Polimerizacija kemijska reakcija u kojoj niskomolekulski spojevi, monomeri, međusobnim povezivanjem kovalentnim kemijskim vezama tvore makromolekule,

Σχετικά έγγραφα
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

18. listopada listopada / 13

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Operacije s matricama

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Fizička hemija makromolekula

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kaskadna kompenzacija SAU

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

IZVODI ZADACI (I deo)

( , 2. kolokvij)

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

numeričkih deskriptivnih mera.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

HETEROGENE POLIMERIZACIJE

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

7 Algebarske jednadžbe

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Elementi spektralne teorije matrica

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Uvod u teoriju brojeva

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

2.6 Nepravi integrali

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Materijali I POLIMERI. Prof. dr. sc. Ivica Kladarić

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

sastoji se od različitih izomernih struktura s po jednim atomom klora na svaka 4 C-atoma

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

REAKCIJE ELIMINACIJE

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

DINAMIČKA MEHANIČKA ANALIZA (DMA)

Dijagonalizacija operatora

Fizička hemija makromolekula

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Trigonometrijske nejednačine

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)

C kao nukleofil (Organometalni spojevi)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Fizička hemija makromolekula

Kiselo bazni indikatori

Teorijske osnove informatike 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Transcript:

Polimerizacija kemijska reakcija u kojoj niskomolekulski spojevi, monomeri, međusobnim povezivanjem kovalentnim kemijskim vezama tvore makromolekule, tj. molekule polimera

Monomer - osnovna građevna jedinica polimera

n HO OH + n HOOC COOH monomer etilen-glikol (EG) monomer tereftalna kiselina (TPA) OOC COO n + 2n H 2 O poli(etilen-tereftalat), PET

Stupanj polimerizacije, DP broj ponavljanih jedinica neke polimerne molekule DP eng. degree of polymerization Molekulska masa polimera, M n produkt DP-a i molekulske mase ponavljane jedinice, M 0 M n = DP x M 0 Oligomeri polimeri s malim stupnjem polimerizacije, - viskozne kapljevine ili lako taljive krutine, lako su topljivi Polimeri s većim stupnjem polimerizacije i molekulskim masama većim od 10000 - otapaju se uz prethodno bubrenje i stvaraju čvrste filmove ili vlakna

Reakcije polimerizacije dijele se s obzirom na 1. mehanizam rasta lanca 2. medij polimerizacije

1. Mehanizam rasta lanca: 1. lančane polimerizacije (radikalske) - lančasti rast polimernog lanca. I. inicijacija II. propagacija III. terminacija 2. stupnjevite polimerizacije - stupnjeviti rast polimernog lanca, izdvajanje vode, amonijaka ( male molekule) monomer + monomer dimer dimer + monomer trimer dimer + dimer tetramer trimer + monomer tetramer itd.

2. Medij polimerizacije - homogene polimerizacije - u masi - u otopini - heterogene polimerizacije - u masi - u otopini - u suspenziji - u emulziji - u plinskoj fazi - međupovršinske polikondenzacije

1. mehanizam rasta lanca a) lančane polimerizacije (radikalske) 1. Inicijacija 2. Propagacija 3. Terminacija 1. Inicijacija - dodatak inicijatora R M ki RM primarna aktivna specija

Primjer radikalske polimerizacije: Inicijacija - utjecaj topline, svjetla - raspad inicijatora I 2 R H2O2 2O H Inicijator - vrlo važan za početak reakcije polimerizacije jer stvara prve radikale koji iniciraju nastajanje monomernih radikala i tako započinje prijenos aktivnosti.

Inicijatori: a) anorganski inicijatori vodikov peroksid, H 2 O 2 (O-O veza) HO 60 o C OH 2OH hidroksilni radikal kalijev persulfat K 2 S 2 O 8 (O-O veza) O O KO S O O S OK O O 40 o C 2K + + O 2O S O O sulfatni anion- radikal

b) organski peroksidi dibenzoil peroksid, DBP (O-O veza) O C O O C O C O 2 O 65 o C benzoiloksi radikal ditercijarni butilperoksid (O-O veza) H 3 C CH 3 C CH 3 CH 3 CH 3 o 100-130 C O O C 2H 3 C C O CH 3 CH 3 CH 3 t-butiloksi radikal

t-butilhidroperoksid (O-O veza) CH 3 CH 3 H 3 C C O OH H 3 C C O + OH CH 3 CH 3 c) inicijatori sa S-S vezom tetrametiltiuram disulfid, TMTD - vulkanizacija kaučuka (CH 3 ) 2 N C S S C N (CH 3 ) 2 60 o C 2 (CH 3 ) 2 N C + S 2 S S S

d) inicijatori s N-N vezom,'-azobisizobutironitril, AIBN H 3 C CH 3 C N N CH 3 C CH 3 40 o C 2 H 3 C CH 3 C + N 2 C N C N C N 2 cijano-2 propil radikal

