Geometrijske imperfekcije

Σχετικά έγγραφα
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

7 Algebarske jednadžbe

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

IZVODI ZADACI (I deo)

1.4 Tangenta i normala

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

1 Obične diferencijalne jednadžbe

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 6 1 / 60

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

18. listopada listopada / 13

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

1 Promjena baze vektora

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

5. Karakteristične funkcije

Obične diferencijalne jednadžbe

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Elementi spektralne teorije matrica

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

numeričkih deskriptivnih mera.

( , 2. kolokvij)

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Prostorni spojeni sistemi

Prikaz sustava u prostoru stanja

Operacije s matricama

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Matematika 2. Vježbe 2017/ lipnja 2018.

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

4.1 Elementarne funkcije

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Uvod u teoriju brojeva

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL. y' + 1 x. y'' + 4 y = 0. y 1 2. y(1) = 0. y'' + 2 y'+ y = 0, (1 + x 2 ) 2 y' 2 x = 0.

Dijagonalizacija operatora

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Transcript:

Geometrijske imperfekcije K. F. Pri izvodu diferecijalnih jednadžbi ravnoteže za ravnu gredu u ravnini (predavanje Statička nelinearnost za štap u ravnini (1), odjeljci. i 3.) pretpostavili smo da je u početnom stanju, prije nanošenja opterećenja, os grede savršeno ravna 1, podudarna s osi x. U stvarnosti, medutim, savršen sistem ne postoji. Nesavršenosti se mogu iskazati na različite načine: geometrijski nesavršen oblik, nesavršeno smješteno ili usmjereno opterećenje, neravnomjeno rasporedena svojstva materijala ili greške u materijalu... Ograničit ćemo se na nesavršenost početnoga oblika uzet ćemo da os grede u nenapregnutom stanju nije ravna. Oblik osi nazvat ćemo (početnom) imperfekcijom. U odjeljku 3. predavanja Statička nelinearnost za štap u ravnini pokazali smo da je (linearizirana) jednadžba ravnoteže momenata za nerastezljivu Bernoulli Eulerovu gredu, uz m i q,x (tako da je HÔxÕ H), M ½ ÔxÕ Hw ½ ÔxÕ V ÔxÕ. (1) Funkcija w opisuje pomake točaka osi grede od početnoga do ravnotežnog položaja. Kako os (savršeno) ravne grede leži na osi x, to su pomaci od osi x. Postoji li, medutim, početna geometrijska imperfekcija, onda je w w imp w el. () Funkcijaw imp opisujepočetni, nesavršeni, zakrivljenioblikosi, afunkcijaw el pomaketočaka osi od tog početnog oblika. Funkcija w pak daje ravnotežne položaje točaka u odnosu na os x. Formalnim integriranjem jednadžbe (1) od lijevoga kraja (u ishodištu) do nekog presjeka x (uz uvodenje pomoćne varijable ξ) dobit ćemo a potom, uvrštavanjem izraza (), odnosno, MÔxÕ HwÔxÕ MÔxÕ H w el ÔxÕ w imp ÔxÕ MÔxÕ Hw el ÔxÕ Hw imp ÔxÕ V ÔξÕdξ, V ÔξÕdξ, V ÔξÕdξ. 1 Govoreći strogo geometrijski, savršeno ravna je, naravno, pleonazam crta ne može biti nesavršeno ravna. Tu smo retoričku figuru upotrijebili da naglasimo razliku izmedu ideal(izira)noga matematičkog modela i stvarne, samo naizgled ravne grede. 1

Iako nesavršeno, početno je stanje nenapregnuto, tako da naprezanja, a time i momenti savijanja, ovise samo o pomacima od početnoga stanja w imp : MÔxÕ EI w ¾ elôxõ. (3) Uvrštavanje tog konstitucijskog izraza u prethodnu jednadžbu daje EIw ¾ el ÔxÕ Hw elôxõ H w imp ÔxÕ V ÔξÕdξ. Riječ je o linearnoj diferencijalnoj jednadžbi s konstantnim koeficijentima, tako da možemo primijeniti princip superpozicije i neovisno analizirati utjecaj (početne) imperfekcije: odnosno, nakon dijeljenja sa EI, EI w ¾ el ÔxÕ Hw elôxõ Hw imp ÔxÕ, w ¾ el ÔxÕ H EI w elôxõ H EI w impôxõ. (4) Opće je rješenje nehomogene diferencijalne jednadžbe (4), kao što znamo, zbroj općeg rješenja pripadne homogene jednadžbe i partikularnoga rješenja: w el ÔxÕ w el,h ÔxÕ w el,p ÔxÕ. Pripadna je homogena diferencijalna jednadžba Njezino ćemo rješenje tražiti u obliku tako da je w ¾ elôxõ H EI w elôxõ. (5) w el,h ÔxÕ e µx, w ¾ el,h ÔxÕ µ e µx. Tražimo, naime, funkciju čija je druga derivacija jednaka sàmoj funkciji pomnoženoj zadanom konstantom: wel ¾ ÔxÕ H EI w elôxõ. I sada ćemo morati razlikovati djelovanja tlačne i vlačne sile. Za tlačnu silu intenziteta P t bit će H P t, pa je odgovarajuća homogena diferencijalna jednadžba P welôxõ ¾ t EI w elôxõ,

