Tatjana JuriÊ govori za naπ list. prekosavska jeka 1 ISSN 2001/041

Veliko istraæivanje o nadimcima JAZZ DANCE Prekosavska jeka Tatjana JuriÊ govori za naπ list prekosavska jeka 1 br. 11 ISSN 2001/041 Jordan - romantika u pustinji

IMPRESUM Prekosavska jeka list uëenika Osnovne πkole Zapruapplee Zagreb, MeπtroviÊev trg 8a ZA IZDAVA»A: Ruæica Vitman-SoviÊ, ravnateljica GLAVNA UREDNICA: Maja Æitko, 7.d SADRÆAJ UVODNIK... 3 DOGA AJI...4 AKTUALNO...6 EKO STRANICA...8 KOLICA...10 SPORTSKA STRANICA...12 REDAKCIJA: Matea GaliÊ, 5.a Gabrijela KanaËki, 5.a Mislav KariÊ, 5.a Kristina Naranapplea, 5.a Dora PerliÊ, 5.a Lara Valjak, 5.a Tea Kerep, 7.a Lucija Milutin, 7.a Katarina truk, 7.a Ivan LivanËiÊ, 7.b Anja KadijeviÊ, 7.d Danijela Jurinec, 7.d Patrik KrËeliÊ, 7.d Ante PejiÊ, 7.d Helena Pleπa, 7.d Ivona Poslon, 7.d Matej Ruæak- ukiê, 7.d Matija Schneeberger, 7.d Nika StarËeviÊ, 7.d Petra Tagliaretti, 7.d VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE, LEKTURA I KOREKTURA: Anabela CrnkoviÊ, prof. hrvatskog jezika LIKOVNA UREDNICA: Sanja FabijanËiÊ, prof. likovne kulture NASLOVNICA: Nastanak ilustracije za Pipi Dugu»arapu PRIPREMA: ÆeljezniËka tiskara d.o.o. TISAK: Profil International d.o.o. NAKLADA: 300 primjeraka Karla»urËinski, 8.c ISTRAÆIVANJE...13 RAZGOVORI...14 GLAZBENA STRANICA...15 ANKETA...16 PUTOPIS...18 Ivan Judaπ, 5.a STRIP...36 Maja RizniÊ, 8.c Ana RizniÊ, 6.c Iva Gluhak, 6.b LITERARNO - LIKOVNI PODLISTAK... 24 SLATKA MATKA...34 Karlo ebalj, 7.c

Uvodnik Mi novinari sve smo dogaappleaje pratili i zapisivali za naπ πkolski list. Osmaπi odlaze, dokle elitni tim novinara (sedmaπi) ostaje joπ jednu godinu. A mi smo novinarski podmladak»uvajte nas se kroz koju godinu! Sve vidimo! Sve zapisujemo! I slikamo! Evo, dragi naπi Ëitatelji, pred vama je joπ jedna Prekosavska jeka. Novinari su se potrudili da vam omoguêe najzanimljivije priëe iz svakodnevnog æivota i πkolovanja uëenika. Svaπta se dogaapplealo ove πkolske godine, ali mi smo to sve uspjeli zabiljeæiti. Marljivo smo radili, nalazili se u odreappleene dane i od samog tipkanja po raëunalu, dobili smo zanimljiv Ëasopis. Ipak ima se toliko toga napisati.»ekaj... kak sad? Od mjeseca do mjeseca od tjedna do tjedna...od dana do dana PoËetak πkolske godine, sve moguêe priredbe, praznici, maπkare, uskrπnji praznici, natjecanja, izleti UmjetniËke talente za likovnu kulturu moramo staviti u πkolski list. Na poëetku πkolske godine, pitali smo ih za nadimke u svakom razredu. I to moramo objaviti u Prekosavskoj jeci. Jeki? Jeci? Jeki. Ipak Jeki. prekosavska jeka 3

dogaappleaji Na Interliberu Dana 7.11.2007. iπao sam s razredom na Interliber, sajam knjiga na ZagrebaËkom velesajmu. Razgledavao sam knjige. Bilo je puno dobrih knjiga, ali im je cijena bila viπa od 50 kn, koliko sam sa sobom nosio u dæepu. Susreli smo se sa spisateljicom Sanjom Polak, ali iznenada, doπla je i spisateljica Sanja PiliÊ. Govorile su nam o tome kako su dobile ideju da napiπu svoje priëe. Nakon toga kupio sam Moj planet sa sliëicama kao poklon. Uæivao sam gledajuêi tolike knjige. Najviπe mi se svidjela Enciklopedija i puno razliëitih Ëasopisa. Bilo je 17:45. Morali smo iêi kuêi. Vratio sam se i uæivao u danu priëajuêi svojima kod kuêe kako mi je bilo. Marko Nassabain, 4.b UËenici 5. i 7. razreda poëetkom πkolske godine sudjelovali su na Sajmu moguênosti na Jarunu, u organizaciji MUP- a, gdje su im se predstavila razna udruæenja i klubovi koji stoje na raspolaganju uëenicima njihove dobi u gradu Zagrebu. Odræana je i trkaëka utrka na kojoj su naπe uëenice pokazale uëenicima i uëenicama drugih πkola kako izgledaju leapplea onih koji zaista brzo trëe. Naπ je zbor na Bundeku, na Danima Novog Zagreba, imao jedan od svojih najboljih nastupa. Dobio je mnoge pohvale za svoju izvedbu. SljedeÊe godine u rujnu, svi da ste tamo!!! prekosavska jeka 4

29.01. 2008. dvije uëenice 5. a razreda i knjiæniëarka bile su sudionice skupa zaljubljenika u pisanu rijeë i knjigu,»arobnjaci RIJE»I u Knjiænici Marina DræiÊa. UËenice su ispisale na pergamentu odlomak iz romana za mladeæ, Cornelie Funke: Krv od tinte. S profesoricom likovne kulture uëenici iz likovne skupine πkole 6. veljaëe obiπli su izloæbu hrvatskih likovnih umjetnika u UmjetniËkom paviljonu. 14.3. gostovanje kazaliπne predstave s lutkama koje pleπu i sviraju u naπoj je πkoli nasmijalo i oduπevilo uëenike mlaappleih razreda. Kazaliπte Tirena gostovalo Ëak u tri navrata u naπoj πkoli, u 10., 11., i 3. mjesecu. Gostovanje je organizirano za uëenike viπih razreda u sklopu projektne nastave hrvatskog jezika, na temu Dramski izraz u nastavi hrvatskoga jezika. Predstave su uëenicima progovorile o suvremenim temama nasilja, ovisnosti i uklapanja u zajednicu. prekosavska jeka 5

aktualno Kakve rezultate postiæu naπi uëenici NATJECANJA U ZNANJU, KREATIVNOSTI I SPOSOBNOSTIMA Ove πkolske godine na natjecanja se prijavio izuzetno velik broj naπih uëenika. Na πkolskim natjecanjima svoje su znanje doπli provjeriti razni uëenici, a okuπali su se u sljedeêim predmetima: povijesti, geografiji, biologiji, hrvatskom jeziku, metematici, kemiji, dok su njihovi radovi iz likovne kulture i literarni pokuπaji te rad dramske skupine takoappleer predstavljali naπu πkolu na natjeëajima i Lidranu. Na OpÊinskoj su razini uëenici postigli takoappleer solidne rezultate, no za πkolski smo list odluëili izdvojiti rezultate onih najboljih, onih koji su sudjelovali na Æupanijskoj razini te se plasirali na Dræavnu razinu na kojoj Êe se natjecati u travnju, kad naπ list veê bude u tisku. Stoga, za Dan kole, saznat Êemo ima li meappleu njima i koji dræavni prvak... Do tada, evo uëenika koji su zaista - najbolji od najboljih: MATEMATIKA - Æupanijska razina Maja Æitko, 7.d - 2. mjesto Dræavna razina - 3. mjesto POVIJEST - Æupanijska razina Maja Æitko, 7.d - 3. mjesto GEOGRAFIJA - Æupanijska razina Antonija antalab, 5.a, 19. mjesto KEMIJA - Æupanijska razina Maja Æitko - 7. mjesto DEBATA - Æupanijska razina Maja Æitko, 7.d - 1. mjesto kao pojedinaëni govornik, nastavlja na Dræavnoj razini Sanja Delovski, Marko PeÊnik i Maja Æitko - 1. mjesto ekipno, nastavljaju na Dræavnoj razini Veronika KlasiÊ, Jana Miriovsky, Matija BrkiÊ - 4. mjesto ekipno, nastavljaju na Dræavnoj razini, Antonio Preprotnik, Ivan LivanËiÊ, Lucija Kostanjπek - 5. mjesto ekipno, nastavljaju na Dræavnoj razini LIDRANO Maja Æitko - literarni rad Bajka koju vam moram ispriëati - plasiran na Æupanijsku razinu Prekosavska jeka br.10, πkolski list - plasiran na Æupanijsku razinu Jana Car, 6.c- pjesma Peta strana svijeta - plasirana na Æupanijsku razinu Doroteja GrancariÊ, 6.c - novinarski rad Nevrijeme u Zadru - plasiran na Æupanijsku razinu KO ARKA Ivan JonjiÊ, Filip Repec, Juraj BartoloviÊ, Ivan Maras, Martin eri, Bruno BenËiÊ, Fran Vizek, Patrik KrËeliÊ, Mate SivriÊ, Marko akiê - plasirali se na Dræavno natjecanje MOJ POGLED NA DEBATU Na debatu sam krenula poëetkom ove πkolske godine, a prvo je natjecanje bilo 29.02. i 01.03. Sa mnom su u grupi Maja Æitko i Marko PeÊnik. Oboje su vrlo dobri govornici. Na natjecanju je sve bilo sjajno. Stvarno sam uæivala. Za mene je najljepπi dio debate sam govor. Taj osjeêaj kad staneπ ispred suca je stvarno neopisiv. Jedva Ëekam sljedeêe natjecanje. Iako proπle godine nisam shvaêala bit debate i zaπto bi netko iπao na nju, sad mi je posve jasno. Uæivam u njoj. Sanja Delovski, 7.b MOJE MI LJENJE O DEBATI Na debatu sam krenuo ove πkolske godine. U πestom rezredu gledao sam debatu te tada shvatio πto je to i Ëemu sluæi. Zainteresiralo me i odluëio sam da Êu od iduêe godine krenuti na nju. Tako sam poëeo. Na poëetku godine iπao sam na svoj prvi seminar. Tamo smo uëili glavne stvari o debati te prvi put debatirali. Ove godine smo imali æupanisko natjecanje. Bio sam u vrlo dobroj ekipi. Sve naπe ekipe su se odliëno plasirale. Drago mi je πto sam bio na tom natjecanju. Tamo sam upoznao nove ljude, sreo prijatelje i neke ljude sa seminara. Prekrasan je osjeêaj debatirati. Nadam se da Êu joπ duæe vrijeme ostati na debati. Ivan LivanËiÊ, 7.b prekosavska jeka 6

