Temelji i potporni zidovi
|
|
- Ευφροσύνη Στεφανόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Temelji i potporni zidovi
2 Temelj Temelj je dio konstrukcije koji omoguava prijenos reaktivnih sila i momenata oslonaca u tlo.
3 3
4 Temelj mora: 1. prenositi reaktivne sile i momente u tlo s dovoljnom sigurnošu od sloma tla. osigurati da slijeganja graevine ostanu u prihvatljivim granicama 3. spreavati jae nejednoliko slijeganje 4
5 Kosi toranj u Pisi 5
6 6
7 7
8 A) Plitki temelji - temelj samac - trakasti temelj B) Duboki temelji - temeljna ploa 8
9 Temelji obzirom na optereenje Od proste grede: Vertikalnom reaktivnom silom R B Komplanarnom reaktivnom silom R A Od konzola: Komplanarnom reaktivnom silom i reaktivnim momentom R A i A Prostornom reaktivnom silom R 9
10 Simetrino optereen temelj Nesimetrino optereen temelj a s time u vezi a) Jednoliko naprezanje ispod temeljne plohe b) Nejednoliko naprezanje ispod temeljne plohe 10
11 Temelj simetrino optereen reakcijom R B R B c a G x 11
12 Površina temeljne stope A a b [ ] m 1
13 Vlastita težina temelja G m g V ρ g a b c ρ g [ kn] 13
14 Temelj simetrino optereen reakcijom R B R B R B c a G x x c a G V O x x Ukupna sila: V RB + G 14
15 Temelj simetrino optereen reakcijom R B V [ ] Naprezanje na tlo jednoliko: σ kn/m A 15
16 Temelj nesimetrino optereen reakcijom R B d R B c a G x 16
17 17
18 Vlastita težina temelja G [ kn] d R B c a G x x c Oy a VR +G B x Sila V R + B G oment Oy R B d 18
19 Temelj nesimetrino optereen reakcijom R B Površina temeljne stope A a b [ ] m oment otpora temeljne stope (stanica a se odupire momentu Oy i zato je na kvadrat!) W b 6 a [ ] m 3 19
20 Temelj nesimetrino optereen reakcijom R B Naprezanje na tlo - nejednoliko V O y σ A, B ± kn/m A W y [ ] σ A V + A W O y y [ ] kn/m σ B V A W Oy y [ kn/m ] 0
21 Nejednoliko naprezanje na temeljno tlo σ σ A B σ σ D C V A V A + W W Oy y Oy y σ 0 tla dop 1
22 Nacrtati primjer za: σ A V A W Oy y 0 V Oy σ B + σ tla A W y dop
23 Temelj optereen reakcijom R A 3
24 Temelj optereen reakcijom R A R AV RAH c a G x c Oy VR +G AV a R AH x V R Oy AV R + G AH c 4
25 A [ ] m b a 6 a b [ ] 3 m W y 5
26 oment otpora temeljne stope (stanica a se odupire momentu i zato je na kvadrat!) W y b a 6 [ ] 3 m 6
27 Temelj optereen reakcijom R A Naprezanje na tlo - nejednoliko V O y σ A, B ± kn/m A W y [ ] V σ Oy + σ A tla A W y dop σ B V A W O y y 0 7
28 Nejednoliko naprezanje na tlo σ A σ D V A + W Oy y σ tla dop σ B σ C V A W Oy y 0 8
29 Nacrtati primjer za sluaj: σ A V A W Oy y [ ] kn/m σ B V A + W Oy y [ ] kn/m 9
30 Temelj optereen reakcijom R A i reaktivnim momentom A Najnepovoljniji sluaj: V O y R AV R + G AH c + A Nejednoliko naprezanje na tlo σ A V ± O y kn/m, B A W y [ ] 30
31 Temelj optereen prostornom reaktivnom silom R V R z + G O y R x c O x R y c 31
32 3 Temelj optereen prostornom reaktivnom silom R Nejednoliko naprezanje na tlo [ ]???? kn/m W W A V D C B A x O x y O y σ σ σ σ ± ± σ [ ] [ ] 3 x 3 y m b a W m a b W 6 6
33 33 x O x y O y D x O x y O y C x O x y O y B dop tla x O x y O y A x O x y O y W W A V W W A V W W A V W W A V W W A V ± ± σ σ σ σ σ σ 0
