Statistiqki softver 4 Sedmi qas

Σχετικά έγγραφα
Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka. Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Uvod u neparametarske testove

Testiranje statistiqkih hipoteza

Uvod u neparametarske testove

numeričkih deskriptivnih mera.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

5. Karakteristične funkcije

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Elementi spektralne teorije matrica

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama (najčešće naučnim ili iskustvenim).

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

18. listopada listopada / 13

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

Analiza varijanse sa jednim Posmatra se samo jedna promenljiva

Uvod u neparametrijske testove. Usporedba. Neparametrijske inačice t-testa za dva nezavisna uzorka. dr. sc. Goran Kardum

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Operacije s matricama

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Str

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Postoji nekoliko statidtičkih testova koji koriste t raspodelu, koji se jednim imenom zovu t-testovi.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Teorijske osnove informatike 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Obrada signala

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

ΜΗ ΠΑΡΑΜΕΤΡΙΚΕΣ ΣΥΓΚΡΙΣΕΙΣ

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

X. Testiranje hipoteza. Osnovni koncepti testiranja hipoteza TESTIRANJE HIPOTEZA OSNOVNI KONCEPTI I TESTOVI POVEZANOSTI 19/11/15

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Statističko zaključivanje - testiranje hipoteza. Katedra za medicinsku statistiku i informatiku

3 Populacija i uzorak

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

7 Algebarske jednadžbe

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Chi-kvadrat test. Chi-kvadrat (χ2) test

NEPARAMETRIJSKE TEHNIKE

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

radni nerecenzirani materijal za predavanja

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

(Hi-kvadrat test) r (f i f ti ) 2 H = f ti. i=1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

5 Ispitivanje funkcija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

TESTIRANJE ZNAČAJNOSTI RAZLIKE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Oblasti izučavanja. IX.1. Osnove analize podataka. IX. Analiza podataka UVOD U ANALIZU PODATAKA 13/11/15

Počela biostatistike, Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Molekularne bioznanosti. Molekularne bioznanosti. Molekularne bioznanosti

Matematika 1 { fiziqka hemija

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Dijagonalizacija operatora

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Mašinsko učenje. Regresija.

uniformno konvergira na [ 2, 2]?

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Moguća i virtuelna pomjeranja

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

1.4 Tangenta i normala

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

9.1 Testovi hipoteza u statistici

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Transcript:

Statistiqki softver 4 Sedmi qas Marija Radiqevi Matematiqki fakultet, Beograd 2015.

Sadrжaj Neparametarski testovi 1 Neparametarski testovi Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka Neparametarski testovi za K nezavisnih uzorak 2

Neparametarski testovi nemaju pretpostavku o raspodeli populacije mogu da se koriste za sve 4 vrste veliqina kalkulacije su vrlo jednostavne ne zahtevaju velike uzorke opxte pretpostavke koje zahtevaju: sluqajnost uzorka nezavisnost opservacija (izuzev kod ponovljenih merenja) neprekidna promenljiva koja se posmatra Nedostatak: manja mo u odnosu na parametarske testove

Neparametarski testovi u SPSS-u Jedan uzorak: Hi-kvadrat test Binomni test Test koraka Kolmogorov-Smirnov test Vilkoksonov test ranga sa znakom Dva nezavisna uzorka: Test medijane Man-Vitni U test Kolmogorov-Smirnov test Vald-Volfovitcov test Mozesov test Dva zavisna uzorka: Mek Nemarov test Test znakova Vilkoksonov test znaka sa rangom Marginalni test homogenosti K nezavisnih uzoraka: Test medijane Kruskal-Valisov test Dzonhir-Terpstra test K zavisnih uzoraka: Fridmanov test Kendalov W Kokranov Q test

Analyze Nonparametric Tests Legacy Dialogs

testovi saglasnosti daju odgovore na pitanja: 1 Da li postoji znaqajna razlika u lokaciji između uzorka i populacije? 2 Da li postoji znaqajna razlika između empirijskih frekvencija i frekvencija koje oqekujemo na bazi neke teorije? 3 Da li postoji znaqajna razlika između empirijskih i teorijskih oqekivanih proporcija? 4 Da li postoji razlog verovati da je uzorak izvuqen iz populacije sa određenom raspodelom? 5 Da li postoji razlog za verovanje da je uzorak sluqajan uzorak iz neke poznate populacije?