Intervju s Majom Æitko, uëenicom s najboljim rezultatima natjecanja NISAM OSOBA KOJA BI HTJELA MIJENJATI SVIJET Maju Æitko, uëenicu 7.d, glavnu urednicu Prekosavske jeke i pobjednicu mnogih natjecanja znanja, zamolili smo da nam pojasni kako jedna (ne)obiëna sedmaπica uspijeva s tolikom lakoêom na tako razliëitim podruëjima razgovarala voditeljica novinarske grupe, A.C. Na koje aktivnosti ideπ? Na dodatnu iz matematike i kemije, povjesniëare, novinarsku grupu, knjiæniëare, debatu. Kad stignem, i na likovnu grupu. Ali ne stignem Ëesto. I imaπ tri izborne? Da. Iz Ëega imaπ manje od 5 na polugodiπtu? Iz niëega. Pa kako ti to objaπnjavaπ? Prirodno nadarena? Ma πalim se VeÊ u prvom razredu sve mi je bilo jako lagano. Svo sam gradivo veê znala. Kad sam u 2. razredu znala tablicu mnoæenja nakon πto smo je samo na jednom satu napravili, nisam to joπ nikome rekla. HoÊeπ reêi da nikad nisi kod kuêe uëila tablicu mnoæenja napamet? Ne. Koji je tvoj predmet? Koji ti najviπe leæi? Matematika. Oduzimaju li ti pripreme za natjecanja puno vremena? Dosta. Ne svaki dan, ali praznici mi uglavnom odlaze na pripreme za natjecanja. Je li ti dosadno na nastavi? Moæda nekada, ali ne smeta mi to. Drago mi je biti uklopljena u zajednicu. Ionako ispadam skroz drukëija od svih. Jesu li ti ikad nudili da prijeappleeπ u viπi razred? Da, u 1. razredu, ali ja sam rekla da nema teorije. Zaπto? Volim iêi sve po redu. Iako mnogi misle da znam sve πto Êemo raditi u 8. razredu, ja to jednostavno ne znam. Nikad nisam uëila unaprijed. Tretiraju li te kao drugaëiju? Do 4. razreda bilo mi je teπko naêi prijatelja, a od 5. razreda postala sam im potrebnija. U kojem smislu pomaæeπ u razredu? NajËeπÊe od mene prepisuju. Mogla bih ponuditi i bolju pomoê, ali oni to ne æele. U koju bi voljela πkolu? Prvu. Kako vidiπ sebe za 5 godina? Htjela bih biti u veêem razredu nego sad. Premali smo razred. Koji su nedostaci malog razreda? Svatko sjedi u svojoj klupi kad piπemo test. Zatim, u razredu uvijek ima ljudi koji se druæe samo s nekima, a ako je razred veêi, naêi Êemo veêi broj istomiπljenika. O Ëemu bi voljela razgovarati, a ne moæeπ? O istim temama o kojima i sad, ali drukëije razmiπljam nego drugi uëenici. Vjerujem da Êu pronaêi ljude koji Êe o istim stvarima razgovarati sa mnom, ali na drugi naëin. Sad ovo zvuëi umiπljeno Misliπ da si umiπljena? Pa tako sad zvuëi. Osim po uëenju, Ëesto si izabrana za najuzorniju uëenicu u πkoli. Ja volim komunicirati s ljudima. Nije mi problem otiêi u zbornicu, veêini je to problem. Nemaju samopouzdanja. Meni je mama profesorica i ne vidim nikakvu razliku izmeappleu nje kao mame i nje kao profesorice. Ne vidim zaπto bismo se bojali profesora. Je li ti otvoreno viπe moguênosti za buduênost nego drugima? Ne. ObiËni ljudi jako su potrebni cijeloj okolini, i ima viπe poslova koje bismo mogli raditi i oni i ja. Manje je poslova koje mogu raditi samo ja. PrihvaÊam svijet onakav kakav jest. Nisam osoba koja bi htjela mijenjati svijet. Ali ako postaneπ znanstvenica pa ti se ukaæe prilika da promijeniπ svijet na bolje? Htjela bih pomoêi svojim znanjem, ali malo se bojim biti iznad svih drugih. Kako Êe me onda gledati ako veê sada izgledam tako... neskromna? Nekima izgledaπ i preskromna. UËitelji Ëak misle da prerijetko diæeπ ruku. U niæim razredima svaki put bih dizala ruku kada znam, uëiteljica bi svaki put mene prozvala, to mi je dojadilo. Sad kaæem odgovor nekome pa on digne ruku. Zahvale li ti uëenici kad im kaæeπ odgovor? Osmijehnu se. I bude mi drago. Isplati li se u æivotu biti dobar? Pa isplati se, da. Samo, puno sporije te uoëe nego ako si loπ. Ali, s vremenom postajeπ sve viπi u oëima onih koji nisu zloëesti. A svijet? Je li dobar ili zloëest? Svijet je takav kakvim ga mi stvorimo. Ako smo dobri, stvaramo dobar, ako nismo sami smo si krivi. prekosavska jeka 7

eko stranice Planinarski vodië Gojzeka, naπe planinarske grupe, Alan»aplar, meappleu planinarima je poznat kao glavni urednik Ëasopisa Hrvatski planinar. BuduÊi da Alan kao urednik biljeæi razne pogreπke koje se otkriju prije tiska ili koje Ëak ponekad izaappleu u Ëasopisu, izdvojio je za naπ πkolski list neke od najsmjeπnijih greπaka koje su zamalo objavljene u planinarskom Ëasopisu, tj. koje je kao urednik uspio ispraviti u zadnji Ëas. NAJSMJE NIJE POGRE KE KOJE SU ZAMALO OBJAVLJENE U»ASOPISU HRVATSKI PLANINAR«Ú On je aktivan suradnik Ëasopisa ÆumberaËki KARIJES«(KRIJES) Ú Put vodi do kapelice Sv. Mihovila od LAZANJA (LAÆANA). Ú Jedna se GLUPA popela na vrh, a ostali su se zadræali u domu. (GRUPA) Ú Proπlog mjeseca desetak je naπih planinara bilo na PARENJU. (PRENJU) Ú u povodu Meappleunarodne godine SLANINA (PLANINA) Ú Sve to postalo nam je mnogo JADNIJE kad smo preπli preko prijevoja. (JASNIJE) Ú U prizemlju doma su blagovaonica, kuhinja i prostorija koja sluæi za POGREBE Ëlanova Druπtva (POTREBE). Ú U naπem druπtvu troje Ëlanova dobilo je priznanje za 125 OBIJENIH planinarskih kuêa (OBI ENIH). Ú Jedno vrijeme on je bio JAJNIK Planinarskog saveza Zagreba (TAJNIK) Gojzeki na Velebitu AKCIJA ZA PET Jednoga dana za vrijeme nastave priëali smo kako ne moæemo posuditi u knjiænici knjigu Emil i detektivi, a koja nam je trebala za lektiru. UËiteljica je to Ëula i rekla da su sve njene prijaπnje generacije ostavile neki trag za sobom. Predloæila nam je da poënemo sakupljati plastiëne boce, te da Êemo na taj naëin moêi skupiti novac za kupnju novih knjiga za naπu πkolsku knjiænicu. Dogovorili smo se da Êemo poëeti skupljati plastiëne boce. Svaka dva tjedna nosit Êemo ih u trgovinu Konzum. Prvi put smo sakupili najviπe plastiënih boca. VeÊina uëenika sudjelovala je u tom sakupljanju. Svaki put kada bismo nosili boce u Konzum bili smo jako veseli, jer smo Ëinili dobro djelo, a usput smo se i proπetali na svjeæem zraku. Cilj nam je bio svaki put sakupiti πto viπe plastiënih boca. Po povratku u πkolu svaki put zabiljeæili smo koliko smo boca donijeli i koliko smo novaca dobili. U naπoj PET-akciji sakupili smo oko 800 kuna. Te novce smo predali gospoapplei knjiænjiëarki koja ih je potroπila na kupnju 10 novih knjiga za πkolsku knjiænjicu. Na taj smo naëin zasluæni πto je obogaêena πkolska knjiænjica. I tako je zavrπila ovogodiπnja dobrotvorna ekoloπka akcija 4. c razreda. Gabriela Coha, 4.c prekosavska AKCIJA jeka ZA 8 PET