34 Primjer: Odredite iznose naprezanja na tlo ispod armiranobetonskog temelja (150 cm/10cm/80 cm) optereenog djelovanjem prostorne sile: R A R 50 R x i i 15 + R y j + j + R z 00 k k (kn) R R R Ax Ay Az kn kn kn 34
35 - armirani beton gustoa ρ ab 500 kg/m 3,50 t/m 3 - g 9,81 m/s (usvojeno 10 m/s ) Temelj vlastita težina: G m g 1,50 1,0 0,80, kn površina temeljne plohe: A 1,50 1,0 1,80 m momenti otpora temeljne plohe: 1,0 1,50 W y 6 0,45 m 3 1,50 1,0 W x 6 0,36 m 3 35
36 Ukupno optereenje temeljne plohe V Oy Ox R AZ R R + G kn Ax Ay 0, , , , 80 1 knm knm (u smjeru suprotnom od osi x) 36
37 Naprezanja na tlo: σ V A ± W O y y ± W O x x 36 ± 180, 40 0, 45 ± 1 0, 36 [ ] kn/m σ σ σ σ A B C D , 0, 45 0, , 0, 45 0, , 0, 45 0, , 0, 45 0, 36 [ ] kn/m [ ] kn/m [ ] kn/m 0 [ ] kn/m σtla dop. 37
38 Potporni zidovi graevna jama zagatna stijena potporni zid 38
39 39
40 40
41 Potporni zidovi: a) asivni - gravitacijski b) Konzolni c) ontažni d) Gabioni e) od armiranog tla 41
42 a) asivni potporni zidovi Betonski Kameni 4
43 1. rasteretnom konzolom Potporni zid s:. usidrenom zategom 43
44 b) Konzolni potporni zidovi Armiranobetonski 44
45 RAZLIITI ITI PRESJECI ZIDA OD ARIRANOG BETONA: a) konzolni zid; b) zid s vanjskim upornjacima; c) zid s ukopanim upornjacima. 45
46 Beton-Lu ko 46
47 ontažni potporni zidovi Armirano betonski 47
48 ZID OD ONTAŽNIH NIH ELEENATA nizinske stanice žiare na Sljeme. koji podupire kosinu ceste kod 48
49 d) Gabionski zidovi 49
50 Košara za zid od GABIONA, otvorena i sastavljena. 50
51 KRLETKE (GABIONI) U RAŠIRENO STANJU I PRIPRELJENE ZA PUNJENJE KAENO 51
52 Jadranska autocesta dionica Sveti Rok - aslenica 5
53 TIPOVI POTPORNIH ZIDOVA: a) gravitacijski zidovi od: zidanog kamena i cigle ili obinog betona; b) AB zid; c) zid s kontraforama; d) zid od montažnih elemenata; e) polugravitacijski zid; f) upornjak. 53
54 RAZLIITE ITE PRIJENE POTPORNIH ZIDOVA: a) zasjek za široku cestu; b) plato; c) rampa za ulaz u gradski tunel; d) masivni zid pristaništa; e) zidovi za skladište rude; f) upornjak mosta s bonim krilima; g) upornjak mosta s poprenim krilima. 54
55 POTPORNI ZID OD ARIRANOG TLA 55
56 ARIRANO TLO UKLOPLJENO U KRAJOLIK 56
57 POPRENI PRESJEK GRAVITACIJSKOG ZIDA OD ARIRANOG TLA: 1) montažna membrana od armitanih betonskih ploa; ) zatege od galvaniziranog plosnatogelika; 3) zasip od dobro graduiranog šljunka (s manje od 15% prašinastih frakcija). 57
58 ZIDOVI OD ARIRANOG TLA (autoput, Francuska) 58
59 Pokusni zid u naravnoj veliini ini 59
60 POTPORNI ZIDOVI OD ARIRANOG TLA POTPORNI ZIDOVI OD ARIRANOG TLA - razdvajanje lokalnog autoputa i avionske pristupne piste (Sao Paulo). 60
61 PODVOŽNJAK ISPOD ŽELJEZNIKE PRUGE - podnosi dinamiko i statiko optereenje kompozicije od 1 vagona (SAD). 61
62 POTPORNI ZID OD ARIRANOG TLA 6
63 OBALNI ZID 63
64 Naprezanja u tlu: σ v σ z p v ρ g z σ σ p K h x h 0 σ v σ v σ h σ h σ v σ v σ h z 64
65 σ h p A K A. σ v δ C B p a σ v σ v p a σ h σ h z zid σ v P a σ v tlo u stanju mirovanja A θ aktivni klin iza zida 65
