Problem sletanja na južnu hemisferu Marsa

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

numeričkih deskriptivnih mera.

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Reverzibilni procesi

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Elementi spektralne teorije matrica

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Obrada signala

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

( , 2. kolokvij)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

OSNOVI AERODINAMIKE DRUMSKIH VOZILA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Računarska grafika. Rasterizacija linije

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

18. listopada listopada / 13

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Moguća i virtuelna pomjeranja

IZVODI ZADACI (I deo)

Odabrana poglavlja astronomije: 3. Objasniti šta je cirkumpolarna zvezda i naći uslov da zvezda bude cirkumpolarna.



Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Algoritmi zadaci za kontrolni

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

ΔΗΜΟΤΙΚΕΣ ΕΚΛΟΓΕΣ 18/5/2014 ΑΚΥΡΑ

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

10. STABILNOST KOSINA

Termovizijski sistemi MS1TS

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Difuzna gama emisija struktura na velikim skalama

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Trigonometrijske nejednačine

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

1.4 Tangenta i normala

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Transcript:

Problem sletanja na južnu hemisferu Marsa Dušan Marčeta Katedra za Astronomiju Matematički fakultet Univerzitet u Beogradu Departman za fiziku, PMF Novi Sad, 06.11.2015.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA Razvoj algoritma za određivanje balističke putanje objekta kroz planetsku atmosferu Istraživanje mogućnosti za sletanje na južne visoravni, bez unapređivanja postojeće tehnologije Određivanje optimalnih parametra za sletanje (Ls, LPSV, v, γ)

Smith et al., Science, 1999. MOTIVACIJA

Fassett & Head, Icarus, 2008. MOTIVACIJA

Wilhelms & Squyres, Nature, 1984. POREKLO GLOBALNE DIHOTOMIJE

Smith et al., Science, 1999. UNUTRAŠNJA STRUKTURA MARSA

STRATIGRAFIJSKA PODELA POVRŠINE MARSA Solomon et al., Science, 2005. Noakijska epoha Hesperijska epoha Amazonijska epoha Neukum, Lunar and Planetary Science Conference, 2008

TOPOGRAFIJA MARSOVE POVRŠINE

Mars vs Zemlja <

ATMOSFERSKA PUTANJA Model gravitacionog polja Atmosferski model Dinamički model Aerodinamički model

GRAVITACIONO POLJE MARSA

UBRZANJA GRAVITACIONOG POLJA

UBRZANJA GRAVITACIONOG POLJA

OLIMPUS MONS g E [mgal]

OLIMPUS MONS g N [mgal]

UTICAJ GRAVITACIONIH ANOMALIJA NA PUTANJU

DANAŠNJA ATMOSFERA MARSA Zemlja Mars Odnos p 0 [Pa] 101400 636 159 ρ 0 [kg/m 3 ] 1.217 0.02 60.8 H [km] 8.5 11.1 0.77

CIRKULACIJA ATMOSFERE

CIRKULACIJA ATMOSFERE

CO 2 CIKLUS Haberle, Encyclopedia of Atmospheric Sciences, 2003.

H 2 O CIKLUS Haberle et al., Journal of Geophysical Research, 2001.

MODELI CIRKULACIJE MARSOVE ATMOSFERE Jednačina stanja Globalni Regionalni Lokalni Jednačina kontinuiteta Jednačina energije Atmosferske baze podataka N-S jednačina

SEZONSKI CIKLUS Severna Južna hemisfera

DNEVNI CIKLUS

AERODINAMIKA

PARADOKS TUPOG TELA CO 2, N 2, Ar Ar, C, N, O, C 2, N 2, O 2, CN, CO, NO, CO 2, NCO, Ar +, C +, N +, O +, C2 +, N2 +, O2 +, CN +, CO +, NO +

NJUTNOVA TEORIJA

NJUTNOVA TEORIJA

AERODINAMIČKI MODEL Gnoffo et al., Journal of Spacecraft and Rockets, 1996. Moss et al., AIAA paper 98-0298, 1998. Edquist & Desai, Journal of Spacecraft and Rockets, 2011. Schoenenberger & Cheatwood, AIAA paper 2005-0056, 2005.

DINAMIKA ULASKA U ATMOSFERU, SPUŠTANJA I SLETANJA NA POVRŠINU MARSA Desai & Knocke, The Journal of the Astronautical Sciences, 2007.

KOORDINATNI SISTEMI

KOORDINATNI SISTEMI

JEDNAČINE KRETANJA

ANALITIČKO REŠENJE

GRANIČNA PUTANJA

PRIVIDNA ATMOSFERA

ODREĐIVANJE OPTIMALNE PUTANJE Određivanje vertikalnih profila atmosfere iznad lokacije sletanja Variranje Ls i A 0 Integracija pojednostavljenih jednačina kretanja Određivanje preliminarnih putanja za različite Ls i A 0 Određivanje srednje putanje po h na osnovu koje se određuju čvorovi Određivanje preliminarnih koordinata ulaska u atmosferu (λ 0, δ 0 ), na osnovu azimutkog ugla i doleta, pod pretpostavkom da se letelica kreće u ravni velikog kruga Variranje v 0 i γ 0 Integracija kompletnih jednačina kretanja U svakom koraku interpolacije se vrši Interpolacija atmosferkih parametara po tri promenljive h, λ, δ Povećava se kritična vrednost dinamičkog pritiska za definisanu konstantnu vrednost NE DA Izračunata lokacija sletanja NE DA Optimalna putanja Popravljanje koordinata ulaska

KONVERGENCIJA PUTANJE

UTICAJ SEZONSKOG CIKLUSA

PRISTUPAČNE LOKACIJE

UTICAJ DNEVNOG CIKLUSA

OPTIMALNO LPSV

MEĐUPLANETARNI TRANSFER

OPTIMIZACIJA POČETNIH USLOVA

OPTIMIZACIJA POČETNIH USLOVA

SAŽETAK Zbog sezonskih varijacija atmosferskih parametara, pre svega gustine, koje su dominantno uzrokovane CO 2 ciklusom u Marsovoj atmosferi, pristupačne elevacije sletanja se menjaju za oko 2.5 km u toku godine. Optimalna sezona za sletanje na južne visoravni je u okolni perihela orbite, od kasnog proleća do rane jeseni. Uticaj sezonskih varijacija atmosferskih parametara raste sa udaljavanjem od ekvatora. Pristupačne lokacije sletanja pojavljuju se u visokim oblastima, na visoravnima Sirenum, Simeria i Noakis, kada je Mars u okolini perihela. Optimizacijom početnih uslova (v 0, γ 0 ) može se postići sletanje na lokacije sa velikom elevacijom bez unapređenja postojeće tehnologije. Početni uslovi (v 0, γ 0 ) imaju paraboličku zavisnost na izohronama spuštanja. Uticaj dnevnih varijacija atmosferskih parametara je višestruko manji od sezonskih i, suprotno od njih, opada sa udaljavanjem od ekvatora. Optimalno vreme sletanja je uvek tokom obdanice.

HVALA NA PAŽNJI