Kao i proπle godine, tako smo i ove nastavili naπ ekoloπki rad kroz razliëite akcije. Papir i plastiëne boce sakupljali smo u viπe navrata. Mnogi su naπi uëenici sudjelovali u radionicama i na terenu (BotaniËki vrt, eko- radionice) primijenivπi tako znanje iz biologije i likovne kulture na praktiënim primjerima, izraappleujuêi rijetke i ugroæene biljke likovnim tehnikama. Za Dane kruha mijesilo se tijesto u niæim razredima na veliko. prekosavska jeka 9

πkolica DjeËja ja prava, predrasude i tolerancija UN-ova Konvencija o pravima djeteta sluæbeni je dokument pisan administrativnim stilom, teπko razumljivim mlaappleoj djeci. Kako su pojedine Ëlanke protumaëili naπi novinari i πto oni o tome misle, proëitajte na sljedeêim stranicama»lanak 30: Dijete koje pripada manjinskoj zajednici ima pravo na vlastitu vjeru, kulturu i jezik. Svi mi znamo da u Republiku Hrvatsku dolaze ljudi iz razliëitih dræava. Takve skupine ljudi nazivamo manjinske zajednice. U naπoj πkoli takoappleer postoje takve osobe. Najviπe ih je iz susjednih dræava, kao na primjer iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Kosova... Ti uëenici Ëesto su podvrgnuti ismijavanju zbog fiziëkog izgleda, kulture, jezika ili vjere. Oni koji im se rugaju ne razmiπljaju kako se te osobe osjeêaju i πto misle u tom trenutku. Moæda su razlike samo fiziëke pa se Ëesto dogodi da je taj pojedinac vrlo inteligentna, pametna i druπtvena osoba, samo se to boji pokazati. Postaje nezadovoljan i mrzovoljan, osjeêa se odbaëeno i jadno, smatra sebe bezvrijednim i jadnim. Zato se moæe osjeêati napuπten i sam i zbog toga pokuπava privuêi paænju na bilo koji naëin. Ponekad i negativan. U nekim sluëajevima se Ëlanak 30. poπtuje. U naπoj πkoli je to moguêe primijetiti u niæim razredima (1-4) ili pak kod pojedinaca iz viπih razreda koji nemaju predrasude. Problem nije samo u naπoj πkoli. S njim se susreêemo i izvan nje. Rat je na ljude ostavio velike posljedice pa sada ne toleriraju ljude etniëkih skupina protiv kojih su se borili, neki donose predrasude od kuêe pa odmah odbacuju manjine i ljude drugaëije od njih. S druge strane postoje razne organizacije koje se bore protiv takvih oblika ponaπanja i u tome priliëno uspijevaju. Predrasude treba iskorijeniti, i to sve vrste (zbog razliëitog izgleda, mjesta stanovanja, vjerskih obiljeæja, materijalnog bogatstva, kluba za koji se navija, boje koæe, dræavljanstva, govora, zdravlja). Ivan LivanËiÊ, 7.b Poticanje samopouzdanja i tolerancija prema razliëitosti njeguje se u πkoli»lanak 9: Dijete ima pravo æivjeti sa svojim roditeljima, a ako je sudskom odlukom dogovoreno, ima pravo kontaktirati s oba roditelja pri rastavi. Ja se slaæem s tim pravom jer mislim da svako dijete ima pravo komunicirati s oba roditelja i viappleati ih svaki dan. Dijete Ëiji su roditelji rastavljeni ima pravo odluëiti s kojim Êe roditeljem radije æivjeti. Prije nego πto dijete odluëi s kim Êe æivjeti, mora jako dobro razmisliti kod kojeg roditelja mu je bolje i kod koga zapravo æeli æivjeti. Kada su roditelji rastavljeni, a dijete æivi s jednim od svojih roditelja, Ëesto dolazi socijalna radnica koja provjerava u kojim uvjetima dijete æivi i pita ga kako mu je æivjeti s tim roditeljem. Ako dijete æivi u dobrim uvjetima, ima dobru komunikaciju s roditeljem, socijalna radnica mu dopuπta da tako æivi, a ako uvjeti nisu dobri, onda dijete mora skupa sa roditeljima otiêi na sud da sud odluëi s kime Êe dijete na kraju æivjeti. Kada suappleenje poëne, svaki roditelj se bori za svoje dijete. Djeca jako vole svoje roditelje i ne mogu bez njih. Matej Ruæak - ukiê, 7.d prekosavska jeka 10

»lanak 11: Dijete ima pravo na zaπtitu od preseljenja i od odvoappleenja u inozemstvo. Slaæem s tim jer bez tog zakona bilo bi puno viπe otmica. Svako dijete trebalo bi biti zaπtiêeno ovim pravom, ali na æalost, nije. Mislim da roditelji danas nose veliku brigu jer se dogaappleaju iskoriπtavanja, nasilje, Ëak i silovanja djece. Svako dijete koje je doæivjelo jednu ili viπe ovakvih tragedija, svakako se treba obratiti roditeljima, policiji, pravobraniteljici za djecu ili na telefon 0800-0800. Anja KadijeviÊ, 7.d Ured logopeda - defektologa nalazi se na 1. katu kraj uëionice informatike. Tamo se redovito radi na poticanju samopouzdanja svih uëenika, bilo da imaju poteπkoêa s uëenjem, Ëitanjem i pisanjem, govorom ili nekom od socijalnih vjeπtina (druæenje, stjecanje prijateljstva, sukobi s vrπnjacima ili uëiteljima, problemi u obitelji). Profesorica Ljubica SmiljaniÊ dio svoga vremena provodi s uëenicima mlaapplee dobi, pomaæuêi im u svladavanju poëetnog Ëitanja i pisanja, ali pomaæe i uëenicima viπih razreda u organiziranju vremena za uëenje, u uëenju samom te u ispravljanju negativnih ocjena. Moglo bi se reêi da je njezina soba u stvari uëionica svih predmeta i rjeπavaonica razliëitih problema. Cijelu su prostoriju uredili uëenici svojim radovima, a pravila i naëela rada sami su osmislili u radu s njom. Osim s uëenicima, prof. SmiljaniÊ suraappleuje i s roditeljima i s uëiteljima. prekosavska jeka 11

sportska stranica U prvenstvu osnovnih πkola Zagreba natjecalo se 80 ekipa Sjajan uspjeh naπih koπarkaπa Nakon proπlogodiπ-njeg prvog mjesta u koπarci za 5. i 6. razrede naπa πkola je i ove godine nastavila s odliënim rezultatima te u konkurenciji 7. i 8. razreda zaigrala u finalu i osvojila odliëno 2. mjesto. Na taj uspjeh moæemo biti ponosni jer je natjecanje zapoëelo 80 πkola na podruëju grada Zagreba. Naπi su uëenici redom sve pobjeappleivali uvjerljivom razlikom sve do samog finala. Zavrπnica se za nas odigrala na gostujuêem terenu u O Mate Lovraka. DomaÊi teren i buëno navijanje domaêih navijaëa utjecalo je i na sudaëke odluke koje su bile blaæeg kriterija za koπarkaπe protivniëke momëadi. No, i u piπe Patrik KrËeliÊ, 7.d Koπarkaπka ekipa djeëaka 7. i 8. razreda O Zapruapplee se, kao druga u Zagrebu, plasirala na Dræavno prvenstvo koje Êe se odræati 07. - 10. svibnja 2008. takvom ozraëju naπi hrabri koπarkaπi, pod vodstvom trenera profesora BiliÊa, dostojno su prezentirali naπu πkolu. Bez obzira na loπiji poëetak, utakmica je imala takav tijek da niπta nije bilo odluëeno do posljednje Ëetvrtine. U drugom dijelu utakmice, naπ pritisak na njihove vodeêe igraëe doveo nas je u poziciju da dræimo utakmicu otvorenom. U tim trenucima, kada bismo se pribliæili na manju razliku, suci su neke dvojbene situacije dosudili u korist momëadi O Mate Lovraka. Ipak, nakon zavrπene utakmice moramo Ëestitati protivniku na zasluæenoj pobjedi. Njihova ËvrπÊa i odluënija igra rezultirala je ukupnim rezultatom od 12 koπeva razlike. Bez obzira na poraz zasluæili smo poziv na dræavno prvenstvo kao drugoplasirana momëad u Zagrebu. Nadamo se dobrom uspjehu na dræavnom prvenstvu. KOLSKA LIGA Osim na prvenstvu Zagreba, koπarkaπka ekipa uëenica i uëenika O Zapruapplee nastupila je i u natjecanju πkolske lige. U tom natjecanju zajedno nastupaju po dvije Ëetvrtine djevojëice i dvije djeëaci. Ekipa je upisala tri pobjede i jedan poraz, te zbog loπije koπ razlike u meappleusobnim utakmicama protiv O Æuti brijeg, osvojila samo drugo mjesto. Sa dviju utakmica je ekipa kolske televizije napravila TV reportaæu i objavila u svojim emisijama na HTV plus i Z1 televiziji. SVI REZULTATI KOLSKIH NATJECANJA MOGU SE POGLEDATI NA STRANICI KOLSKOG PORTSKOG SAVEZA GRADA ZAGREBA http://www.sport-ucenikazg.hr/ Voditelj: KRE IMIR BILIΔ Sastav: IVAN JONJIΔ, FILIP REPEC, JURAJ BARTOLOVIΔ, IVAN MARAS, MARTIN ERI, BRUNO BEN»IΔ, FRAN VIZEK, PATRIK KR»ELIΔ, MATE SIVRIΔ, MARKO AKIΔ, MISLAV GLOBA»NIK, LOVRO BARE IΔ, ANTONIO LJEVAR. prekosavska jeka 12