Analyze Nonparametric Tests Legacy Dialogs Chi-square Binomial... Runs... 1-Samples K-S

Hi-kvadrat test test saglasnosti od interesa je raspodela frekvencija cele populacije testira se da postoji znaqajna razlika između posmatranog broja opservacija koje pripadaju pojedinaqnim grupama jedne promenljive i oqekivanog broja opservacija koji se bazira na teorijskim vrednostima H 0 : p i = pi za i = 1, 2,..., m H 1 : p i pi za bar jedno i = 1, 2,..., m test statistika: t = m (O i E i ) 2 E i : χ 2 k 1 pri H 0 i=1 p i O i E i t 0 verovatno a realizacije događaja posmatrani broj realizacija u i toj grupi oqekivani broj realizacija u i toj grupi kada je H 0 taqna tabliqna vrednost

Marija odbacuje Radiqevi Statistiqki se H softver 4 Neparametarski testovi

Binomni test ispituju se populacije koje imaju samo dve mogu nosti: uspeh i neuspeh na osnovu uzorka potrebno je ispitati verovatno u pojavljivanja događaja koji je oznaqen kao uspeh H 0 : p = p H 1 : p p test statistika: t =broj uspeha u uzorku

prihvata se H 0

Test koraka Neparametarski testovi test sluqajnosti uzorka, pri qemu su podaci podeljeni u dve grupe pod korakom se podrazumeva podniz elemenata iste kategorije bilo koje duжine za velike obime uzorka, test statistika ima standardnu normalnu raspodelu H 0 : niz je sluqajan H 1 : niz nije sluqajan test statistika: t = R R S R R R = 2n 1n 2 n 1 +n 2 + 1 broj koraka S 2 R = 2n 1n 2 (2n 1 n 2 n 1 n 2 ) (n 1 +n 2 ) 2 (n 1 +n 2 1) oqekivani broj koraka standardna devojacija broja koraka

Kolmogorov-Smirnov test test saglasnosti primenjuje se za neprekidne raspodele ima ve u mo od ostalih testova nedostatak je taj xto se validno moжe ispitati samo klasa raspodele, jer procene parametara u softveru nisu najkvalitetnije H 0 : F (x) = F 0 (x) H 1 : F (x) F 0 (x) test statistika: t = sup F 0 (x) F n (x), F n (x) empirijska funkcija raspodele

Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka koriste se kada su naruxene pretpostavke t testa (metriqke promenljive, normalnost raspodele i nezavisnost opservacija) Analyze Nonparametric Tests 2 Independent Samples 1 Mann-Whitney U test 2 Wald-Wolfowitz Runs test 3 Kolmogorov-Smirnov Z test 4 Moses Extreme Reactions test

Man-Vitni U test najmo niji neparametarski test testira se da su dva uzorka izvuqena iz iste popuacije H 0 : F X (x) = F Y (x), x H 1 : F X (x) F Y (x) test statistika: U = m n za velike uzorke: Z = D ij i=1 j=1 mn U 2 mn(m+n+1) 12 : N(0, 1) { 1, Yj < X D ij = i ; 0, Y j > X i., i = 1, 2,..., m, j = 1, 2,..., n, m < n Kombinuju se rezultati iz oba uzorka i rangiraju u rastu em poretku, pri qemu se quva poreklo opservacija. Statistika U je određena brojem sluqajeva da rezultat iz ve eg uzorka prethodi rezultatu uzorka sa manjim brojem opservacija u rangiranju. Realizovana vrednost u {0, 1,..., m + n}

odbacuje se H 0

Kolmogorov-Smirnov test elementi oba uzorka se sortiraju u rastu em poretku i raqunaju se empirijske funkcije raspodele H 0 : F X (x) = F Y (x), x H 1 : F X (x) F Y (x) test statistika: Z = sup Fn1(x j ) Fn2(x j ), Fn j empirijska funkcija raspodele

odbacuje se H 0

Vald-Volfovitcov test testira se da ne postoji znaqajna razlika između funkcija raspodele, tj. da su populacije iz kojih su uzorci izdvojeni iz identiqnih raspodela H 0 : F X (x) = F Y (x), x H 1 : F X (x) F Y (x) test statistika: R =ukupan broj koraka za velike uzorke: Z = R 2mn m+n 2mn(2mn m n) (m+n) 2 (m+n+1) : N(0, 1) Korak predstavlja broj promena u grupi koju posmatramo, taqnije pod jednim korakom podrazumeva se niz elemenata iste kategorije proizvoljne duжine. Vrednosti se rangiraju u rastu em poretku i onda se prebroje koraci. Male vrednosti govore o tome da se populacije razlikuju, a velike ukazuju na to da se radi o identiqnim populacijama u smislu raspodele.

