Periodičke izmjenične veličine

Σχετικά έγγραφα
SNAGA POTROŠAČA NAIZMENIČNE STRUJE

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Naizmenične struje. Osnovi elektrotehnike 2. i (t) + 2 ča

Fakultet prometnih znanosti Sveučilište u Zagrebu IZMJENIČNE STRUJE I ELEKTROTEHNIKA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

numeričkih deskriptivnih mera.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

7 Algebarske jednadžbe

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Reverzibilni procesi

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

10. STABILNOST KOSINA

Kinetička energija: E

Automatsko upravljanje 2012/2013

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Elementi spektralne teorije matrica

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

J. Brnić & G. Turkalj: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

1.4 Tangenta i normala

Operacije s matricama

Trigonometrijske nejednačine

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

( , 2. kolokvij)

Zadaci iz trigonometrije za seminar

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Elementi električnih kola

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Q11. 4k2 Q12. 1k7 VEE=-5.2V

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

18. listopada listopada / 13

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

5. Karakteristične funkcije

PROIZVODNJA TROFAZNOG SISTEMA SIMETRIČNIH NAPONA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

ΓΕΝΙΚΟ ΝΟΣΟΚΟΜΕΙΟ ΠΑΙΔΩΝ ΑΘΗΝΩΝ «ΑΓΙΑ ΣΟΦΙΑ»

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Transcript:

EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Vreenski projenjive veličine Do sada dinirane elekrične veličine, prvensveno napon i sruja ogu bii ovisne o vreenu. Pri oe najčešće govorio o: Vreenski neprojenjivi (konsanni) i Vreenski projenjivi veličinaa. Kada govorio o vreenski projenjivi veličinaa, dijelio ih na dva ipa: Neperiodičke veličine (prijer je prijelazna pojava) Periodičke veličine čije se projene renunih vrijednosi ijeko vreena periodički ponavljaju. Sr:

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Vreenski projenjive veličine Prijer neperiodičke i periodičke projenjive veličine prikazani su na slici: u u() i(),a.5.5, s -.5 Sr: 3 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Periodički projenjiva veličina Za ove veličine dinirao osnovne vrijednosi: renuna vrijednos, perioda ponavljanja, f frekvencija ponavljanja,, U aksialna vrijednos (najveća vrijednos koju veličina posigne) i() Τ ax Sr: 4

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Periodički projenjiva veličina Periodički projenjivu elekričnu veličinu (sruja ili napon) koja proijeni i svoj sjer (poprii negaivne renune vrijednosi) unuar dinirane periode nazivao izjenična veličina. Sve vreenski projenjive elekrične veličine označavao s ali pisani slovia: Sruja i ili ili i() Napon u ili u() Sr: 5 Sr: 6 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Paraearsko karakeriziranje periodičkih elekričnih veličina Vreenski projenjiva elekrična veličina ože popriii niz renunih vrijednosi. Zbog oga se diniraju paraeri kojia se olakšava određivanje i računanje elekričnih veličina. Kao paraeri najčešće se diniraju: ednja vrijednos, ednja elekroliska vrijednos, ekivna vrijednos e ojerni fakori. Navedeni paraeri ovise i o obliku elekrične veličine, a i ćeo proarai ri osnovna oblika: vreenski neprojenjiv (isosjerna veličina), pilasi i sinusni.

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Srednja vrijednos Srednja ili prosječna vrijednos vreenski projenjive sruje ili napona u neko vreensko inervalu je konsanna vrijednos čija je površina u inervalu jednaka površini vreenski projenjive veličine. i( ) Srednja vrijednos dinira se kao: i( ) Sr: 7 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Srednja vrijednos (fizikalni sisao) Projecanje isosjerne sruje u vreenu prebaci se određena ena količina naboja: Q Sr: 8 Projecanje izjenične sruje i() u vreenu prebaci se količina naboja Q: Q i( ) zjednačavanje ova dva izraza dobijeo diniciju ednje vrijednosi. Srednja vrijednos (sruje ili napona) predsavlja isosjernu koponenu elekrične veličine.

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Srednja elekroliska vrijednos Dinirana je kao: el i( ) zračunava se na isi način kao i ednja vrijednos, ali sao apsoluna vrijednos veličine. Može popriii sao poziivne vrijednosi. Sr: 9 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Efekivna vrijednos Sr: Efekivna vrijednos vreenski projenjive sruje (napona) jednaka je onoj vrijednosi isosjerne sruje (napona) koja bi za iso vrijee proizvela isi energeski ek na iso oporu (npr( npr.. oplina koja se razvija na oporniku): R R i i ( ) Efekivna vrijednos dinira se kao: ( )

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje paraeara U nasavku ćeo odredii ednje i ekivne vrijednosi naa zaniljivih jednosavnih i složenijih oblika: vreenski neprojenjiv, pilasi i sinusni. Sr: Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje ednjih vrijednosi sosjerna sruja (napon) i() i( ) Sr:

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje ednjih vrijednosi rokuaska (pilasa)) sruja (napon) Na slici su prikazana dva ipična prijera: i() i() i( ) Sr: 3 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje ednjih vrijednosi Sinusna sruja (napon) i() i( ) sin( ω + ϕ) - Sr: 4

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje ekivnih vrijednosi sosjerni (napon) i ( ) rokuasa sruja (napon) i ( ) Sr: 5 3 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje ekivnih vrijednosi Sinusna sruja (napon) i ( ) sin ( ω + ϕ ) Sr: 6

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje paraeara ipulsnih veličina Prijer ipulsne veličine: i() i() Za ipulsnu veličinu dinirana je dodana karakerisika, rajanje ipulsa. Sr: 7 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje paraeara ipulsnih veličina Određivanje ednje vrijednosi ipulsne veličine: i ( ) oblika Određivanje ekivne vrijednosi ipulsne veličine: i ( ) oblika Sr: 8

Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Sr: 9 Određivanje paraeara ipulsnih veličina Za pravokunu sruju (prijer ): Za pilasu pilasu sruju (prijer ): 3 Osnove elekroehnike : Periodičke izjenične veličine Određivanje paraeara složenijih oblika Sr: Posoje akvi složeni oblici koji se ogu rasavii na poznae ipulsne oblike, uz uvje da vrijedi: i( ) i ( ) + i ( ) + i ( ) +... i ( ) a b c + Za akve oblike ože se odredii ednja i ekivna vrijednos kao: + + +... + a a b b c + + + + c n n... n