istraæivanje Donosimo top listu originalnih nadimaka u naπoj πkoli i malo istraæivanje o tome kako su nastali NADIMCI Nadimci mogu biti uvredljivi, neutralni ili smijeπni. Nekada opisuju izgled osobe kojoj su namijenjeni, a ponekad osobine. Skoro svi nadimci imaju sliënost imenu ili prezimenu. Ponekad se koriste od milja. Postoje nadimci koji opisuju karakter osobe. Nadimci su obiëno kraêi od imena i prezimena. Proveli smo istraæivanje meappleu uëenicima naπe πkole. Doπli smo do zakljuëka da je zanemariv broj uëenika koji nemaju nadimak. 1. Nadimci postali od imena (najëeπêi sluëaj) Dinek, Teo, Ivek, Kreπo, Gabi, Marti, Barbi, TinËi, Moni, Lac, Juli, Kiki, Lux, Andy, Anduπa, Anchy, Lora, DorËi, Fila, FiÊo 2. Nadimci postali od prezimena (dosta Ëest sluëaj) Aki, KrstiÊka, KeË, Kova, Riapplei, Bartol, Gizo, KobeπËakica, Ripex, Benko, Juratekica, Kolas, MurËa, Petar, aka, nebac 3. Nadimci kod kojih je originalnost na prvom mjestu (najrjeapplei sluëaj, ali najzanimljiviji)! Pixi, Fox, Chuck 4. Nadimci po nekoj od osobina Δoravi, Æirafa, Glista, Pepeljara, Slon, Æivac, Ajnπtajn 5. Nadimci kojima nas zovu roditelji i koje nitko niti mrtav ne bi priznao: Bubica, Mucek- mucek, Medo, Micica, Piπko- Miπko, Pametnica mamina, Zlatica 6. Nadimci kojima nas zovu roditelji u nekim drugim situacijama: Majmune, Bezobraznice, PametnjakoviÊu, Mlada damo, Mladi gospodine,»ujtimali 7. I na kraju, nadimci kojima nas oslovljavaju profesori, od stare GrËke do danas: Bukvane, Tulipane, Jeltipereπuπi, Zaljubljena, Pospani, Sunce Micikino Boæe, molim Te da ne objave moj nadimak! Boæe, molim Te da ne objave moju sliku iz 2. razreda! prekosavska jeka 13

razgovori Intervju s Tatjanom JuriÊ Sada vam je najljepπe razdoblje u æivotu razgovarala Dora SertiÊ, 6.a Dora: Kako izgleda Vaπ dnevni raspored? Tatjana: Ovisi koji je mjesec u godini. Nekada imam viπe posla, nekada manje. Trenutno smo vrlo zaposleni projektom Hrvatski top-model, ali uglavnom je ovako: probe, najave, snimanja, Exploziv itd. Dora: Prepoznaju li Vas ljudi na ulici? Tatjana: Da. To je sve jako, jako simpatiëno! Uglavnom me povuku za rukav i kaæu neπto tek toliko da kaæu. Dora: Imate li slobodnog vremena za sebe i πto volite raditi u slobodno vrijeme? Tatjana: Nedavno sam shvatila da slobodnog vremena neêu imati sljedeêih 6 mjeseci. Stalno Êu raditi na Top-modelu i Explozivu. Ali, recimo, kad je lijepo vrijeme, a slobodna sam od posla, onda volim s prijateljicama otiêi na Jarun rolati se. Dora: to najviπe volite nositi od odjeêe? Tatjana: Definitivo trenirke, tenisice i marame. Dora: Vaπ najdraæi suradnik? Tatjana: Ima ih dosta. Recimo: Antonija Stupar i Vanja HaliloviÊ. One ne samo da su mi suradnice, veê i vrlo drage prijateljice. Dora: Koju svoju osobinu ne volite? Tatjana: Mislim da sam malo tvrdoglava i da bih trebala nekada popustiti. Dora: SjeÊate li se dana u πkolskim klupama? Tatjana: To je bilo divno razdoblje! to je Ëovjek stariji, to viπe shvaêa da je ovo gdje ste vi sada najljepπe razdoblje. Dora: Koji Vam je predmet bio najdraæi, a koji niste voljeli? Tatjana: Voljela sam jako zemljopis i tjelesni, a nisam voljela kemiju i matematiku. Prirodne znanosti nisu bile za mene! Dora: Kako ste postali TV voditeljica? Tatjana: VeÊ sam u osnovnoj πkoli znala da se æelim baviti novinarstvom i da æelim raditi u medijima. Poslala sam æivotopis za jednu modnu emisiju, a on su mi javili da sam dobila posao. Dora: Gdje se vidite za 10 godina? Tatjana: Mislim i nadam se da Êu veê do tada imati obitelj, muæa, djecu, da neêu biti stroga mama, da Êu shvaêati da sam i ja jednog dana bila u njihovim godinama, da Êu takoappleer shvaêati da svi moraju biti malo ludi, odgovorni, dobri i da moraju, naravno, puno uëiti. Dora: to biste poruëili uëenicima naπe πkole? Tatjana: PoruËila bih im da sada uæivaju, jer sad je najljepπe, neka sluπaju roditelje, budu dobri i neka tulumare, ali neka prije svega uëe!!!! prekosavska jeka 14

glazbena stranica Jazz dance TO JE PLES? Pitam se Ples je govor tijela. Postoje svakakve vrste plesa, kao npr.jazz dance, rock n roll, klasiëni ples, hip-hop, break dance, balet Nas dvije idemo na jazz dance i moæemo reêi da nam je zanimljiv ples. JAZZ DANCE je modernija tehnika proizaπla iz klasiënog baleta, kao uostalom i sve modernije plesne tehnike. Temelji se na baletnoj tehnici koja je nadopunjena opuπtenijim plesnim elementima, odnosno slobodnijim pokretima. Pozicije nogu u jazzu su malo zatvorenije nego u baletu, zbog Ëega je optereêenje bokovima za nijansu manje. Balet ima stroæe forme, dok je u jazzu dopuπten veêi stupanj stilske opuπtenosti. Balet se pleπe na klasiënu glazbu, a jazz dance na pop ili bilo koju drugu. Kao i u baletu i druπtvenim plesovima, jazz dance se pleπe i u paru, ukljuëujuêi i podrπke, a ne samo solo ili grupno. LIRSKI JAZZ - moæemo ga vidjeti u filmovima poput West side story, Fame, Stayin alive, Flashdance pripremile: Lucija Milutin, 7.a i Ivona Poslon, 7.d Lucija i Ivona treniraju jazz dance s Ivonom Perkov, voditeljicom plsnog studija u Zapruappleu. Evo kako je u nekoliko pitanja pokuπala pojasniti za naπe Ëitatelje πto je jazz dance. Otkud ti zanimanje za ples? Voljela sam glazbu otkad sam se rodila. Maltretirala sam prijateljice da pleπu sa mnom. Sa 6 godina sam mamu preklinjala da me upiπe na balet jer sam ga oboæavala. Meappleutim, kad smo shvatili da nisam baπ za to, upisala me kod Tihane krinjariê na jazz dancel to cura treba imati da se bavi jazz dance-om? Treba imati volju i ljubav, a dakako i upornost. STREET JAZZ - moæe se vidjeti u filmu Center stage MUSICAL COMEDY JAZZ - moæe ga se vidjeti u filmovima Annie, Cabaret, All that jazz, Chorus line MTV JAZZ - najnoviji smjer tehnike koji je zastupljen u spotovima pjevaëa kao πto su Justin Timberlake, Britney Spears, Christina Aguilera, Missy Elliot, Jennifer Lopez to je uopêe jazz dance? Jazz dance je ples u kojem su karakteristiëni izolacijski pokreti, vrlo energiëni, temperamentni i veliki, prisutna je i baletna tehnika. Danaπnji MTV jazz je izveden iz jazz dance-a, samo πto su u njenu manji izolacijski pokreti i bez baletne tehnike. U filmu Chicago pleπe se jazz dance. Koliko dugo pleπeπ na TV-u? Ufff... plesala sam... pa, odmalena pa do 27. godine otprilike. U kojim si emisijama plesala? Bilo ih je zaista mnogo. Sedma noê, Bravo, Sunce, Povisilica, Æivi zid, Izbori za miss Hrvatske, Dora, TreÊa sreêa... Koliko grupa vodiπ? 9 grupa. prekosavska jeka 15

