3. MODEL AM U KOORDINATNOM SUSTAVU ROTORSKOG POLJA. 3.1 Momentna jednadžba u koordinatama polja

Σχετικά έγγραφα
Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Da se podsetimo Algoritam optimizacije. Odrediti vrednosti parametara kola koje će garantovati da odziv F(x, p) ima željenu vrednost F * (x).

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Reverzibilni procesi

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

IZVODI ZADACI (I deo)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Sistem sučeljnih sila

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Prof.dr.sc. Jasmin Velagić. Kolegij: Aktuatori

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Το άτομο του Υδρογόνου

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

numeričkih deskriptivnih mera.

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Ubrzanje. Parametri ubrzanja: vreme zaleta put zaleta Koliko sekundi / metara je potrebno da bi se dostigla određena brzina?

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Α Δ Ι. Παρασκευή 15 Νοεμβρίου Ασκηση 1. Να ευρεθεί η τάξη τού στοιχείου a τής ομάδας (G, ), όπου. (4) a = ( 1 + i 3)/2, (G, ) = (C, ),

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

1.4 Tangenta i normala

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

Đường tròn : cung dây tiếp tuyến (V1) Đường tròn cung dây tiếp tuyến. Giải.

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Tretja vaja iz matematike 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

10.1. Bit Error Rate Test

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

( , 2. kolokvij)

ΑΛΓΕΒΡΙΚΕΣ ΟΜΕΣ Ι. Ασκησεις - Φυλλαδιο 4

!""#$%!& '% ("#% )'*+, &,!" &, ' %!'"!" &"#"-(5-1-,!&

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f


Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

2?nom. Bacc. 2 nom. acc. S <u. >nom. 7acc. acc >nom < <

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

PRIMENA INTEGRALA

Kaskadna kompenzacija SAU

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

r r t r r t t r t P s r t r P s r s r r rs tr t r r t s ss r P s s t r t t tr r r t t r t r r t t s r t rr t Ü rs t 3 r r r 3 rträ 3 röÿ r t

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

jqa=mêççìåíë=^âíáéåöéëéääëåü~ñí= =p~~êäêωåâéå= =déêã~åó

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Moguća i virtuelna pomjeranja

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

Batigoal_mathscope.org ñược tính theo công thức

Transcript:

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka 3. MODE AM U KOODINANOM UAVU OOKOG POJA 3. Momntna dnadžba u koodnatama pola Jdnadžba za momnt lo složna (komplksna nlnana dnadžba, npoznat otosk stu td.), t nam stoga n omogućaa upalan AM. Do šna tog poblma dolaz u anm sdamdstm godnama pošloga stolća, kada Blaschk pdlaž no pogld na modlan AM. uštna ngo d uođn noog K koga apscsu odđu kto magntskog pola otoa. Otud naz toa ontac pola (ngl. fld ontaton, nm. Fldontung) l ktoska toa pola. Ubuduć ćmo umsto magntskog toka ad upotblaat ć poznat stu magntzana. Mđu nma azlka samo u faktou (.2). O otosko stu magntzana smo gool u pogl.. U K dfnana kao: m ( t ) ( ) ( t). 3. m kut ktoa u odnosu na K. ldća slka ć bt fnca za daln analz ktosk to pola. lka 3-: Položa ktoa koodnatnh sustaa AM ba ć da posto pstup ko no K žu na kto statoskog pola l pola u začnom aspou. 3-

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka Iz.4 sld: m () t ( ), 3.2 a ngoa konugano komplksna dnost : ( ) * m * * ( ). Uštnm tog zaza u nač komplcanu dnadžbu momnta AM dobmo: M l * * [ ( ())] 2 p Im m t 3 ( ) 2 p * * Im[ ()]. 3 t m ( ) Imagnan do dsnog zaza dnak nula, buduć da skalan podukt tk alnu dnost.: M l ( ) * [ ] 2 p Im m 3.3 3 * ma što možmo zapsat kao M l [ ] 2 2 p m. 3.4 3 * Im Konugano komplksnu dnost ktoa stu magntzana, uz koštn (2.), napšmo kao * m m. m s dnadžba za momnt pomn u M l ( ) [ ] 2 p m Im. 3.5 3 3-2