2. Propagacija dobivaju se polimerni lanci različitih duljina RM primarna aktivna specija M kp RMM RMM M kp RMMM - primjer: polimerizacija etilena nastanak polietilena R CH CH R CH C H 2 2 2 2 primarna aktivna specija R CH C H CH CH R CH CH CH C H 2 2 2 2 2 2 2

3. Terminacija faza prestanka rasta polimernog lanca a) kombinacijom RM n M m R k t k RM M R n m - primjer - polietilen: R CH CH CH C H C H CH CH CH R 2 2 2 2 2 2 2 2 R CH CH CH CH CH CH CH CH R 2 2 2 2 2 2 2 2

b) disproporcioniranjem RM n M m R k td RM n RM m R CH CH CH C H C H CH CH CH R 2 2 2 2 2 2 2 2 R CH CH CH CH CH CH CH CH R 2 2 2 3 2 2 2 terminirani polimerni lanac ova dvostruka veza može se napasti i ponovo se može izazvati polimerizacija

c) prijenosom rasta lančane reakcije (chain transfer) - nepoželjno RM n RH k RM n H R tt postaje aktivan I- inicijator, R - radikal, M - monomer, k d konstanta disocijacije, k i - konstanta inicijacije, k p - konstanta propagacije, k tk - konstanta transfera kombinacijom, k td - konstanta disproporcionacije, k tt - konstanta transferom

Prijenos rasta lanca terminirani polimerni lanac HO C H 2 RH HO CH 3 R RH može biti: - inicijator - otapalo - monomer - polimer

1. Prijenos rasta lanca na inicijator - Inicijatori u pravilu nisu prenosioci rasta lanca - do faze terminacije većina se inicijatora potroši (dodaje se u vrlo malim konc. (svega 0,1%) i zato je efekt prijenosa rasta s molekulama inicijatora vrlo malen) - Vodikov peroksid dobar inicijator, loš prenosilac rasta lanca (poželjno) - t-butilhidroperoksid prenosilac rasta lanca

2. Prijenos rasta lanca na otapalo - Otapalo je uvijek prisutno, osim kod polim. u masi. - Otapalo utječe na krajnje grupe polimernog radikala i na veličinu molekulskih masa, ali ne utječe na strukturu lanca. Aldehidna i ketonska otapala - odlični prenosioci rasta lanca kod radikalske polim. zbog lakog otpuštanja H-atoma. Serija otapala: benzen, toluen, etilenbenzen, kumen, trifenilmetan: ovim redom raste brzina prijenosa zbog lakoće otpuštanja H-atoma.

Serija otapala: benzen, toluen, etilenbenzen, kumen, trifenilmetan ovim redom raste brzina prijenosa zbog lakoće otpuštanja H-atoma: H C H benzen H C H H toluen H C H H e tilb e n z e n bolji prijenos rasta lanca

C H C H H 3 C CH 3 k u m en tr if e n ilm e ta n bolji prijenos rasta lanca

- halogena otapala: prenosioci rasta lanca CH 3 Cl, Cl 2, CHCl 3, CCl 4 - CCl 4 najveći prenosilac rasta lanca (nestabilnost Cl, jaka mobilnost) - tioli (merkaptani) jako veliki prenosioci (veza S-H) nestabilna: C 2 H 5 SH etantiol

3. Prijenos rasta lanca na monomer - relativno je malen jer na kraju polimerizacije kad nastupa terminacija teorijski nema monomera (slično kao što nema ni inicijatora) U početnoj fazi dolazi do prijenosa aktivnosti s inicijatora na monomer, a potom monomer prelazi u oligomer i polimer što utječe na smanjenje konc. monomera.

Vrlo reaktivni monomeri - prenosioci rasta lanca - vinil-acetat CH O C CH 3 O - vinil-klorid =CHCl

Prijenos rasta lanca na polimer - Nastajanje bočnih grana ili umreženja - najčešći prijenos rasta lanca (na kraju polimerizacije, kada nastupa terminacija, osim otapala postoji samo polimer) Primjer: reaktivnost poli(vinil-acetata) A B - CH - O C = O C CH 3

Prijenos rasta lančaste reakcije s polimerom uvijek dovodi do reakcije grananja, osim ako se prijenos odvija na kraju lanca.

CH CH CH CH CH CH R R R R R R + CH R CH CH C CH CH CH R R R R R R + CH R R CH CH CH C CH CH CH R R R R R R

intenzivnije grananje - kada je velika koncentracija polimera, tj. kod visokog stupnja konverzije. Kod svake radikalske polimerizacije dolazi do nastajanja razgranatih polimera.

-kod poliakrilata konstanta prijenosa vrlo visoka pa u konačnici nastaje umrežen polimer: CH COOR CH COOR CH COOR CH COOR Dodatkom modifikatora ili polimerizacijom u otopini ili emulziji moguće je izbjeći takve reakcije umreženja.

