Osnovni elementi klizišta

Σχετικά έγγραφα
5. ANALIZE STABILNOSTI KOSINA

10. STABILNOST KOSINA

STABILNOST KOSINA Uvod

STABILNOST KOSINA. (ponavljanje)

GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Troosni posmik. Troosni posmik. Troosni posmik. Priprema neporemećenog uzorka. Troosnaćelija. Uzorak je u gumenoj membrani Ćelija se ipuni sa vodom

OSIGURANJE STABILNOSTI PADINA

Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

10.1. ZADATAK. =20 (kn/m 3 ). Pretpostaviti da nema trenja na dodiru tla i potporne konstrukcije ( =0 ). RJEŠENJE

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

9.1. ZADATAK. Parametri tla: Dimenzije temelja: RJEŠENJE. a) Terzaghi. Granična nosivost tla ispod temelja prema Terzaghi-ju:

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

Kaskadna kompenzacija SAU

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

RJEŠAVANJE PROBLEMA s podzemnom vodom

18. listopada listopada / 13

Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Prostorni spojeni sistemi

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Temelji i potporni zidovi

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

1. Uvod. Mehanika tla i stijena str. 1 PLITKI TEMELJI

PRIJENOS VERTIKALNIH SILA KOD DUBOKIH TEMELJA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

numeričkih deskriptivnih mera.

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

1.4 Tangenta i normala

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

OPTIMIZIRANJE MASIVNOG POTPORNOG ZIDA

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Tri osnovna tipa optimizacije struktura. Topološka optimizacija betonskih konstrukcija. Dimenzionalna optimizacija. Optimizacija oblika

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Poglavlje

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

MJERENJE MALIH DEFORMACIJA U LABORATORIJU

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Za torziju: b1 τ 0,575 b1 + 0,425 = σ Utjecaj veličine konstrukcijskog elementa b 2 : Veći elementi imaju manji faktor b 2, tj. manje opušteno napreza

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Osnovni elementi mehanike tla

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PILOTI METODA DUBOKOG TEMELJENJA

( , 2. kolokvij)

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

1 Promjena baze vektora

Masa, Centar mase & Moment tromosti

05.a -ARH-KONSTR DIZAJN

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Impuls i količina gibanja

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

OSNOVE INŽENJERSKE GEOLOGIJA. Snježana Mihalić

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Transcript:

STABILNOST KOSINA Klizište 1/ Klizanje kao geološki fenomen: - tektonski procesi - gravitacijske i hidrodinamičke sile 2/ Klizanja nastala djelovanjem ljudi: - iskopi, nasipi, dodatno opterećenje kosina građevinama, promjena vegetacije, promjena režima podzemne vode, natapanje, promjena vodnih tokova Osnovni tipovi klizanja: a) odron, b) rotacijsko klizište, c) plitko rotacijsko klizište, d) rotacijsko klizište na konkavnoj plohi općeg oblika, e) složeno klizište, f) g) translacijsko klizište Vrlo sporo klizanje PUZIŠTE

Osnovni elementi klizišta Odron stijenske mase ("rockfall")

Translacijsko klizanje

Blatni tok

Puzanje

Klizište u Bolu (otok Brač) Čelo klizišta

Klizište Dugi Rat Klizište (puzište) Podstrana

RAČUN STABILNOSTI KOSINA Metode računa stabilnosti: - metoda granične ravnoteže (tlo idealno kruto plastično) - metoda teorije plastičnosti - metoda konačnih elemenata (MKE), metoda konačnih razlika METODA GRANIČNE RAVNOTEŽE: Određenje FAKTORA SIGURNOSTI : čvrstoća tla na smicanje F S = ------------------------------------------------------------- posmično naprezanje na odabranoj plohi sloma τ F s = f τ τf c' +σ' n tgϕ' Fs = = za drenirane uvjete τ τ SILE KOJE DJELUJU NA KLIZNO TIJELO: - težina kliznog tijela (W) - opterećenja na kosini (F) - porni tlak (U): - kao posljedica razine vode i strujanja - kao posljedica opterećenja na kosini F RPV W S U Računom stabilnosti kosine rješavamo problem ravnoteže promatranog kliznog tijela.

PROBLEM: U ravnini imamo tri uvjeta ravnoteže: Σ X = 0; Σ Y = 0; Σ M =0, a za npr. homogenu kosinu 4 nepoznate veličine: 1/ smjer normalnih naprezanja (ψ) 2/ veličinu normalnih naprezanja (σ N ) 3/ smjer djelovanja posmičnih naprezanja (τ) 4/ veličina faktora sigurnosti (F S ) JEDINSTVENO RJEŠENJE NIJE MOGUĆE ZA METODU GRANIČNIH STANJA BEZ UVOĐENJA NEKE PRETPOSTAVKE (pretpostavlja se položaj, smjer, vrijednost neke veličine).