66 Koeficijenti K Koeficijent tlaka mirovanja K 0 Koeficijent aktivnog pritiska tla K a Koeficijent pasivnog potiska K p 66
67 Koeficijenti K l w P a l p W l a P p P p E p e p h P a E a e a H 67
68 K K sinϕ ν 1 ν K a K p tg 45 0 ϕ 45 0 ϕ tg + Primjer: ϕ 30 K K K 0 a p 1 sin ϕ 1- sin 30 tg tg ϕ ϕ tg tg 0 1 0, 50 ( ) 0,50 tg ( ( 0 0 ) tg ( 60 ) tg ( 3) 3 0 ) tg 1 3 0,
69 K K p δ K A K 0 U našem sluaju: 1 K A : K p : δ 1: 9 δ Α δ p 69
70 Nivo vode u razini terena σ' h u h P A σ' h p A K A. γ' U γ w P H P A + U 70
71 Nivo vode ispod razine terena K A. γ h 1 h P' A K A. γ' h U γ w 71
72 Prorauni potpornih zidova 1. Naprezanje na tlo. Sigurnost zida na prevrtanje 3. Sigurnost zida na klizanje 4. Slom tla kružna klizna ploha 7
73 a) Naprezanje na tlo σ σ A B?? a' a A x W x R R P y b' b B δ P a P x y' y b B 73
74 k s b) Sigurnost zida na prevrtanje stab. prev. oko toke A l w P a l p W l a P p A stab. W l w + P p l p prev. P a l a 74
75 c) Sigurnost zida na klizanje k s R n Rt µ Rn 1, 5 F P P H W a p c P a d W P p a A b b B B 75
76 d) Slom tla kružna klizna ploha S 76
77 Slom pri slijeganju: a) pretjerano pomicanje prema naprijed uslijed velikog aktivnog pritiska E a P a u pozadini zida; b) pretjerano slijeganje i pomak uzrokovani zasipom 77
78 Potporni zidovi a) masivni b) konzolni 78
79 Sile koje djeluje na potporni zid Vlastita težina zida G (W) Aktivni pritisak tla E a (P a ) Pasivni otpor tla E p (P p ) Hidrostatski tlak podzemne vode Hidrodinamike sile 79
80 Sile koje djeluje na potporni zid 80
81 a) asivni gravitacijski potporni zid 81
82 8 asivni gravitacijski potporni zid Prorauni: g V g m G g V g m G h e E 1,00 h g K e H e E 1,00 H g K e b b p p p p a a A a ρ ρ ρ ρ 1 1
83 a 1 ) Proraun naprezanja na tlo V F H G 1 E + a G E p O E a H 3 G 1 d 1 E p h 3 83
84 84 [ ] [ ] [ ] [ ] y O B y O A 3 kn/m W A V kn/m W A V m a, a b W m, a b a A + σ σ a b 1,00 m
85 H E h E a G, a G k a prev. p stab. prev. stab. s + + a a ) Sigurnost zida na prevrtanje oko toke B
86 86 ( ) p a 1 H t s 1 n n t H t s E E G G F R k G G V R R R 1,5 F R k + µ + µ a a 3 ) Sigurnost zida na klizanje:
87 b) Konzolni armiranobetonski zid 87
88 88 ( ) ( ) ( ) ( ) z O p O O a O O p a H z G E G E E E F G G G V Prorauni: 1. Naprezanja na tlo. Sigurnost na prevrtanje 3. Sigurnost protiv klizanja
89 Vježbe: O ( E ) + ( G ) ( G ) O a O 1 O z 89
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
10.1. ZADATAK. =20 (kn/m 3 ). Pretpostaviti da nema trenja na dodiru tla i potporne konstrukcije ( =0 ). RJEŠENJE
.. ZDTK Za zaani primjer zasjeka sa lomljenom linijom tla iza zia, grafičkim postupkom prema Culmann-u, oreiti silu aktivnog tlaka. Za tlo su zaana svojstva: k = (ka), k =4, = (kn/m ). retpostaviti a nema
Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,
Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj
GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO
GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO POMOĆNI DIJAGRAMI, TABLICE I FORMULE ZA ISPIT dopunjeno za ak.god. 016/017 Slika 1. Parcijalni koeficijenti za GEO/STR za djelovanja, parametre materijala i otpore prema EC-7 Slika.
Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
TEMELJENJE STUP PRO[IRENJE KOJE NIJE OBAVEZNO PRESJEK A-A TLOCRT A A. Temelji samci i temeljne trake TLOCRT TLOCRT KONSTANTNE DEBLJINE PROMJENJIVE
TEMELJENJE TEMELJ je dio konstrukcije koji omogućuje da se opterećenje sa "ležajeva" konstrukcije raspodjeli na toliku površinu tla, kolika je potrebna kako bi se postigla potrebna sigurnost od sloma tla,
GEOTEHNIČKE KONSTRUKCIJE POTPORNE KONSTRUKCIJE. Predavanje: POTPORNE KONSTRUKCIJE Prof.dr.sc. Leo MATEŠIĆ 2012/13
GEOTEHNIČKE KONSTRUKCIJE POTPORNE KONSTRUKCIJE Predavanje: POTPORNE KONSTRUKCIJE Prof.dr.sc. Leo MATEŠIĆ 2012/13 Sadržaj predavanja 1 TLAK I OTPOR TLA (ponavljanje) 1.1 Općenito - Horizontalni (bočni)
FUNDIRANJE (TEMELJENJE)
1/11/013 FUNDIRANJE 1 FUNDIRANJE (TEMELJENJE) 1. Projektovanje temelja se vrši prema graničnom stanju konstrukcije i tla ispod ojekta sa osvrtom na ekonomski faktor u pogledu utroška materijala, oima radova
1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U MOSTRU GRĐEVINSKI FKULTET Kolegij: Osnove betonskih konstrukcija k. 013/014 god. 8. pismeni (dodatni) ispit - 10.10.014. god. Zadatak 1 Dimenzionirati i prikazati raspored usvojene armature
POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU STRUČNI STUDIJ GRADITELJSTVA Ante Grabovac POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA ZAVR NI RAD br. G 38 Zagreb, rujan,011 TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU STRUČNI STUDIJ GRADITELJSTVA
Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
FUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI
1/11/013 FUNDIRANJE TEEJI SACI 1. CENTRIČNO OPTEREĆEN TEEJ SAAC. EKSCENTRIČNO OPTEREĆEN TEEJ SAAC 1 Temelj samac ekscentrično oterećen rostor 1 1/11/013 Dimenzionisanje A temelja samca 3 Određivaje visine
Osnovni elementi klizišta
STABILNOST KOSINA Klizište 1/ Klizanje kao geološki fenomen: - tektonski procesi - gravitacijske i hidrodinamičke sile 2/ Klizanja nastala djelovanjem ljudi: - iskopi, nasipi, dodatno opterećenje kosina
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
9.1. ZADATAK. Parametri tla: Dimenzije temelja: RJEŠENJE. a) Terzaghi. Granična nosivost tla ispod temelja prema Terzaghi-ju:
9.1. ZADATAK Za entrično opterećen temelj stalnom konentriranom silom, koji se nalazi na vooravno uslojenom tlu za koje su laboratorijskim mjerenjem oređeni parametri tla, treba oreiti: a) graničnu nosivost
Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.