anketa Nova prehrana u πkolama Zbogom dinosauri, dobrodoπle naranëe! Od poëetka drugog polugodiπta u osnovne je πkole uvedena nova, poboljπana i zdravija prehrana. Tako i u naπu. Reakcije su bile raznolike kod uëenika, roditelja i uëitelja. Kretale su se od hvalospjeva integralnome kruhu i svakodnevnom voêu u uæini i ruëku, preko skeptiënih frktanja nosom kako sve to nema smisla kada kod kuêe ionako jedemo nezdravo, pa do otvorenih i argumentiranih odbacivanja takvog jelovnika - djeca Êe nam ostajati gladna. I u uëeniëkoj blagovaonici bio je vidljiv otpor nekim namirnicama - korica kruha sa sjemenkama Ëesto je ostajala kao viπak, neki su se namazi na kruhu nedirnuti vraêali u kuhinju, dok su masline na sendviëu podijelile uëenike na gadljive preziratelje (koji su masline davali drugoj grupaciji - vatrenim oboæavateljima i tamaniteljima maslina). No, Ëinjenica je da niti jedan komad voêa nije ostao suviπan niti kod uëenika, niti kod uëitelja. To me, kao voditeljicu novinarske skupine kole, navelo da potaknem novinare da provedu anketu o novom πkolskom jelovniku. Zanimljivosti ankete su sljedeêe: svi su primijetili da se prehrana promijenila, ali ne nuæno na loπije. Mnogi su opêenito nezadovoljni novim jelovnicima, ali pojedinaëno bi ocijenili nove jelovnike ocjenom 3,3. Od starih namirnica najviπe se æali za hrenovkama, burekom i paπtetom, dok se od novih namirnica apsolutnim pobjednikom (100 % ispitanika) proglaπava svakodnevno voêe. Integralni kruh je na drugom mjestu, dok je manje oduπevljenje namazima i jajima. Svakako treba pohvaliti ribu jednom tjedno i izbacivanje onih nevjerojatnih paniranih ploëica od pileêeg mesa u obliku dinosaura (?!). Netko je negdje spomenuo kako Êe trebati 5 godina da se uëenici u potpunosti priviknu na nove jelovnike. No, negdje svakako treba poëeti. kola kao ustanova i jest ovdje da ukaæe na ono kako treba, da svojim uzorom pokaæe poæeljne oblike ponaπanja. Tako je i s prehranom. Onoga Ëasa kada su automati s coca-colom zamijenjeni aparatima s vodom, te kada su panirani dinosauri po drugi put u povijesti izumrli, a svoje mjesto prepustili ribi, povrêu i voêu, πkola je pokazala da Ëvrst stav o tome πto djecu treba uëiti o prehrani na satu biologije mora i praksom potkrijepiti u πkolskim blagovaonicama. A naπa je anketa pokazala da niti djeca nisu daleko od te spoznaje, jer ih je na pitanje bi li πkola trebala djeci nuditi prehranu koja je zdrava ili koju djeca viπe vole, 74,3 % odgovorilo: zdravu hranu. Anabela CrnkoviÊ, prof. U anketi je sudjelovalo 82 uëenika i uëitelja koji redovito ili povremeno uæinaju i ruëaju u πkoli. Hraniπ li se u πkoli? Da: 82 Ne: 16 (Dalje smo razgovarali samo s 82 korisnika πkolske kuhinje.) Jesi li primijetio/la novu prehranu u drugom polugodiπtu? Da: 80 Ne: 2 (Koji su to???) Koju bi ocjenu dao/la uæini? Nedovoljan: 14 Dovoljan: 8 Dobar: 18 Vrlo dobar: 17 OdliËan: 25 Jesi li njome zadovoljan/na? Da: 23 Ne: 35 DjelomiËno: 24 (NeobiËnost! NajveÊi broj ocjenjuje uæinu ocjenom 5, ali ipak je veêina izjavila da nije zadovoljna prehranom. Nije lako ocjenjivati ) prekosavska jeka 16

to ti se sviapplea od nove prehrane? VoÊe: 82 (svi, bez iznimke izjavili su da podræavaju voêe) Kruh: 9 Namazi: 16 Jaja: 8 Neπto drugo: 22 to ti od stare prehrane nedostaje? Paπteta: 8 Burek: 22 Pizza: 29 Hrenovke: 18 Neπto drugo: 19 Niπta:10 Mora li πkola uëenicima davati zdravu hranu ili onu koju uëenici vole? to vole: 21 Zdravo : 61 RuËak je odliëna prilika za druæenje poslije ili prije πkole. Razmijene se meappleurazredni traëevi i unesu se zdrave i potrebne kalorije... prekosavska jeka 17

putopis Sarah Bobo otputovala je u zemlju svojega porijekla Jordan - romantiëna i neobiëna zemlja piπe Sarah Bobo, 6.d Proπle godine u 7. mjesecu otputovala sam u Amman. Glavni grad Jordana. Putovanje avionom bilo mi je ugodno jer je to bilo moje prvo putovanje avionom. Kad smo se smjestili, krenuli smo u obilazak drevnog beduinskog grada Petre. Petra, beduinski grad Petra je bila proglaπena svjetskim Ëudom jer je to grad uklesan u stijene. Sve je uklesano u kamen: vrata, prozori, stupovi. Do Petre smo putovali autobusom, a onda smo morali pjeπaëiti. Hodali smo nekim puteljkom koji nas je odveo do velikog i dugaëkog kanjona. DugaËak je 3 km. To smo morali proêi pjeπice, ali nismo poæalili jer se u kanjonu nalaze zanimljivi uklesani oblici. Mnogi su se ljudi vozili koëijama. Oni ne znaju πto su propustili. Kada je napokon doπao kraj tom kanjonu, ispred nas je stajala ogromna tvrappleava. To je bilo neπto nezaboravno i prekrasno. Cijela ta tvrappleava bila je uklesana samo u jednu veliku stijenu. Mnogi su ljudi pokuπali uêi u nju, ali na ulazu je stajala policija. Nije se smjelo uêi unutra da se netko ne bi izgubio. Okolo nas su bili πtandovi s piêima, ukrasima i malim slikama Petre. Kada je zavrπio naπ obilazak, morali smo se vratiti do autobusa. Morali smo ponovno proêi kroz kanjon i onaj puteljak na poëetku. Osjetili smo olakπanje kada smo sjeli u autobus. Wadi Rum, pustinja Doπla je na red i pustinja Wadi Rum. Njom, naravno, nismo pjeπaëili, nego je svaka obitelj sjela u jedan auto s vozaëem i krenuli smo! Zatvoren je samo prednji dio automobila, a straænji je otvoren, tako nam je dok smo se vozili pijesak ulazio u oëi, ali smo izdræali. Onda smo stali na nekom mjestu gdje smo mogli izaêi i razgledati. Jedino πto smo mogli vidjeti bile su stijene u raznim oblicima i u raznim bojama. Zatim smo ponovno krenuli. Ovaj Petra - grad uklesan u stijenu U pustinji je voda u boci - spas prekosavska jeka 18

je vrijeme veëere. Svi smo uzeli tanjure i stali u red. Nakon slasne veëere autobus je doπao po nas. Svi smo umorni uπli unutra, sjeli na svoja mjesta i zaspali. Kada smo se probudili, veê smo bili stigli u Amman. Svatko je otiπao kuêi. Pustinja nije samo pijesak put smo stali na mjestu gdje je bio sami pijesak. Baπ prava pustinja! Jedva smo se popeli na vrh dine jer su nam noge propadale u pijesak. No, uspjeli smo! Pijesak je naravno bio topao pa smo mogli izuti tenisice i tako hodati, ali nismo. Nismo se smijeli puno udaljavati od automobila i jedni od drugih da se ne bismo izgubili. Sva ta pustinja bila je prekrasna. Doπlo je vrijeme povratka u auto. Odveli su nas na jedno otvoreno mjesto (nazovimo to pustinjskom gostionicom), a iznad naπih glava bio je krov od πarenih deka. Ispred fotelja na kojima smo sjedili bili su stoliêi. Neki su pjevali, a neki plesali. Bilo je veselo. Kad se veê spustio mrak, poëeli su postavljati πtandove na kojima se posluæivala hrana. Jedan beduin, koji je bio zaduæen za ovëetinu, odluëio nas je pozvati na mjesto gdje ju on peëe. OvËetina se pekla ispod peke. To je kada se meso stavi u lonac, a lonac u jednu udubinu. To se zakopa zemljom. ZnaËi, meso se peëe pod zemljom. Sasvim na dnu je æar na kojem se meso peëe. A onda su se svi vratili na svoja mjesta. Dok sam tako sjedila, ugledala sam veliku crnu bubu kako hoda po pijesku. Ne znam kako se buba zove, ali znam da se ne moæe ubiti. Tata mi je rekao da kad staneπ na nju, ona samo propadne u pijesak i kad makneπ nogu ona ponovno izaapplee van. Doπlo Jerash i Mrtvo more Bila sam i u razgledavanju mjesta koje se zove Jerash. Tamo se nalazi ulica stupova. Tako se zove jer kuda god proappleeπ, stupovi su oko tebe. A moj zadnji posjet bio je Mrtvom moru. Bila sam vrlo uzbuappleena jer sam jedva Ëekala da uappleem u to more i vidim je li stvarno tako slano. Kad smo stigli na obalu Mrtvog mora, bilo je πokantno. VeÊ me je u pliêaku poëelo malo peckati. Nisam htjela dublje iêi pa sam sjela u pliêak. No, na moju nesreêu, doπao je tako snaæan val da me svu poprskao i neπto malo vode uπlo mi je u usta. PoËela sam kaπljati i brzo sam ustala. Moji su se roditelji poëeli smijati. Njima je bilo smijeπno, ali meni baπ i ne. Otiπla sam brzo pod tuπ jer me sve peklo. Nisam viπe htjela ulaziti u Mrtvo more. Na moju sreêu, u Ammanu ima i bazena pa sam se isplivala u njima. Doπlo je vrijeme mog povratka u Hrvatsku. Oprostili smo se i krenuli na avion. Sretno smo stigli u Zagreb. Tako je zavrπilo moje putovanje. Mrtvo je more jaaaaaaako slano! prekosavska jeka 19

literarno likovni podlistak Ljubav Draga Urπa! Tvoja kosa je tako medena. OËi tvoje su tako sjajne i smeapplee, kao i moje. Ja ti od srca poklanjam svoju ljubav i æelim da ti bude dobro. Matej Mikulandra, 1.a Moja najdraæa igraëka Moja najdraæa igraëka se zove Former. Ona je od lego kocaka. Najdraæa mi je zato πto svijetli u mraku. Moja igraëka je plavo crvena. Ima velike zube. Saπa LonËareviÊ, 1.a PËela i cvijet Hej, ti tamo, tko si ti? Ja sam cvijet koji ima puno meda. Oh, sjajno. Mogu li uzeti malo? to ti to pada na pamet? Ja sam poseban cvijet. Kad je tako, ok. NeÊu vam viπe smetati. Nemoj iêi. Na nemam nikoga da se sa mnom zabavlja. BZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ. Ali ja moram iêi! Ne, molim te, ne idi. Ok. Dobro. Ostat Êu, kad me tako moliπ. Mia DimitrijeviÊ, 1.a Paula Gunjina, 1.a Marta KlobuËariÊ, 1.a Moja najdraæa igraëka Moja najdraæa igraëka je medo SkoËko. Volim ga zato jer on me Ëuva noêu. On je æute boje. Ima crni nos i oëi. Bruno BrkiÊ, 1.a Moja najdraæa igraëka Ema ZduniÊ, 1.c Moja najdraæa igraëka je Nindæa kornjaëa Rafaelo. Moj Rafaelo ima oπtrice za borbu. Ima i crvenu maramu oko glave. Patrik JakobaπiÊ, 1.a prekosavska jeka 20