BESKONAČNA KOSINA U PIJESKU Ravna klizna ploha, bez utjecaja podzemne vode. klizna ploha Beskonačna kosina u pijesku (analiza sila na lameli izdvojenoj iz kliznog tijela) Pretpostavka: E 1 = E 2 N = W cosβ = γ a d cosβ T= W sinβ = γ a d sinβ σ n = N a cosβ = γ d cos 2 β τ = T = γ d sinβ cosβ (stvarno posmično naprezanje) a cos β τ f = σ n tgϕ (posmična čvrstoća) τ Fs = f τ Fs = 2 γ d cos β tgϕ γ d sinβ cosβ = tgϕ tgβ Kosina može imati najveći nagib onda kada je F S =1 (granično stanje, stanje sloma), iz toga slijedi: tgβ = tgϕ

Utjecaj vode na trenje između čestica pijeska:

W 2 W 2 METODA BISHOPA ( analitički postupak metode lamela za cilindrične klizne plohe) o b α i R W 1 W 1 E i α i u T E i-1 N T y E-E i i-1 l N x Σ V = 0 W1 + W2 + y = ( N + u l γw ) cosα + T sinα (1) c' l tgϕ' T = + N Fs F S (2) c' l W1 + W2 + y u l γw sin α F N = s tgϕ' cosα + sin α Fs (3) b l = cosα (3) (2) (4) 1 1 T = [ c' b + ( W1 + W2 + y u γw b) tgϕ' ] Fs mα (5) tgϕ' mα = cosα + sin α F s (6) Iz uvjeta ravnoteže momenata oko o : Σ R Ti = Σ R Wi sinαi (7) i i

F s Σ [ c' b + ( W + W + y u b γ ) tgϕ' ] i i 1i 2i i i i w i i = α i (8) Σ i ( W1i + W2i ) sin αi 1 m PRETPOSTAVKA: Σ y = 0 F Proračun se vrši iterativno. Σ [ c' b + ( W + W u b γ ) tgϕ' ] i i 1i 2i i i w i i i s = α Σ i ( W1i + W2i ) sin αi 1 m Određivanje težine lamele u Bishop-ovoj metodi za razne odnose razine podzemne vode, te površinskog opterećenja: Proračun težine lamele (G) u Bishop-ovoj metodi za: a) lamela iznad razine podzemne vode (GW) b) lamela presijeca razinu podzemne vode c) lamela ispod razine podzemne vode P i q su površinska opterećenja.

Potrebno je izvršiti proračun na nizu pretpostavljenih kliznih ploha. Primjer: Traži se klizna ploha sa najmanjim faktorom sigurnosti (kritična klizna ploha):

Prema HRN EN 1997-1:2009 za proračun koristiti parcijalne faktore sigurnosti za opterećenje (A), materijal (M) i otpor (R). Proračun izvršiti s projektnim (proračunskim) parametrima c d i ϕ d za drenirane uvjete: ck cd = γ tgϕ d c' tgϕ = γ k tgϕ' ili za nedrenirane uvjete: cuk cu = d γ c u a uvjet stabilnosti izražen "tradicionalnim" faktorom sigurnosti: τd Fs = 1.0 τ

METODE STABILIZACIJE KLIZIŠTA NAJČEŠĆI UZROCI POJAVE KLIZIŠTA: - povećanje nagiba kosine - promjena razine podzemne vode - smanjenje čvrstoće materijala u kosini - porast aktivnih sila dodatnim opterećenjem ZA SMIRENJE NASTALOG KLIZIŠTA PRIMJENJUJU SE MJERE: A/ Smanjenje posmičnih naprezanja u kosini: - povoljnim skretanjem strujnog tlaka pomoću dreniranja (kopani ili bušeni drenovi) - sniženjem razine podzemne vode u kosini - rasterećenje gornjeg, aktivnog dijela klizišta - opterećenje donjeg, pasivnog dijela klizišta - (potpornim konstrukcijama) - (ugradnjom pilota velikog promjera) B/ Povećanje čvrstoće materijala u zoni klizišta: - opterećenje donjeg, pasivnog dijela klizišta - povećanje efektivnih naprezanja - posebni postupci (injektiranje, elektrokemijski postupci, termički postupci i sl.)