odbacuje se H 0

Mozesov test Neparametarski testovi testiraju se dva nezavisna uzorka sa neprekidnom raspodelom H 0 : verovatno e da svaka od populacija sadrжi ekstremne vrednosti su jednake H 1 : ve a je verovatno a da se ekstremne vrednosti nađu u populaciji iz koje je izdvojen uzorak ve eg obima test statistika: SPAN =najve i rang-najmanji rang(kontrolnog uzorka)+1 Vrednosti iz oba uzorka se spoje, sortiraju i rangiraju. Vrednost najmanjeg ranga određuje kontrolni uzorak. Ako SPAN nije ceo broj, zaokruжuje se na najbliжi ceo broj. Neka m i n predstavljaju ukupan broj qlanova kontrolnog i eksperimentalnog uzorka, ukljuquju i frekvencije, i g = SPAN m + 2h, h je ceo broj jednak 0.05m ili 1 u zavisnosti od toga koji je broj ve i. Verovatnoca raspona s je { g ( i + m 2h 2 P{s SPAN} = i=1 i ) ( n + 2i + 1 i n i )} ( m + n / n )

prihvata se H 0

Neparametarski testovi za dva zavisna uzorka koriste se kada su naruxene pretpostavke t testa za uparene uzorke (podaci bar na intervalnoj skali i razlika reziduala obeleжja u uzorcima normalno raspodeljena) Analyze Nonparametric Tests 2 Related Samples 1 Wilcoxon test 2 Sign test 3 McNemar test 4 Marginal homogeneity test

Vilkoksonov test oznaqenih rangova koristi se za utvrđivanje postoji li statistiqki znaqajna razlika između dva zavisna uzorka koristi informaciju o veliqini razlike i daje ve u teжinu parovima koji pokazuju ve u razliku H 0 : uzorci pripadaju istoj populaciji u pogledu ispitivane osobine, tj. nema razlike između grupa H 1 = H 0 test statistika: T =manja suma oznaqenih rangova za velike uzorke (n > 25): Z = T n(n+1) 4 n(n+1)(2n+1) 24 : N(0, 1) Za jedna par se posmatra razlika rezultata nekog obeleжja koja je nastala pod dejstvom dva tretmana (d i ), zatim se rangiraju svi d i po apsolutnoj vrednosti i tako rangiranim vrednostima se dodeljuje odgovaraju i znak razlike (d i = 0 se izostavljaju). Posebno se sabiraju pozitivni i negativni rangovi. Ako je nulta hipoteza taqna ove sume rangova su jednake.

Test znaka Neparametarski testovi koristi se za utvrđivanje da li se dva zavisna uzorka razliku po pitanju ispitivane osobine H 0 : nema razlike među grupama H 1 = H 0 test statistika: D = broj pluseva broj minuseva za veliki broj parova (n): Z = D 1 n : N(0, 1) Svakom paru rezultata se dodeljuje + ili u zavisnosti od toga koje je qlan para bolji, odnosno loxiji. Ako su qlanovi para jednaki dodeljuje se 0. Prebrojavaju se plusevi i minusevi. Pri taqnoj H 0, broj pluseva i minuseva je jednak.

Mek Nemarov test primenjuje se za ocenu znaqajnosti razlike uqestalosti dihotomnih podataka, tj. podataka koji uzimaju samo dve vrednosti podaci se organizuju u vidu tabele 2x2 H 0 : nema razlike među grupama H 1 = H 0 test statistika: χ 2 = (b c)2 b+c ako je b + c < 20: χ 2 = ( b c 1)2 b+c

odbacuje se H 0

Test marginalne homogenosti sliqan kao prethodni test samo se moжe primeniti na promenljive sa vixe od dve kategorije podaci se organizuju u vidu tabele nxn H 0 : nema razlike među grupama H 1 = H 0

Neparametarski testovi za K nezavisnih uzoraka poređenje k nezavisnih sluqajnih uzoraka koji su izvuqeni svaki iz posebne populacije i nije obavezno da budu jednake veliqine primenjuju se kada nisu ispunjeni uslovi jednofaktorske disperzione analize (nezavisne opservacije, populacija ima normalnu raspodelu, varijanse su jednake i mereni su bar na intervalnoj skali) Analyze Nonparametric Tests K Independent Samples 1 Kruskal-Wallis H test 2 Median test 3 Jonckheere-Terpstra test