Štap optereen na savijanje naivamo nosa ili grea. Savijanje nosaa a) Napreanja ( i τ) b) Deformacije progib (w) Os štapa se ko savijanja akrivljuje to je elastina ili progibna linija nosaa. Savijanje ravnog
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
1. Uvod. Mehanika tla i stijena str. 1 PLITKI TEMELJI
Mehanika tla i stijena str. 1 PLITKI TEMELJI 1. Uvod Temelji su dijelovi konstrukcije preko kojih se ona oslanja o tlo. Preko njih se djelovanja na konstrukciju prenose na tlo. Kako je tlo u pravilu bitno
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)
L = L 14.1. ZADATAK Zadan je pilot kružnog poprečnog presjeka, postavljen kroz dva sloja tla. Svojstva tla i dimenzije pilota su zadane na skici. a) Odrediti graničnu nosivost pilota u vertikalnom smjeru.
Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD Osijek, 15.09.2015. Saša Horvat SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI
Proračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
STABILNOST KOSINA. (ponavljanje)
KLIZIŠTA STABILNOST KOSINA (ponavljanje) Definicija faktora sigurnosti F S τ τ f = τ d ϕ ' ϕ d ' < ϕ ' c ' c d ' < c ' σ Prikaz efektivnih graničnih i mobiliziranih parametara čvrstoće Vrijedi, dakle,
Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA
SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE BRANIMIR PAVIĆ ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA ZAVRŠNI RAD PRORAČUN NOSIVE KONSTRUKCIJE ZIDANE GRAĐEVINE SPLIT, 2017.
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET ANDREJA TOMAŠIĆ
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET ANDREJA TOMAŠIĆ PRILOG RAZVOJU GEOTEHNIČKOG INŽENJERSTVA S NAGLASKOM NA UREĐENJE OKOLIŠA ZAVRŠNI RAD VARAŽDIN, 2011 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET
Građevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.
Univerzitet u Beogradu Prethodno napregnuti beton Građevinski fakultet grupa A Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015. 0. Pročitati uputstvo na kraju teksta 1. Projektovati prema dopuštenim naponima
NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi
NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI Zakovični spojevi Zakovice s poluokruglom glavom - za čelične konstrukcije (HRN M.B3.0-984), (lijevi dio slike) - za kotlove pod tlakom (desni dio slike) Nazivni promjer (sirove)
OPTIMIZIRANJE MASIVNOG POTPORNOG ZIDA
OPTIMIZIRANJE MASIVNOG POTPORNOG ZIDA Vol. 4, No. 1, 2016. DOI: 10.19279/TVZ.PD.2016-4-1-09 Matija Lozić 1, Sonja Zlatović 2 1 Student TVZ-a 2 Tehničko veleučilište u Zagrebu Sažetak Optimizacija građevina
3. PRORAČUN AB SKLOPOVA
2. listopada 2017. 1 3. PRORAČUN AB SKLOPOVA 2 3.1. Statičko rješenje noseće konstrukcije 3 Statički proračun ima za zadaću pronalaženje ekstremnih reznih sila kako bi se izvršilo dimenzioniranje armiranobetonskih
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD
GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD TLOCRTNI PRIKAZ NOSIVOG SUSTAVA OBJEKTA 2 PRORAČUN
Poglavlje 7 PLITKO FUNDIRANJE. TRAKASTI TEMELJ.
Poglavlje 7 PLITKO FUNDIRANJE. TRAKASTI TEMELJ. 7.1. UVOD Fundiranje je disciplina inženjerske specijalnosti geotehnike. Geotehnika se bavi problemima vezanim za razna ispititvanja, projektovanja i građenja
ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
PRIJENOS VERTIKALNIH SILA KOD DUBOKIH TEMELJA
PRIJENOS VERTIKALNIH SILA KOD DUBOKIH TEMELJA Nosivost se može odrediti (prema EN 1997-1): - statičkim probnim opterećenjem - dinamičkim probnim opterećenjem (metoda dokazana usporedbom sa statičkim opterećenjem)
BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 017. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) () () 600 (B) 600 (B) 500 () 500 () SDRŽJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01... 3.1. naliza opterećenja ploče POZ 01-01...