drugi razred Lopta Nekad leti, nekad skaëe, Nekad ode meappleu navijaëe. Moæe biti mala, Moæe biti velika, Ali je uvijek vesela i sretna. Mateo imiëeviê, 2.a Anela RaËki, 2.a Nita Bajrami, 2.a Zeko i snjegoviê Zima je. Zec Mate se probudio. Mate je gladan i traæi mrkvu. Vidio je snjegoviêa kojeg su napravila djeca, umjesto nosa imao je mrkvu. Skakao je i nije mogao doêi do mrkve. Razmiπljao je kako da doapplee do mrkve. Dosjetio se. Sagradio je stepenice od snijega. Tako je doπao do mrkve. SnjegoviÊ je bio tuæan, a zec nije bio gladan. Ivana MiπetiÊ, 2.a Moja najdraæa igraëka Moja najdraæa igraëka je lutka. Ima svijetlo plavu kosu i plave oëi. Ima i lijepu haljinu na kojoj su ruæiëasti i naranëasti cvjetiêi. Ta lutka je mekana. Nazvala sam ju Ana. Volim spavati s Anom. Anela RaËki, 2.a Na maπkarama je svake godine veselo prekosavska jeka 21

treêi razred Moj maskenbal Maskenbal! Doπao je i taj dan! Najluapplei dan - maskenbal! VeÊ danima smiπljam πto bih mogla biti. Sjetila sam se, maskirat Êu se u vampiricu. Doπlo je i ovo jutro! Probudila sam se i poëela isprobavati maskenbalsku odjeêu. Super, baπ Êu biti prava vampirica! Jedva sam Ëekala da se naπminkam i da krenem u πkolu! I evo mene u πkoli! Moja prijateljica je isto bila vampirica! Baπ nam je bilo odliëno. Svi smo se super zabavljali Svaki je od nas donio neπto za grickanje. Jeli smo fine krafne. I naπa uëiteljica je bila maskirana. Ali sve πto je super kratko traje, kao i ovaj dan. kola je zavrπila. Krenuli smo kuêi! Sad treba skinuti maske, oëistiti lice od πminke. Ma baπ je bio super ovaj dan - pravi maskenbal! Ivana Puπec, 3.a Zapruappleanske maπkare Vin, Josip, Ema i ja iπli smo u maπkare. Bilo nam je super. Meni je malo æao πto Karla nije iπla s nama. Proπli smo 5-6 ulaza i zaradili 145 kn i nekoliko bombona. Ljudi nam nisu puno otvarali vrata, ali ono πto su nam dali, bilo je dobro. Vin, Josip, Lucija i Ema nisu mogli vjerovati kad sam pred ljudima na ulici sidao kapu i govorio bonæur. Svi smo s dobro zabavili. Na kraju smo podijelili ono πto smo dobili. Luka Sovulj, 3.c Ljubav MASKENBAL U RAZREDU Vanja RaduloviÊ, 3.a Ljubav je kad ti netko kaæe volim te! Ljubav je kad ti netko daruje svoje srce! Ljubav je kad smo ti i ja zajedno! Rafaela Jakara, 3.c Maπkare su dani kojima se svi veselimo. Tada postajemo netko tko smo u æivotu htjeli biti. Tako i mi u razredu imamo maπkare. Sve se πareni od raznovrsnih kostima. Bilo je tu straπnih vampira, zloëestih vraæiêaka, prekrasnih balerina i vila, a doπla je i jedna gejπa iz dalekog Japana. Straπni vampiri i gusari su me prestraπili. Bila je tu i jedna prekrasna dama. Svi smo se zabavljali na svoj naëin. Bilo nam je super. Svi su bili nasmijeπeni kao sunce dok sja. UËiteljica je takoappleer bila nasmijeπena, a ona je imala najljepπi osmijeh u razredu. Maja StarËeviÊ, 3.c Mislav BariπiÊ, 3.a MASKENBAL U SAMOBORU Moja prijateljica Antonia i ja bile smo na maskenbalu u Samoboru. Zajedno smo se divile naπim kostimima. Antonija je bila kraljica, a ja gejπa. S nama su bili i naπi roditelji. etali smo parkovima i trgovima i zajedno se zabavljale do mile volje, gledajuêi maske koje su prolazile pokraj nas. Æeljele smo silno doêi do pozornice gdje je bila najveêa zvijezda karnevala, svraka. Kada smo uspjele doêi do nje, ona nam je dala balone i svoju sliku s autogramom. Pozornicom i kraj nje prolazile su mnogobrojne zanimljive maske, pod kojima su se krila djeca i odrasli. Pjevalo se i plesalo. Meni je bila najbolja maska trbuπne plesaëice. Spustio se veê mrak, a zabave nikad dosta. Rastali smo se jer smo svi bili umorni. Kada sam doπla kuêi, pomislila sam kako je ovaj dan bio naporan i zabavan. Nadala sam se kako Êe i iduêi dan biti lijep i uspjeπan. Loredana PavetiÊ, 3.c Valentinovo Valentinovo je sretan dan. Za zaljubljene Ëaroban. Na taj dan dijele se Ëestitke i darovi, zaljubljeni se poljube i kaæu: ovo je Ëudo za nas ludo. Marta AgiËiÊ, 3.a Ljubav Ljubav je neπto lijepo, Ljubav je neπto slijepo, Ljubav je kad se daje I kad vjeëno traje. Vanja RaduloviÊ, 3.a prekosavska jeka 22

ZALJUBLJENI Ljubav Kad se netko zaljubi totalno poludi. Moæe raditi takve stvari da Ëesto sve pokvari. Kad zaljubljeni zajedno hodaju drugi su ljubomorni jer nikoga nemaju. Zaljubljeni mogu biti zajedno po cijele dane dok im odrasli to ne zabrane. A kad se posvaappleaju kraj im je svijeta, a tuga im je velika kao cijela planeta. Dominik AntiÊ, 3.a Uvijek kad te ugledam Obraz mi zablista Tvoje oëi sjajne Odraz mog su lica ReÊi tebi hoêu Ono πto moje srce krije A ta rijeë je Volim te Loredana PavetiÊ, 3.c JESEN U ZAPRU U Iz noêi u noê neπto se πulja. Njeænom pjesmom poziva vjetar. Pleπe jesenski balet sa zanosnim liπêem. Nosi æutu haljinu i crvenu krunu. Stigla je do cilja. Na granama viπe nijedan list. U daljini brezino drvce i mali, zaostali list. Njeæno mahne i otkine i njega. Jesen je stigla u Zapruapplee. Tina Krappleman, 3.b MENI JE MOJA DOMOVINA NAJLJEP A Loredana PavetiÊ, 3.a Valentinovo Ivo je u busu dao Ani pusu dao joj je cvijeêe, a Ana je zato blistala od sreêe. Poklonio joj je i mali dar. Oni su baπ lijepi par. Ana je tada znala da ljubav je ovo. Ana je znala da je VALENTINOVO. Mia KrstiÊ, 3.a Meni je moja domovina najljepπa u jesen. Najljepπa je zato jer je prekriva divan plaπt od liπêa. NoÊu joj vjetar pjeva uspavanku. Instrumenti su liπêe, a pjevaëi su zvijezde. Bijeli mjesec postaje dirigent. U jesen æivotinje zahvaljuju na plodovima, a ti, domovino, postajeπ sve ljepπa. LiπÊe se πareni u tvome zagrljaju. Dobiva tople boje: æutu, naranëastu, crvenu, smeappleu JeæiÊi se kotrljaju po tom liπêu i postaju mala umjetniëka djela. Domovina miriπe na parfem od gro Êapplea i dozrelog voêa. ume su okiêene ukusnim kestenima. Domovino, ti si prava jesenska kraljica. Antonija KariÊ, 3.b MOJE NAJ»E ΔE RASPRAVE S MAMOM Moja mama i ja najëeπêe raspravljamo o dvije teme: 1. O pisanju zadaêa 2. O pospremanju mog radnog stola i moje sobe. Kada je rijeë o zadaêama, ja mislim da je to najnevaænija i najsporednija stvar na svijetu. Dobro ih je napisati joπ u πkoli, tako da Ëovjek, to jest ja imam πto viπe slobodnog vremena. Ja mislim da su domaêe zadaêe izmiπljene da bi djeca imala πto manje slobodnog vremena i da koliëina zadaêe ovisi o dobroti uëiteljice. Mojoj mami su zadaêe izuzetno vaæne.»im doappleem kuêi iz πkole, poslije pozdrava i pitanja kako je bilo, slijedi: - to ima za zadaêu? Ona kaæe da nitko nije takav genijalac da bi mu bilo dovoljno samo ono πto se nauëilo u πkoli, i da se kod kuêe vjeæba i ponavlja i da je to osnovni smisao zadaêe. Ja uporno tvrdim:ja to znam, ja to kuæim, a mama pili: Karlo, rjeπavaj te zadatke! Jesi li napisao lektiru? to ima iz hrvatskog? Piπi!»itaj! to Ëekaπ? Meni se uglavnom od toga zijeva. I radije bih sa Kikijem i Markom bio u naπoj bazi na drvetu, ali ona ne popuπta. Ja se trudim koliko mogu, da se tih zadaêa rijeπim πto prije i tako prije izaappleem van. Evo, prije nekoliko dana mi je uvela radno vrijeme. To je vrijeme u kojem se ja davim sa zadaêama. Ako ne napravim sve u toku radnog vremena, moram raditi prekovremeno. Drugu temu o kojoj mama i ja najëeπêe raspravljamo, radije ne bih objaπnjavao jer bih ovu zadaêu onda morao pisati cijelu noê. Karlo arkanj, 3.c prekosavska jeka 23

