OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 4: Formiranje blok dijagrama sistema u SIMULINKu

Σχετικά έγγραφα
OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 3: Dinamički modeli sistema u MATLABu

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kaskadna kompenzacija SAU

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 9: Odzivi zatvorenog regulacionog kola SIMULINK

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

IZVODI ZADACI (I deo)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Prikaz sustava u prostoru stanja

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Napisat demo program koji generira funkciju prijenosa G(s)=(2s+4)/(s2+4s+3) s=tf('s'); Br=2*s+4;Naz=s^2+4*s+3; G=Br/Naz

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

Teorijske osnove informatike 1

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Obrada signala

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Algoritmi zadaci za kontrolni

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

ΓΕΝΝΗΤΡΙΑ MUX ΚΑΤΑΓΡΑΦΙΚΟ ΗΜΙΤΟΝΙΚΟΥ ΣΗΜΑΤΟΣ. σχήμα A

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

IZVODI ZADACI (I deo)

numeričkih deskriptivnih mera.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PP-talasi sa torzijom

SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Karakteristike sistema automatskog upravljanja

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Digitalni sistemi automatskog upravljanja

2014 Παρίσης Κ., Καθηγητής

ΕΙΣΑΓΩΓΗ ΣΤΟ SIMULINK

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

To SIMULINK του Matlab

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Δυναμική Μηχανών I. Διάλεξη 10. Χειμερινό Εξάμηνο 2013 Τμήμα Μηχανολόγων Μηχ., ΕΜΠ

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Elektromotorni pogon je jedan DINAMIČKI SISTEM, koji se može podeliti na više DINAMIČKIH PODSISTEMA između kojih postoji INTERAKCIJA.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Mašinsko učenje. Regresija.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Dijagonalizacija operatora

SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Transcript:

OSNOVI UTOMTSKOG UPRVLJNJ PROCESIM Vežba br. : ormiranje blok dijagrama sistema u SIMULINKu I ormiranje blok dijagrama u Simulinku Linearni dinamički sistemi u Laplace-ovom domenu se mogu prikazati i grafički pomoću blok dijagrama. Linije dijagrama predstavljaju signale promenjivih veličina, dok blokovi mogu biti konstante, prenosne funkcije, matematički operatori, i dr. Blok dijagrami sistema se jednostavno formiraju u Simulinku, modeli se jednostavno mogu simulirati, a generisani rezultati se mogu prikazati jednostavno putem grafika. Simulink se pokreće naredbom simulink, a file u kome se kreira model se otvara pomoću: ile / New / Model. Blok dijagram se formira tako što se željeni elementi iz biblioteka Simulunka «prevlače» (drag & drop) u prazan prostor Model datoteke. lternativno se koristi desni pritisak miša na određeni element i odabir naredbe add to, kao što je pokazano u Vežbi br.. Na primer, blok dijagram koji se sastoji od redne veze dva jednostavna sklopa: ) paralelne veze dva elementa i ) negativne povratne sprege, može se šematski prikazati: X G + + G Y + - G G Slika. Blok dijagram sistema sa paralelnom vezom i negativnom povratnom spregom Gde su prenosne funkcije pojedinačnih elemenata: G (, s + s + G (, ( s + )( s + ) (.5( s + ) G, G ( s + 0.5)( s + ) Ukoliko se na ulazu u sistem (X) uvede stepenasta promena, vremenski odziv sistema datog blok dijagramom, y, se može dobiti na osnovu modela u Simulinku, prema sledećem grafiku:

Slika. Blok dijagram sistema sa paralelnom vezom i negativnom povratnom spregom u Simulinku Elementi ovog blok dijagrama se nalaze u sledećim bibliotekama Simulinka: Step (stepenasta promena ulaza: x(t) 0, t<0, x(t), t 0) u Sources, Sum x (sabiranje/oduzimanje) u Math, Transfer cn (Prenosna funk. oblika količnika polinoma) u Continuous, Zero-Pole x (Prenosna funk. u faktorizovanom obliku) u Continuous, Gain (Prenosna funkcija pojačanje) u Math, Scope (grafički prikaz) u Sinks. Parametre modela treba podesiti na sledeći način: Step: Step time: 0, Initial value: 0, inal value: (za jediničnu step. promenu od vremena 0) Sum: ) List of signs: ++ (za paralelnu vezu), ) List of signs: +- (za negativnu povratnu spregu), Transfer cn: Numerator: [], Denominator: [ ] (za prenosnu funkciju G ), Zero-Pole: ) Zeros: [ ], Poles: [- -], Gain: [] (za prenosnu funkciju G ) ) Zeros: [- ], Poles: [-0.5 -], Gain: [.5] (za prenosnu funk. G ) Gain: Gain: (za prenosnu funkciju G ), Scope: utoscale (desni klik) Simulation parameters: Solver/ Start time: 0.0, Stop time: 0.0 (za dinamičku simulaciju od vremena 0 do vremena 0 Model se snima izborom naredbe: ile / Save as: (na pr. student. mdl). Simulacija se pokreće pomoću naredbe Simulation / Start. Odziv sistema prikazuje se u prozoru Scope (pogledati Sliku ). Dati sistem (Slika ) se pomoću pravila o transformacijama blok dijagrama može svesti na najednostavniji oblik koji direktno povezuje ulaz i izlaz: X G + G G + G G Y X ( G + G ) G + G G Y Slika. Rešavanje blok dijagrama sa paralelnom vezom i negativnom povratnom spregom Izabrani sistem može da se reši takođe pomoću naredbi iz Control System Toolboxa: >> [b i] zptf([ ], [- -], ); >> [b i] zptf([-], [-0.5 -],.5); >> [bro ime] parallel([], [ ], b, i]); >> [bro ime] feedback(b, i, [], []); >> [bro ime] series(bro, ime, bro, ime)