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka m (t) modul (dužna) ktoa t ga možmo zlučt z magnanog dla. Iz slk 3- sld da kut ko dfna kto statosk stu u K dfnan zbom: ζ ζ δ. 3.6 U magnanom dlu zaza (3.5) kto statosk stu zaotan za kut - što, uzš u obz (3.5), dfna no zaz, ko statosku stuu odđu z no pspkt K, apscsa koga fksana na kto stu magntzana otoa. a K zomo koodnatn susta (otoskog) pola odnosno fluksa - KP (glda slku 3- ): ( cosδ snδ ) d q ζ δ. 3.7 U KP statosku stuu možmo astat na alnu, uzdužnu d (ng. dct, nm. dkt) magnanu, popčnu komponntu - q (ng. quadatu, nm. qu). Konačn oblk momntn dnadžb tako posta: M l p 3 2 m q. 3.8 Zadna dnadžba lo ažna dfna lktčn momnt kao podukt komponnt ko nsu š kto (kao u (.24)), ć su u KP stosmn. m smo dobl momntnu dnadžbu AM kalntnu ono kod stosmnog komutatoskog motoa s nosnom uzbudom. Iz pspkt KP su dakl ob stu stosmn otogonaln. u otogonalnost kod stosmnog stoa postžmo položam namota, dakl konstukcskm zahatom. tua magntzana AM analogna stu uzbud stosmnog stoa, dok popčna komponnta statosk stu analogna stu amatu komutatoskog stoa. Ipak, posldnom dnadžbom oš nsmo šl s poblm. Buduć da kazn AM ma samo statosko napaan, očto moa m (kao ntna lčna stoa) ost o statosko stu, a tu sponu tk tba ut. U tu shu ćmo upotbt dnadžbu za otosk napon. U dalnm tkstu ćmo zbog podnostalana pdpostat da poučaamo dopoln sto. 3.. Pozanost stu magntzana otoa statosk stu Jdnadžba dfnana u K. Uštnm zaza za otosku stuu 3-3

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka 3-4 ( ) m, ko sld z (2.), s otoska naponska dnadžba pomn u: ( ) ( ) ( ) m m m d d d uz ( ) ( ) ( ) ( ) m m m d m m m d. U dnadžb p put dfnamo mnsku konstantu otoskog namota koa om zmđu ndukttta otpoa otoskog namota:. Dalnm azom otosk naponsk dnadžb dobmo ( ) m m m m m m m m m m m d d d 3.9 Pod ć poznt kutn bzn otoa s u zadno dnadžn poalu kužna fknca ktoa otoskog magntskog pola m, koa odgoaa snkono bzn (Eo! fnc souc not found.). Ob lčn su dac ppadaučh kuta: d d m. 3.

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka šš s ksponncalnog dla (množnm dnadžb s - ), t postalanm zaza ko sadž statosku stuu ( ) na dsnu stan dnadžb, dobmo: d m m mm m d q. 3. tmo s (2.7), gd smo ustanol da zaz u bt tansfoma kto statosk stu z K u KP. Odomo sada aln magnan do dnadžb: aln do: d m m. 3.2 d Imagnan do: m m m m q odnosno: q m. 3.3 m U magnanom dlu s poalu slpna kužna fknca, a to azlka zmđu snkon bzn kutn bzn otoa. Iz alnog pak dla očto da stua magntzana posldca uzdužn komponnt statosk stu u KP, koa polaz koz nskopopusn flt s mnskom konstantom. 3..2 ansfomaca z K u KP Opsan dnadžb btno podnostaluu pkaz događana u AM, no d samo ako statosku stuu pomatamo u d-q koodnatnom sustau otoskog pola. M smo do sada upoznal tk pkaz ktoa statosk stu u fksnom a-b (statoskom) koodnatnom sustau (pogl. ). Upao zbog toga moamo ponać načn tansfomac z K u KP. Pod (.6) osnoa za ta postupak (2.7): ( a b )( cos sn ) d q odnosno:, 3-5

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka d q cos sn sn cos a b ( t) D ( ) a b ( t) (). 3.4 t Matcu D() zomo dmodulacska matca ( - ). Naano da posto modulacska matca, D - () l, kou upotblaamo za začunaan a-b komponnt z d-q komponnt: a b cos sn sn cos q ( t) d ( t) d ( ) () D 3.5 q t lka 3-2 pkazu kto statosk stu u oba K. lka 3-2: Vkto statosk stu u K KP Postupak začuna dofaznog zapsa z tu faznh lčna smo ć opsal u pogl.. 3.2 tun modl asnkonog motoa U dosadašnm dnadžbama smo opal s postonm ktoom statosk stu (l faznm stuama). o do sada bla dna ulazna lčna u AM, buduć statosk napon nsmo spomnal. Ukolko upotbmo stun zo (np. PWM ptaač sa stunom ptlom) ko sposoban pozst pozoln fazn stu, t dnadžb omogoćuu pkaz stuno napaanog AM blok šmom sa slk 3-3. 3-6