Kruskal-Valisov test testira da je k nezavisnih uzoraka izvuqeno iz iste populacije ili identiqnih populacija sa jednakom medijanom posmatrane promenljive moraju imati neprekidnu raspodelu i merene su bar na ordinalnoj skali H 0 : θ 1 = θ 2 = = θ k, θ j je medijana za j tu grupu H 1 : θ i θ j, za neko i i j test statistika: H = 12 n(n+1) k i=1 R 2 i n i 3(n + 1) : χ 2 k 1 pri H 0 k N n j R j broj uzoraka ukupan broj opservacija u svim uzorcima broj opservacija u j toj koloni suma rangova u j toj grupi

odbacuje se H 0

Test medijane Neparametarski testovi specijalan sluqaj Pirsonovog hi-kvadrat testa H 0 : θ 1 = θ 2 = = θ k, θ j je medijana za j tu grupu H 1 : θ i θ j, za neko i i j test statistika: T = N2 ab k i=1 (A i a n i N 2 )2 n i : χ 2 k 1 a broj opservacija ve ih od glavne medijane za sve uzorke b N A i broj opservacija manjih ili jednakih od glavne medijane za sve uzorke ukupan broj opservacija broj opservacija ve ih od glavne medijane za i ti uzorak

odbacuje se H 0

Dzonhir-Terpstra test testira da je k nezavisnih uzoraka izvuqeno iz iste populacije ili identiqnih populacija sa jednakom medijanom H 0 : θ 1 = θ 2 = = θ k, θ j je medijana za j tu grupu H 1 : θ 1 θ 2 θ k, gde je bar jedna od nejednakosti stroga test statistika: T = N 2 k n j 2 j=1 Uxy 4 N 2 (2N+3) k n j 2(2n j +3) j=1 72 : N(0, 1) U xy broj opservacija uzorka y koje su ve e od svake opservacije uzorka x

odbacuje se H 0

Neparametarski testovi za K zavisnih uzorak poređenje k uzoraka jednake veliqine koji su upareni po nekom kriterijumu ili su u pitanju iste opservacije koji se mere pok k razliqitih uslova primenjuju se kada nisu ispunjeni uslovi analize varijanse ponovljenih merenja Analyze Nonparametric Tests K Related Samples 1 Friedman test 2 Kendall's W test 3 Cochran's Q test

Fridmanov test testira da je k uparenih uzoraka izvuqeno iz iste populacije podaci se smextaju u tabelu sa N redova i k kolna H 0 : podaci dolaze iz iste populacije H 1 = H 0 test statistika: k F r = 12 R 2 Nk(k+1) j 3N(k + 1) : χ 2 pri H k 1 0 j=1 R j suma rangova u j toj koloni

odbacuje se H 0

Kendalov test normalizacija statiske Fridmanovog testa uzima vrednosti između 0 (nema slaganja) i 1 (ima slaganja) H 0 : podaci dolaze iz iste populacije H 1 = H 0 test statistika: W = 12S k 2 (n 3 n) S = n (R i R) 2 i=1 R i suma rangova u i toj koloni

odbacuje se H 0

Kohranov test sliqno kao Fridmanov test sa dihotomnom promenljivom H 0 : odnos odgovora se ne razlikuje po grupama H 1 = H 0 test statistika: T = k(k 1) k (X j N k )2 j=1 b X i (k X i ) i=1 k b N broj grupa broj blokova suma svih vrednosti

odbacuje se H 0

Sadrжaj 1 Neparametarski testovi Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka Neparametarski testovi za K nezavisnih uzorak 2

Primer 1 a) Da li se moжe prihvatiti tvrđenje da korisnici u proseku koriste internet 15 qasova nedeljno? b) Da li prethodni zakljuqak vaжi i za жene i za muxkarce? Koristiti bazu 2 (sa 3.qasa).

Primer 2 a) Da li razliqiti tipovi korisnika u proseku koriste internet razliqit broj sati u toku nedelje? b) Ako je potvrdan odgovor na prvo pitanje, odrediti između kojih grupa korisnika postoje znaqajne razlike u proseqnom broju sati korix enja interneta u toku nedelje? Koristiti bazu 2 (sa 3.qasa).

Primer 3 Sa nivoom znaqajnosti od 5% proveriti da li se moжe prihvatiti tvrđenje da postoje razlike u proseqnom stavu muxkaraca i жena prema a) elektronskom marketingu b) elektronskoj trgovini v) elektronskom bankarstvu Koristiti bazu 2 (sa 3.qasa).

Hvala na paжnji!