? Ekvivalentnu prenosnu funkciju dobijenu pomoću predhodne sekvence naredbi uneti u Simulink blok dijagram u najjednostavnijoj formi, koji direktno povezuje ulaz X i izlaz Y. Simulirati sistem sa jediničnom stepenastom promenom ulaza i dobijeni grafik uporediti sa grafikom dobijenim pomoću blok dijagrama iz predhodnog modela (Slika ).? ormirati blok dijagram sistema kao na Slici, simulirati proces sa jediničnom stepenastom promenom na ulazu i pregledati monitore sa među-signalima, kao i ukupan odziv sistema. Slika. Blok dijagram složenijeg sistema Prenosna funkcija procesa u gornjoj grani je: G, a čisto kašnjenje je s + s + s. Pojačanje signala na kraju sistema je. Jedinična stepenasta promena počinje posle s. Vreme trajanja simulacije je 0s, a sve monitore treba podesiti da prikaz y- ose bude od 0 do 0. II Blok dijagrami jednostavnih procesnih sistema II. Izotermna reakcija prvog reda B se odigrava u protočnom reaktoru sa idealnim mešanjem, kao na slici: C i ko su protok i zapremina reaktora V konstantne, materijalni bilans po komponenti je: V C dc( t) V C dt i C VkC Primenom Laplace-ove transformacije dobija se sledeća algebarska jednačina: ( Vs + + kv ) C C iz koje se dobija prenosna funkcija reaktora: i

C C i Vs + + kv + K V kv s + τs + + kv Detaljan blok dijagram reaktora je prikazan na slici 5: C i + + C Vs - - kv Slika 5. Blok dijagram reaktora sa reakcijom prvog reda i konstantnim protokom i zapreminom? Kreirati blok dijagram reaktora dat na slici 5. Simulirati sistem sa sinusnom promenom na ulazu: xsin(w) i grafički prikazati odziv sistema. Zapremina reaktora je m, protok je m /min, a konstanta brzine hemijske rekacije je 0.5 min -. II. Redna veza dva nivo sistema sa međudejstvom je prikazan na Slici 6. U ovom primeru rezervoari nisu nezavisni, jer izlazni protok iz prvog rezervoara zavisi ne samo od visine nivoa u prvom rezervoaru h, već i visine nivoa u drugom rezervoaru, h. (Pogledati primer... i.. iz knjige M. Petkovska: Merenje i upravljanje u procesnim sistemima) h h R R C C Slika 6. Dva nivo sistema sa međudejstvom Blok dijagram sistema sa dva redno vezana rezervoara sa medjudejstvom je dat na Slici 7. H - C s + - + H - + H C s R R

Slika 7. Blok dijagram sistema drugog reda sa dva rezervoara sa međudejstvom? Kreirati model sistema sa dva rezervoara sa međudejstvom pikazan na Slici 7. ko su poprečni preseci sudova: C m, C m, a otpornosti isticanja: R 0.5 s/m i R s/m, kreirati dijagram vremenskog odziva izlaza na jediničnu stepenastu promenu ulaza. ###. Reakcija prvog reda B se odvija u kaskadi od tri protočna reaktora sa idealnim mešanjem kao na slici, konstantnih zapremina koje su u odnosu V :V :V :.5:. Reaktori su izotermni, i rade na istim temperaturama., C i r, C V V V Protoci fluida su konstantni, a napojna struja je razblaženi rastvor reaktanta. Da bi se povećao stepen reagovanja, deo izlaznog toka iz poslednjeg reaktora se recirkuliše i vraća u drugi reaktor. Recirkulacioni tok čini 0% ulaznog protoka fluida. a) Sastaviti dinamički model ovog sistema; b) Sastaviti detaljan blok dijagram u Simulinku; c) Kreirati grafik vremenskog odziva izlazne koncentracije C na jediničnu stepenastu promenu ulazne koncentracije C i (u Simulinku). Zapremina prvog reaktora V je m. Protok na ulazu je m /min, a konstanta brzine hemijske reakcije je k.5 min -.