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka lka 3-3: Blok šma stuno napaanog AM u KP U pom bloku () s š ptoba stua z tofaznog u dofazn otogonaln susta (a-b) pma dnadžbama (.7). Dmodulacsk blok (2) služ za ptobu K u KP. otoska stua magntzana m (šn dnadžb 2.2) zadno s popčnom komponntom statosk stu to lktčn momnt (2.8). Kutnu bznu dobmo nakon ntgac azlk zmđu lktčnog momnta momnta tta (.24). lpna kužna fknca takođ posldca stunh komponnt t zadno s bznom otoa to kužnu fkncu otoskog pola (2.3). Nzn ntgal kut pola ko potban za dmodulacu. 3.3 Naponsk modl AM U oom poglalu ćmo pomatat modl AM u KP gd ćmo moto napaat naponskm zoom. Ptom tba ć da posto nkolko naponskh modla motoa. Od smo s odlučl samo za dnu od mogućnost. Nakon što z dnadžb za statosk napon (.25) zlučmo otosku stuu, dobmo: d dm u oz. d dm ( ) u. 3.6 3-7

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka Konstantu uz dacu statosk stu dobmo z (.8) (.9): 2 2, 3.7) dok konstanta uz dacu stu magntzana otoa sld z: 2 2 ( ). 3.8 lac zmđu koodnatnh sustaa ko smo upoznal na pmu stu d za napon. Zato ćmo komponnt naponskog ktoa (pthodno ga začunaš tansfomacom 3 2) tansfoamat z K u KP (2.4). ldću lacu smo ć upoznal na pmu stu: ( ud uq ) u. Uzš u obz zaz za stuu magntzana (.4), dnadžba (2.8) s pomn u: d q d ( ) ( ) d m ( ) ( u u ) q d m d q 4 444444 24444444 3 d m m 4444 24444 3 dm d d q Kaćnm ksponncalnog dla t odaanm alnog magnanog dla dobmo dnadžb naponskh komponnt u KP: u u d q d d m ( ) mq d d 3.9 dq q ( ) mm md. 3.2 Blok šma oog naponskog modla pkazana na slc 2.4. 3-8

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka lka 3-4: Blok šma naponsk napaanog AM u KP 3.4 Pm poktana AM pklučnog na mžn napon Klasčna toa AM sposobna opsat staconano stan stoa, dakl kod postgnut stabln adn točk, kada moto napaan snusnm oblcma napona konstantn fknc ampltud. oa pola omogućaa pkaz dnamčk plazn poa, buduć da u sakom tnutku u potpunost opsu s lčn. Zanmlo pogldat što s događa np. u noptćnom kaznom motou koga pklučmo na tofazn mžn napon. aka ćmo moto u ustalnom stanu, nakon postgnut bzn paznog hoda, opttt u mnu t.3 s. lka 3-5 pokazu pomnu bzn motoa nakon poktana optćna, a lka 3-6 lktčn momnt AM t momnt tta. N zaboamo da u paznom hodu posto odđn momnt tna ntlac. 3-9

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka lka 3-5: Poktan optćn AM: bzna lka 3-6: Poktan optćn AM: momnt Do ustalnog stana sto dolaz lo bzo. Jdn momnt ko s supostala lktčnom momntu u staconanom stanu su momnt tna ntlac. Čudna nhana momnta u faz ubzana su posldca zostanka kakog nadzoa nad dnamčkm stanm motoa. N smmo zaboat da na počtku sto n magntzan, pa s to stan postala u hodu, a što s d po nhanma stua. Zbog paznog hoda u staconanom stanu bzna motoa skoo dnaka snkono bzn: p M t s. Nakon optćna motoa naznm momntom (oko 5 Nm), s bzna smanu do postalana adn točk, odnosno staconanog stana s M l /M n. Bzna s smanla za oko 6 %. 3-

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka Opsan dnamčk poa s d na alnm oblcma faznh stua, ko tkom taana plaznh poaa mau npaln aln oblk. k u ustalnom stanu (p posl optćna), stu popm snusn oblk. lka 3-7: tatosk stu p poktanu optćanu Oblk pomn momnta sa slk 3-6 nmoguć opsat klasčnom skalanom toom. U sta, ngou mnsku osnost možmo zualzat tk upotbom naponskog modla motoa u KP (lka 3-4). lka posta mnogo asna kada pogldamo mnsku osnost komponnt statosk stu, t stuu magntzana otoa u KP (lka 3-8). lka 3-8: Plazn poa stu u KP kod spaana AM na kutu mžu 3-

3. Modl AM u K otoskog pola V. Ambožč: Izabana pdaana z UEMP, F ka N smmo zaboat da m u bt d nakon polaska koz nskopopusn flt (2.2). U počtku s m mna, dok n uspostamo naznu magntzacu motoa. Nakon toga osta latno npomnn, čak nakon optćana. Nakon toga momnt osan sklučo od q (2.8). kom ubzaana om th du stua n stablzan, pa zbog toga momnt oscla. 3-2