Ëetvrti razred SREΔA KOJA SLJEDI DJE»AKA Bio jedan djeëak zvan Marko. Oduvijek je æelio biti dobar nogometaπ, ali nikako mu nije iπlo onako kako je æelio. Trenirao je, trudio se, no u igri je uvijek bio sa strane, kao netko od koga se ne oëekuje puno. Htio je to promijeniti, trudio se joπ i viπe i stalno razmiπljao. Onda je jednoga dana odræana utakmica. Njegova ekipa nije uspjela dati gol i bliæio se kraj s nerijeπenim rezultatom. Trener ga je konaëno ukljuëio u igru. I onda kada nitko nije oëekivao, lopta kao da je pobjegla iz nogu protivniëkog igraëa i krenula prema Marku. KonaËno prilika! Damir Æitko, 4.c Sve je bilo tako jednostavno. Marko ju je samo usmjerio prema golu. To je bilo ono πto je toliko æelio. KonaËno je dokazao i pokazao da se njegov trud isplatio. Bio je to gol koji je donio pobjedu njegovoj ekipi. Od tada se sve promijenilo. Taj trenutak ispunio je Markovo srce neizmjernom sreêom koja ga viπe nije napustila. MARKO NASSABAIN 4.b Kako se uzima sreêa SreÊa je mala zvijezda. Ona se ne uzima prema sebi, nego raπirenih ruku. Tko nauëi sijati radost i ljepotu, bit Êe pozvan na njezinu æetvu. Tko bude uvijek sijao sreêu, uvijek Êe biti sretan. Tko bude uvijek mrzovoljan, nikad neêe uhvatiti sreêu. Taj Êe imati boli i kamenja na srcu. A tko bude sijao sreêu, uvijek Êe sve dobro uëiniti. Budite u svemu πto Ëinite u æivotu sretni, a ne mrzovoljni. Irena JarjatoviÊ, 4.b SreÊa oko mene SreÊa je uvijek oko mene, ali je ne mogu vidjeti niti dotaknuti. Svaki put kad sam u neëemu uspjeπan, doapplee do mene. Za mene je sreêa moja obitelj i prijatelji. I kad dobijem petice, sreêa me obuhvati. SreÊa je sve ono πto ti je lijepo i smijeπno. Ona je iznenadna i odmah doapplee do tebe. SreÊa nas okruæuje i ne moæe se kupiti. Moæe se dobiti samo prijateljstvom i niëim viπe. SreÊa je u svima nama samo kad je æelimo. VjeËna je i nezaboravna. Nikada ne moæe nestati, jer je svuda oko nas i samo je treba prepoznati. SreÊa se prepoznaje ljepotom, smijehom i veseljem. Ja sam sretan, jer je sreêa oko mene i okruæuje me. Dora DrvodeliÊ, 4.b Bruno Varga 4.b prekosavska jeka 24

Zima Na granama blista inje najavljuje Nikolinje. Kad roappleendan zima pravi od hladnoêe grana poplavi. Dora DrvodeliÊ, 4.b PROLJEΔE ProljeÊe je. Grane cvatu. Ptice lete u jatu. DORA DRVODELIΔ, 4.b ProljeÊe ProljeÊe stiæe, VeÊ guπter gmiæe. Svi viëu hura, Zapuhat Êe bura. ZapoËeo je novi dan I svi idu van. Kad su niknuli zvonëiêi U mojoj glavi su se polupali LonËiÊi. Nika KrstiÊ, 4.b Gabrijela Coha, 4.c MODERNA CRVENKAPICA Jednog dana prije nego je baki doπla penzija, baka je zamolila mamu da joj posudi novce da plati raëune. Kako je baka æivjela u Samoboru, mama je traæila da joj poπalje e-mailom broj raëuna i πifru. Baka je joπ iste veëeri poslala sve podatke, ali nije znala da na internetu u prikrajku ËuËi zli haker i Ëita tuapplee poruke.»im je mama primila e-mail, odmah je preko interneta baki uplatila novce. Drugo jutro kad se baka spojila na internet, imala je πto i vidjeti. Netko je pokupio sve novce s njezinog raëuna. Baka je kraappleu odmah prijavila policiji. Kako je baka hitno morala platiti raëun za internet, mama je poslala joπ novaca, ali ovaj puta po Crvenkapici i rekla: Crvenkapice, pazi preko ceste i ne priëaj s nepoznatim ljudima. Kad je Crvenkapica pozvonila baki na vrata iz kuêe se javio Ëudan glas: Uapplei Crvenkapice, otkljuëano je. Crvenkapica uapplee i kaæe: Bako, donijela sam ti novce za raëun. A zli haker odgovori: Hvala ti, Crvenkapice, ostavi ih na stolu pokraj kompjutera. A onda Crvenkapica kaæe: Bako, bako, a zaπto imaπ tako crvene oëi i velike podoënjake? A haker odgovori: Zato πto sam cijelu noê za kompjutorom. Odjednom Crvenkapica malo bolje ugleda bakino lice i uzvikne: Ti nisi moja baka!!!!!!!!!! Tko si ti???????? Haker skoëi iz kreveta, zgrabi novce i potrëi prema vratima. U tom trenutku na vratima se pojavi policajac Luka s ekipom. Zgrabiπe zlog hakera i oslobode baku iz ormara. Nakon πto su vratili baki novce, baka ih je sve poëastila vruêim kolaëima od jabuke. Pouka priëe: Nikad ne ostavljaj svoje podatke na internet!!! Petra LackoviÊ, 4.c prekosavska jeka 25

peti razred VoÊka Ptice s juga dolaze na nju, smeapplei se i zeleni. Mirisno liπêe raste joj na granju, Hlad pruæa meni. Na njoj su naπi stariji godine stekli, Plodovi joj se uvijek broje. Dobro ste, djeco, rekli, Drvo voêke to je. Luka ΔosiÊ, 5.a 5.c ProljeÊe U proljeêe Sve se budi. Pupa drveêe I mravi su ludi. CvjetiÊ mladi Cvate u travi. Na zelenoj livadi Taj dan svatko slavi. Anamarija Æupan, 5.a 5.b prekosavska jeka 26

5.a Antonija atalab, 5.a PROLJETNO CVIJEΔE U πumi jaglac cvjeta, a πafran se divi svijetu. TratinËica njemu smeta, a ljudi se dive cvijetu. Marko Odak, 5.c ZvonËiÊ zvoni, visibaba visi, a potoënica roni. LjubiËice, di si? KRISTINA NARAN A, 5.a prekosavska jeka 27

πesti razred ZIMSKA NOΔ NeobiËni ljetni dan Ljeto u Zagrebu. Osvanuo je prekrasan dan koji nije upuêivao na promjenu vremena. U podne s balkona sam pogledala kakvo je vrijeme. OËekivala sam sunce, a ugledala veliki, crni, teπki oblak koji je prekrio grad. Izgledao je poput ogromne letjelice koja nas svakog Ëasa moæe progutati. Putovao je iz daljine, ali zaëuappleujuêe sporo. Kada je stigao, vani je nastao mrak i pustoπ. Svi su se povukli u svoje domove. I ptice su se negdje skrile. PoËela je padati kiπa. Isprva polako, kap po kap, lupala je o prozore. Kako je kiπa jaëala, stizao je i vjetar, sve snaæniji i snaæniji. Odjednom, kiπa je pojaëala, lijevala je kao iz kabla, a vjetar jurio uokolo bez smjera, te lupao i nosio sve na πto je naiπao. Iznenada se zaëuo snaæan i jezovit zvuk groma koji je udario u gromobran moje zgrade. Ubrzo je nestalo struje tako da je nemilice padala, vjetar puhao, a gromovi silovito udarali. Odjednom, kiπa je prestala, vjetar smirio... ni grom se nije Ëuo. Oblaci su se polako razdvojili i svaki otiπao svojim putem. Sunce je ponovno zasjalo... zavladalo. Nakon nevremena pogled na grad bio je drukëiji. Izgledao je nekako Ëisto i bistro, a miris svjeæ i okrepljujuêi. Nevrijeme je bilo jako, ali ljudi s pravom kaæu: Poslije kiπe uvijek dolazi sunce. Ariana LadiπiÊ, 6.c Kod nas je joπ zima jer je takva klima, po snijegu je najljepπi Zagreb to nam javlja savski galeb, i πto je viπe pahulja svud to je nasip πareniji, prometniji sanjke ovdje, sanjke ondje i grude proappleu kroz neëije noge. Nikolina PrpiÊ, 6.d Doroteja GrancariÊ, 6.c Arijana LadiπiÊ, 6.c Bura Vjetar grane gura... Djeca viëu: Dolazi bura! Bura prolazi kroz kosti kao da me hoêe bosti. More je poput Ëipke a noge su mi gipke, jer me bura nosi i πteti mojoj kosi. Nakon bure zrak je Ëist, kao da je slikar povukao kist. 6.d Lovro BariπiÊ, 6.b VODA Voda je malogdje Ëista Mala Ana je pije dok knjigu lista. Voda je potrebna svima, A zaledi se dok traje zima. Voda nam sluæi za svaπta to moæe proizvesti djeëja maπta. Jona BrozoviÊ 6.d prekosavska jeka 28