ili, uz poznati nam koeficijent h l H EI, w ¾ el ÔxÕ Po uvrštavanju izraza za pretpostavljeno rješenje, Å µ e µx, w elôxõ. (6) dobivamo karakterističnu jednadžbu čija su rješenja µ µ 1, i h l, tako da je opće rješenje homogene jednadžbe (6) w el,h ÔxÕ a 1 sin l x a cos l x. (7) Za vlačnu je pak silu H P v, te je homogena jednadžba odnosno, w ¾ el ÔxÕ P v EI w elôxõ, wel ¾ h ÔxÕ l w elôxõ. (8) Rješenja njezine karakteristične jednadžbe su µ h µ 1, h l, pa je opće rješenje jednadžbe (8) w el,h ÔxÕ a 1 sh l x a ch l x. (9) Partikularno rješenje nehomogene jednadžbe ovisi o njezinoj desnoj strani, o funkciji w imp. Neka, primjerice, početna imperfekcija ima oblik kvadratne parabole koja os x siječe na krajevima grede, a tjeme joj je u polovini raspona. Napišemo li funkciju w imp u obliku w imp ÔxÕ w Ôax bx cõ w w imp ÔxÕ, 3

gdje je w veličina imperfekcije u lß, morat će biti w imp ÔÕ, w imp ÔlßÕ 1 i w imp ÔlÕ. Prvi uvjet daje c, a preostala dva sustav dviju jednadžbi za nepoznanice a i b: njegovo je rješenje te je konačni izraz za odabranu imperfekciju 4 a l b 1, a lb ; a 4 i b 4 l, w imp ÔxÕ w l x 4 x»¹. (1) Kako je desna strana nehomogene diferencijalne jednadžbe polinom drugoga stupnja i kako jedan član te jednadžbe sadrži nederiviranu nepoznatu funkciju, partikularno će rješenje takoder biti polinom drugog stupnja: w el,p ÔxÕ c c 1 x c x. Nehomogena je diferencijalna jednadžba za tlačnu silu w ¾ elôxõ w elôxõ h w impôxõ. (11) Uvrstimoliunjuizrazezapretpostavljenorješenjeinjegovudruguderivaciju (w ¾ el,p ÔxÕ c ) te izraz (1) za odabranu imperfekciju, dobit ćemo to jest, ³±c c l c»¹ ±c c 1 x c x ¹ w l x 4 x»¹, ³± h c 1 4w»¹x l 3 ³± h l c 4w»¹x. l 4 Ta će jednadžba biti zadovoljena za svaki x samo ako su slobodni član i koeficijenti uz x i x jednaki nuli. Iz tih uvjeta slijede, redom, c 4w l 4 c 4w, c 1 c 4w l 3 c 1 4w l, c c 8w, 4

te je partikularno rješenje w el,p ÔxÕ w ³± 8 4 l x 4 x»¹. (1) I napokon, opće je rješenje nehomogene jednadžbe (11) za imperfekciju (1) Å Å h h w el ÔxÕ a 1 sin l x a cos l x w ³± 8 h 4 l x 4 x»¹. (13) Zasad neodredene konstante a 1 i a ovise o zadanim rubnim uvjetima. Primjerice, za slobodno su oslonjenu gredu rubni uvjeti Ti uvjeti daju sustav dviju jednadžbi w el ÔÕ i w el ÔlÕ. a 8w, čije su rješenje a 1 sinh a cosh 8w, a 8w, a 1 8w 1 cosh sinh 8w tg. Za vlačnu je silu nehomogena diferencijalna jednadžba wel ¾ h ÔxÕ l w elôxõ h l w impôxõ. (14) Uvrštavanjem izrazâ za pretpostavljeno rješenje i za odabranu početnu imperfekciju dobivamo c h ±c c 1 x c x ¹ w l x 4 x»¹ i odatle h c 4w l 4 c 4w, h c 1 4w l 3 c 1 4w l, c h l c c 8w h, tako da je partikularno rješenje w el,p ÔxÕ w ³± 8 4 l x 4 x»¹. 5