda obično zagrijava do temerature koja je 20 do 0 0 C niža od temerature isarivanja; - Iz isarivača (arnoga bubnja) izlazi ara koja ima malu vlažnost ( do 4 %), ovisno o kaacitetu i konstrukciji generatora are te izvedbi bubnja; - U regrijaču are, zbog relativno velikih brzina strujanja (20 do 40 m/s) nastaje ad tlaka (5 do 0%). T T ' i= konst T i T zv 5' 5 is ' T nv 4 zv x x= s t i - t zv =20 do 0 0 C x = 0,9 do 0,98 ', ad tlaka kroz regrijač are (5 do 0 %) Tolina redana zagrijaču vode (ekonomajzeru): zv m ( t5 ' t4 ) = c m ( tzv tnv = hzv hnv = c ) gdje se indeks zv odnosi na stanje zagrijane naojne vode, a indeks nv na stanje ulazne naojne vode.

(Generatori are) List: 4 Tolina redana isarivaču: is z zv ( h" h' ) hzv = h xr hzv = h h = h h = h' x ' ' 5' gdje se indeks z odnosi na stanje zasićene are. Tolina redana regrijaču are: = h h = h h' xr ' ' gdje se indeks odnosi na stanje izlazne regrijane are. Tolina redana međuregrijaču are: ' 8' T T~Tm ' 8 8' ' 7' ' 7 7' x m x= s m = h 8 h gdje je: h 7' entalija are na ulazu u međuregrijač, h8' - entalija are na izlazu iz međuregrijača. ' 7'

(Generatori are) List: 5 SHEMA TOKOVA GENERATORA PARE Para za grijanje Granice generatora are Dimni linovi Zrak Ventilator Predgrijač zraka Zagrijač zraka Zagrijač vode Naojna voda Para iz turbine u MP Odsoljavanje Međuregrijana ara Para za grijanje Voda za regulaciju tem. Gorivo Zagrijač goriva Pregrijana ara Para za rasršivanje Ulaz u ložište TOPLINSKA BILANCA GENERATORA PARE Tolina sadržana u gorivu (kemijska energija) Osjetna tolina goriva Osjetna tolina redgrijanoga zraka Tolina are za rasršivanje goriva GENERATOR PARE Gubici Tolina naojne vode Tolina vode za regulaciju temerature izlazne Tolina izlazne regrijane are Tolina izlazne međuregrijane are Tolina ulazne are za međuregrijavanje Tolina isuštene vode zbog odsoljavanja Gubitak osjetne toline izlaznih dimnih linova Gubitak toline zbog zračenja u okolinu Gubitak zbog neotuna izgaranja Gubitak zbog roadanja goriva kroz rešetku Gubitak zbog sadržaja gorivih sastojaka u eelu i šljaci Gubitak zbog letećeg koksa i čađe Gubitak zbog osjetne toline ostatka iz ložišta

(Generatori are) List: Tolina efektivno redana radnome fluidu (vodi / ari): Q ( h ) D ( h h ) D ( h h ) = D h ' nv m m, iz m, ul o nv Tolina redana generatoru are (u ložište): B lož = Q G G2 G G4 G5 G G7 Bilanca toline: 00 = g g g g g g g (%) ( %) 2( %) ( %) 4( %) 5( %) ( %) 7( %) = g g g g g g g 2 4 5 gdje je: - iskoristivost generatora are - g gubitak toline zbog roadanja goriva kroz rešetku - g2 gubitak toline zbog neizgorenih sastojaka u eelu i šljaci - g - gubitak toline zbog letećeg koksa i čađe - g4 gubitak toline zbog neotuna izgaranja - g5 gubitak zbog osjetne toline ostataka iz ložišta - g gubitak zbog zračenja toline u okolinu - g7 gubitak zbog osjetne toline izlaznih dimnih linova - Q efektivno redana tolina radnom fluidu (kw) - B otrošnja goriva (kg/s) - lož tolina koja se dovodi u ložište o kg goriva (kj/kg G ) - h entalija izlazne regrijane are (kj/kg) - hnv entalija naojne vode (kj/kg) - hm,iz entalija izlazne međuregrijane are (kj/kg) - hm,ul entalija ulazne are u međuregrijč (kj/kg) - h' entalija vrele vode (kj/kg) - D količina izlazne regrijane are (kg/s) - D m količina međuregrijane are (kg/s) - D0 količina vode isuštene zbog odsoljavanja (kg/s) 7

(Generatori are) List: 7 GUBICI TOPLINE U GENERATORU PARE Gubitak toline zbog roadanja goriva kroz rešetku (g ): - Javlja se kod generatora are u kojima se izgaranje krutog goriva zbiva na rešetki(omičnoj ili neomičnoj); - Ovisi o vrsti goriva, vrsti ložišta i načinu izgaranja; - g (%) <2%. Gubitak toline zbog neizgorenih sastojaka u eelu i šljaci (g 2 ): - Ovisi o vrsti goriva i načinu izgaranja; - Raste s orastom eela u gorivu; - g 2(%) <2%. Gubitak toline zbog letećeg koksa i čađe (g ): - Javlja se kod generatora are loženih ugljenom rašinom; - Ovisi o načinu rada mlinova i oterećenju generatora are; - g (%) <%. Gubitak toline zbog neotuna izgaranja (g 4 ): - Ovisi o vrsti goriva i načinu izgaranja; - Nastaje zbog toga što dio ugljika ne izgori otuno u CO 2 ; - Kod tekućih i linovitih goriva je zanemariv; - g 4(%) <0,5%. Gubitak osjetne toline ostataka iz ložišta - eela i šljake (g 5 ): - Kada se šljaka odvodi u krutom stanju, ovaj gubitak je zanemariv; - Kod tekućeg odvoda šljake iz ložišta - g 5 ~2%. Gubitak zbog zračenja toline u okolinu (g ): - Ovaj gubitak je obično drugi o veličini gubitak toline u generatorima are; - Ovisi o stanju ozida i izolacije, te o kaacitetu i oterećenju generatora are(smanjuje se s orastom kaaciteta i oterećenja).