Veliki dolazak 6.b Sve je poëelo jednog dana, Kad se veselje Ëulo iz mog stana. U njenom trbuhu nastala galama, Odmah je znala da Êe postat mama. Zatim je to podijelila sa svima, Ponosni otac htio je sina. Devet mjeseci trajala je ta priëa, to je majku boljela ko udaranje biëa. Rodila su se dva prekrasna lica, to je roditelje prisililo da kupe joπ jedna kolica! Maleni su roditelje dræali na lancu, Trebalo je brinuti i o jednom i o drugom blizancu. Na svijet su doπli sin i kêer, to je prema oba roditelja bilo fer! Kako je vrijeme prolazilo i brige su odlazile sa neëim, A maleni su svijet uëinili joπ veêim. Jana Car, 6.c Peta strana svijeta 6.a U nama se nalazi peta strana svijeta Uz nas je stalno, veê dvanaest ljeta. Kada u æabi naappleemo princa iz bajke Kad u sreêi vidimo osmijeh svoje majke. Peta strana svijeta maπta se zove U naπim glavama iz dana u dan radi pomutnje nove. Kad bi konj imao krila, Da sam barem dobra vila, sve je to plod moje maπte. Upamtite, ona je doπla posve sama Od kad smo se rodili tu je s nama. Usred zime, a i usred ljeta Ona je u tebi, centar cijelog svijeta! Jana Car, 6.c 6.c prekosavska jeka 29

sedmi razred KljuË Ëuvar (sonet) Æivot je jedna debela knjiga, Ëuvana kljuëem paæljivo tako. Nikoja tvoja tajna, il briga neêe se moêi otkriti lako. Taj srebrni kljuë je kao siga πto trajanjem otapa se polako. Pazi ga, da ne nestane æiga, πto obiljeæava æivot jako. Dok æivot se dulji, knjiga raste, a novi kljuë daleko nastaje, i s novim se zadatkom sastaje. Onaj trenutak kad ga nestane, srce svako kucati prestane, zaklapa se knjiga male laste. Ljubav (sonet) Ptica pored ptice na grani, Hod dvoje ljudi u kojima ljubav æudi. DjeËak hrabro djevojku brani Iskre topline, sreêa se budi. Ljubav je kao oπtra strijela Ljubav je prekrasan boæanstven let Gaapplea u srce i kad ga nije htjela, Prelaziπ njome u bolji svijet. Ti si ona koja voli mene Zbog tebe moje srce ne vene Zato jedno sada znaj: Mojoj ljubavi nije kraj. Jer ona te prati poput sjene I kud ti kreneπ, tu i ona krene. Matej Ruæak ukiê, 7.d Danijela Jurinec, 7.d Maja Æitko, 7.d Petra Tagliaretti, 7.d Potrebna je hrabrost da bi se Ëinila dobra djela Hrabrost... to je to zapravo hrabrost? Kad bi ljudi pomagali jedni drugima, radili bi dobra djela.»esto je nas ljude sram, npr. podignuti starijeg Ëovjeka koji je pao, pomoêi starijoj gospoapplei da se popne po stepenicama... Pa to bi za nas bila prava katastrofa, joπ kad bi nas netko od naπih prijatelja, poznanika vidio, poëeo bi se smijati, jer bi njima to bilo smijeπno kako mi zapravo pomaæemo ljudima u nevolji. To mogu samo hrabri ljudi, koje nije briga πto Êe ostali reêi o njima ako bi ih vidjeli. PomoÊi u nevolji zapravo znaëi biti hrabar. Takoappleer nije lako pristupiti osobi koju ne poznajemo, ali uspjeli bismo hrabroπêu. Nije lako primiti stariju slijepu gospoappleu ili gospodina ispod ruke i prevesti ih preko ceste. HrabroπÊu bismo uspjeli. Nije lako podiêi neku stvar u duêanu ako je pala. HrabroπÊu bismo uspjeli. Teπko je uzeti vreêice starcu i odnijeti do mjesta do kojeg æeli. HrabroπÊu bismo uspjeli. Prema ovim primjerima hrabroπêu se sve uspije, ali baπ sve. Na ovome svijetu vrlo je malo takvih ljudi, i ja jako malo takvih ljudi poznajem, gotovo ih i ne poznajem. Prema mom miπljenju rijetki su oni koji imaju hrabrosti, o kakvoj sam malo prije pisala. A npr. hrabrost da nekoga istuëemo ili se s nekim posvaappleamo, to imamo gotovo svi. to nije za pohvalu. Svaki Ëovjek trebao bi imati hrabrosti za pomoê nekome, a ne za svaappleu i tuëu s njim. Petra Tagliaretti, 7.d 7.d prekosavska jeka 30

SONET: Tuæna pjena Tamo negdje daleko iza stijena Provire mala valovita pjena. DotiËe ona i svaki dio I onaj sami, koji se skrio. Lako se u valove pretvori Kao da se s nekim bori. Ne znaπ s koje Êe strane biti I razna biêa utopiti. Sve je to priroda stvorila I dugo se za nju borila. Sad kad je to ostvarila Drugim se stvarima bavila. Nikom niπta nije duæna Ne znaπ je li sretna ili tuæna. Matea KiËin,7.A 7.a Lice (sonet) Vidjela sam lice u odrazu vode, to je lice izdajice umorno od slobode. Pogledala sam bolje, vidjela da grijeπim, to je lice dobre volje pa mu se smijeπim. Kako je to Ëudno! Malo æmiri, malo gleda budno, Ponavlja za mnom u ove sate rane. 7.c 7.b Ali tada ideja mi svane i dok misli misao kroje, shvaêam da to lice je - moje. Nika Crnek, 7.a ProljeÊe (sonet) Dolazi proljeêe I svuda miriπe areno cvijeêe Zime nema viπe. Visibabe, ljubiëice I jaglaci mali Iznad snijega svoje lice Pokazivat su stali. Dani su duæi, a kraêe su noêi I sve oko nas govori proljeêe Êe doêi. Ali nadam se πto prije. I dok sunce sve jaëe grije Iza nas ostaje hladna zima A svi u πkoli raduju se praznicima. Domagoj Kralj, 7.a prekosavska jeka 31

osmi razred NA KRAJU 8.d Uz patnju i suze Godine same puze. U krevetu nemoêno leæe Do medicinskih sestara pogled im seæe. OsjeÊaji su sva teæi A pogled sve bljeapplei Æivot smijeh i radost Iz njih bjeæi. 8.c O staroj osobi skrbiti treba Pa se ta ljubav osjeêa sve do neba. Zrinka FilipËiÊ, 8.c 8.b prekosavska jeka 32

8.a Lucija RizniÊ, 8.c Anamarija Prskalo, 8.b O ZAPRU E U Zapruappleu kod MeπtroviÊevog trga Nalazi se zgrada od koje UËenicima na Ëelu nastane kvrga. Nenad Sunek, 8.c U toj zgradi ima svega, uëenja i gnjavaæe, Radosti, zezancije i blamaæe. Kada idemo u druge πkole Svatko viëe, svatko zna Evo ide ekipa iz Zapruapplea. Tu su i naπa πkolska odliëja Pehari i diplome, velike i male Mnogi nas ljudi bodre i hvale. Od O Zapruapplee nema πkole bolje Iako nam ponekad zadaje glavobolje. Ponekad je πkola prava noêna mora Ali nama je Pruapplee baπ fora. Iris trbat, 8.b Doroteja JoviÊ, 8.b prekosavska jeka 33

slatka matka Tri su kutije na stolu. U jednoj je zlato, a ostale su prazne. Na svakoj je napisana po jedna tvrdnja. Jedna je tvrdnja istinita, a ostale su laæne. U kojoj je kutiji zlato? ZLATO NIJE OVDJE ZLATO NIJE OVDJE ZLATO JE U DRUGOJ KUTIJI Staklaru su stigle ploëe stakla u obliku kvadrata duljine 50 cm. Debljina svake ploëe je 4 mm. Ako se te ploëe sloæe jedna na drugu, Ëine kocku. Koliko je ploëa sloæeno jedna na drugu? Mira i Ante podijelili su 20 sliëica tako da je Mira dobila 3 puta viπe sliëica od Ante. Koliko je sliëica dobila Mira, a koliko Ante? Jedan Ëovjek ima 3 kêeri, a svaka kêer po dva brata. Koliko djece ima taj Ëovjek? prekosavska jeka 34

Ivica, Perica i Marica doπli su do vjeπtiëine kuêe. Nestaπno se igrajuêi, izgazili su joj gredicu sa cvijeêem. Vidjevπi to, zla vjeπtica se razljuti i pretvori ih u raznobojne æabe. Nenadano se pojavi dobra vila i upita tko je tko. Crvena æaba reëe: Ja sam Marica. Æuta æaba reëe: Zelena æaba nije Marica, a ni ja nisam Marica. Zelena æaba reëe: Ja nisam Ivica. Koja æaba je tko od njih, ako znamo da je od svih odgovora jedan laæan? Zadan je niz æivotinja: Koja od sljedeêih æivotinja nastavlja taj niz? A B C D E Rjeπenja: KUTIJE Razmisli koje su tvrdnje toëne, a koje laæne ako je zlato u 1. kutiji, koje ako je u 2. kutiji, a koje ako je u 3. kutiji. Zlato je u 1. kutiji! STAKLENE PLO»E 50 cm = 500mm, pa trebamo izraëunati 500 : 4, a to je 125. Dakle, 125 ploëa je sloæeno jedna na drugu. SLI»ICE Mira je dobila 15, a Ante 5 sliëica. DJECA Taj Ëovjek ima petero djece (2 sina i 3 kêeri.) IVICA I MARICA I PERICA Zelena æaba je Ivica, crvena je Marica, a æuta Perica. (Zelena æaba je lagala.) Niz æivotinja: C-dupin, jer nema nogu. prekosavska jeka 35