BETONSKE KONSTRUKCIJE
1 BETONSKE KONSTRUKCIJE RAMOVSKE KONSTRUKCIJE Prof. dr Snežana Marinković Doc. dr Ivan Ignjatović Semestar: V ESPB: Ramovske konstrukcije 1.1. Podela 1.2. Statički sistemi i statički proračun 1.3. Proračun
20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD U Osijeku 15.06.2016. Mihaela Jakubek SVEUČILIŠTE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA
ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA STATIČKI MOMENTI I MOMENTI INERCIJE RAVNIH PLOHA Kao što pri aksijalnom opterećenju štapa apsolutna vrijednost naprezanja zavisi, između ostalog,
PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Savijanje pravougaoni presek Sadržaj vežbi: Osnove proračuna Primer 1 vezano dimenzionisanje Primer 2 slobodno dimenzionisanje 1 SLOŽENO savijanje ε cu2 =3.5ä β2x G
ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 27. avgust 2012 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU
UNIVERZITET U NOVOM SADU 01 08 FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 7. avgust 01 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU BETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit Zadatak 1 je eliminatornog tipa (kvalifikuje
Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)
Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )
Posmična čvrstoća tla Posmična se čvrstoća se često prikazuje Mohr-Coulombovim kriterijem čvrstoće u - σ dijagramu c + σ n tanφ Kriterij čvrstoće C-kohezija φ -kut trenja c + σ n tan φ φ c σ n Posmična
STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
STTIČKI ODREĐENI SUSTVI STTIČKI ODREĐENI SUSTVI SVOJSTV SUSTV Kod statički određenih nosača rješenja za reakcije i unutrašnje sile su jednoznačna. F C 1. F x =0 C 2. M =0 3. F y =0 Jednoznačno rješenje
Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Srednjenaponski izolatori
Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125
METALNE KONSTRUKCIJE II
METALNE KONSTRUKCIJE II 1 Predmet br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva NASLOV PODNASLOV PODNASLOV Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani kao bold. Legenda dodatnih grafičkih
Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA
Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA Dr Veliborka Bogdanović, red.prof. Dr Dragan Kostić, v.prof. Konstruktivni sklop - Noseći sistem objekta Struktura sastavljena od jednostavnih nosećih elemenata
( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD Osijek, (datum predaje rada) Kristina Juričić SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET
a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Masa, Centar mase & Moment tromosti
FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 009. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) (A) (A) 600 (B) 600 (B) 500 (A) 500 (A) SADRŽAJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01...3.1. Analiza opterećenja ploče
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
RJEŠAVANJE PROBLEMA s podzemnom vodom
Inženjersko značenje hidrogeoloških uvjeta: POVRŠINSKA VODA PODZEMNA VODA zagađenje poplava usijedanje zemljišta zbog trajnog sniženja podzemne vode erozija 1 III. HIDROGEOLOŠKI UVJETI RJEŠAVANJE PROBLEMA
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
TEMELJI LEBDEĆI ŠIPOVI - ŠLJUNČANI ŠIPOVI
TEMELJI NAJNIŽI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ZGRADE KOJI PREUZIMAJU CJELOKUPNO OPTEREĆENJE ZGRADE I PRENOSE GA NA TLO. PREKO TEMELJA ZGRADA JE TRAJNO VEZANA ZA TLO I S NJIM ČINI JEDINSTVENU CJELINU. VRSTE TEMELJENJA:
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD. Josipa Tomić. Osijek, 15. rujna 2016.
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD Osijek, 15. rujna 2016. Josipa Tomić SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε
Deformae. Duljinska (normalna) deformaa. Kutna (posmina) deformaa. Obujamska deformaa Θ Tenor deformaa tenor drugog reda 9 podatakamjerna jedinia Simetrinost tenora deformaa 6 podataka 4. Duljinska deformaa
1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ
Deformaije . Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ 3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia 4 Simetrinost tenora
POPIS DEL IN PREDIZMERE
POPIS DEL IN PREDIZMERE ZEMELJSKI USAD v P 31 - P 32 ( l=18 m ) I. PREDDELA 1.1 Zakoličba, postavitev in zavarovanje prečnih profilov m 18,0 Preddela skupaj EUR II. ZEMELJSKA DELA 2.1 Izkop zemlje II.
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će
Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će se bez obzira na masu kretati istim ubrzanjem Zanimljivo
Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje
Knauf zvučna zaštita Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf ploče Gipsana Gipskartonska Gipsano jezgro obostrano ojačano