(Generatori are) List: 8 Utjecaj kaaciteta i oterećenja na gubitak zračenja u okolinu h h (50%) Gubitak h kod arcijalnoga oterećenja Gubitak h kod unoga (00 %) oterećenja h (00%) 50 % Gubitak osjetne toline izlaznih dimnih linova (g 7 ): - To je najveći gubitak toline generatora are; - Zavisi o izlaznoj temeraturi dimnih linova i o retičku zraka za izgaranje. tl Vlc l to ( t l, iz to ) g7 = gor lož 00 % Kaacitet Oterećenje g 7 (%) = gor V l c l tl to ( t l, iz to ) 00 lož gdje je: - gor iskoristivost količine goriva koja uzima u obzir gubitke mase goriva, odnosno: gor = - (g g 2 g ) - Vl volumen linova koji nastaju izgaranjem kg goriva (m n /kg G ); - cl srednja secifična tolina linova (kj/m n K); - lož tolina dovedena u ložište o kg goriva (kj/kg G ); - tl,iz temeratura izlaznih dimnih linova; - t temeratura okoline. o

(Generatori are) List: 9 ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA Iskoristivost generatora are: ( ) = 00 % gi( %) = 00 g g2 % g % % % g4 % g5 % g g % ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 7( %) = gi ( g g g g g g ) = 2 4 5 Iskoristivost količine goriva: g Iskoristivost ložišta: L ( g g ) gor = 2 g ( g g g g g ) = g 2 4 5 L ri čemu: g L - gubitak zbog zračenja u okolinu, koji otada na ložište, a iznosi cca 40% do 0% od ukunoga gubitka g. 7 = D = Q B lož ( h hnv ) Dm ( hm, iz hm, ul ) Do ( h' hnv) ) B( H ) d zl g

(Generatori are) List: 0 Potrošnja goriva u generatoru are: B = D ( h hnv ) Dm ( hm, iz hm, ul ) Do ( h' hnv) ) ( H ) gdje je: H d - donja tolinska vrijednost goriva (kj/kg); - tolina utrošena za redgrijavanje zraka izvan generatora are; zl λ zl = VVz, min C z d tz to zl g ( t t ) z o [kj/kg G ] Za generator are ložen ugljenom rašinom, koeficijent retička zraka kojega dobavlja ventilator iznosi: λ V = λ λ lož λ m λ zz Shema dovoda zraka kod generatora are na ugljenu rašinu Ugljen PP2 MP PP ZV Predgrijač zraka Zrak (λ V ) t o Zrak t zl t zl ZZ t z λ Dimni linovi Mlin ( λ zz ) Zrak ( λ m ) ( λ lož )

(Generatori are) List: Za generator are s loživim uljem ili linom, koeficijent viška zraka kojega dobavlja ventilator iznosi: λ = λ V λ zz Shema dovoda zraka kod generatora are na loživo ulje ili lin PP2 MP PP ZV Predgrijač zraka Zrak (λ V ) t o Zrak t zl t zl ZZ t z Loživo ulje / lin λ Dimni linovi ( λ zz ) - λ - koeficijent viška zraka u ložištu; - λ lož - udio koeficijenta viška zraka koji rodire u ložište; - λm - udio koeficijenta viška zraka koji dolazi iz mlinova; - λzz - udio koeficijenta viška zraka koji se gubi kroz zagrijač zraka; - Vz,min - minimalna (teoretska) količina zraka za izgaranje o kg zraka (mn /kg G ); - tz - temeratura redgrijana zraka (iza arnoga grijača); - to - temeratura okolnoga zraka; - tzl - temeratura zagrijanoga zraka na ulazu u ložište; - g - tolina koja se dovodi u ložište redgrijavanjem kg goriva (tekućega) (kj/kg) - kod korištenja tekućega goriva koje se redgrijava rije ulaska u ložište; g = Cg ( tg to ) [kj/kg G ] ri čemu je: - C g - secifična tolina goriva (tekućega) (kj/kgk); - t - temeratura redgrijana goriva; g

(Generatori are) List: 2 - - tolina koja se dovodi u ložište arom za rasršivanje o kg goriva (tekućega) (kj/kgg) - kod korištenja tekućega goriva koje se rasršuje omoću are; = d ( hr ho ) [kj/kg G ] ri čemu je: - d r - otrošnja are za rasršivanje kg goriva (kg /kg g ); dr ~ (0,05 do 0,08) kg /kgg - hr - entalija are za rasršivanje; - ho - entalija are kod okolnoga stanja.