Zanimljiv slučaj prijenosa rasta lančaste reakcije s polimera kod polietilena. - rastući lanac tom prilikom reagira tu i tamo sa svojim vlastitim lancem intramolekularno povezivanje CH H CH CH 2 CH CH 2 ( ) 3 CH 3 ( ) 3 CH 3

Ta se reakcija naziva «backbiting», «ugristi sam sebe za rep». Intramolekularno povezivanje polimera ima velikog utjecaja na konačna fizičko-mehanička svojstva. Najvišu konstantu prijenosa ima PVAc jer je mjesto prijenosa vodikov atom acetilne grupe, to je reaktivno mjesto na kojem se nastali radikal stabilizira rezonancijskom interakcijom karbonilnom grupom. Prijenos lančaste reakcije može se kod PVAc dogoditi i kao intramolekularna reakcija s vlastitom acetilnom grupom.

CH O C O O CH CO H O C O CH 3 Osim intramolekularnog prijenosa može doći i do intermolekularnog prijenosa koji također vodi stvaranju dugih grana. Takvo grananje događa se u poli(vinil-acetatu) na ugljiku acetatne grupe.

CH CH + O O O + CH O C O C O C O C O CH 3 CH 3 CH 3 VAc CH O C O CH O CO CH 3

Prema tome, molekule poli(vinil-acetata) mogu sadržavati dva tipa razgranatih lanaca, a gustoća grananja opisuje se Flory-evom jednadžbom: 1 ρ c [1 ( ) ln(1 p P P)] - gustoća grananja (broj grana prema broju polimernih jedinica) P - konverzija

- ovisnost gustoće grananja o konverziji: kada je konverzija približno 100%, naglo raste gustoća grana. 100 P /%

Kinetika slobodno-radikalske polimerizacije Na osnovi navedenog može se definirati A) brzina reakcije inicijacije, R i R i = k i I (1) Gdje je: k i - konstanta brzine inicijacije, I - molarna koncentracija inicijatora

B) brzina reakcije propagacije, R p R p = - d M dt = k p [M ] M (2) Gdje je: k p M [M ] konstanta brzine propagacije molarna koncentracija monomera molarna koncentracija aktivnih radikala

C) brzina reakcije terminacije R t R t = k 2 t M (3) Gdje je: k t konstanta brzine terminacije [ M ] molarna koncentracija aktivnih radikala

- značajno smanjenje konc. monomera javlja se u fazi propagacije te se može reći da je brzina polimerizacije jednaka: - d M dt = R p = k p M M Nakon kraćeg vremena polimerizacije: stacionarno stanje, tj. stanje dinamičke ravnoteže - brzina nastajanja slobodnih radikala u fazi inicijacije jednaka je brzini nestajanja u fazi terminacije

R R i t (4) kako je: R t k t M 2 slijedi da je: R i 2k t M 2 (5) (Faktor 2 dodaje se u skladu s općim pravilom konverzije da prilikom terminacije nestaju 2 radikala).

Jedn. (5) može se pisati i ovako; R M 1/ 2 i 2k t ako sada izraz iz jedn. (6) uvrstimo u jedn. (2), dobije se izraz za brzinu propagacije: (6) R k p p R M 1/ 2 i 2k t (7) Zamjenom R i u jedn. (7) izrazom (1) dobije se sljedeći izraz: R p k p k [I] M 1/ 2 i 2k t

Sada se taj izraz može pisati kao brzina ukupne reakcije polimerizacije koja glasi; R p = k p [M] [I] 1/2 (8) Brzina polimerizacije ovisi; - o konc. monomera - o konc. inicijatora * eksponent ½ označava drugi korijen što znači da udvostručenjem brzine inicijacije ne dolazi do dvostrukog povećanja reakcije polimerizacije, već se povećava za faktor 1,44 (korijen iz 2).

Veličina reakcija polimerizacije definirana je stupnjem polimerizacije Stupanj polimerizacije kinetički je definiran kao odnos brzina polimerizacije i suma svih brzina terminacije.

To su brzine R i, R p, R t, gdje R t uključuje terminacije normalnu terminaciju - kombinacijom - disproporcioniranjem terminaciju prijenosa rasta lanca - na inicijator - na monomer - na otapalo

Prema definiciji slijedi da je: Brojčani prosječni stupanj polimerizacije: DP n (R t / 2 ) k t,m R [M ][M] p k t,s [M ][S] k t,i [M ][I] (9) R p R t - brzina reakcije propagacije - brzina reakcije terminacije kombinacijom Ostala tri člana su - terminacija prijenosa rasta lančaste reakcije ( M, monomer; I, inicijator; S, otapalo)

b) stupnjevite polimerizacije (kondenzacijske) - stupnjeviti rast polimernog lanca: monomer + monomer dimer dimer + monomer trimer dimer + dimer tetramer trimer + monomer tetramer itd.

- polikondenzacija - polimerizacija u kojoj male molekule tvore polimerne molekule kondenzacijom - nastaju i male molekule (voda, amonijak, CO 2, HCl, N 2, metanol) - postupan tijek ukupne reakcije, reverzibilnost (duže trajanje polimerizacije, visoka temperatura)

Primjer: poliamidi a) CH CONH nh O nh2n CH2 COOH 2 2 5 5 n w-aminoheksakiselina poliamid (nylon 6, perlon) b) HOOC-( ) 4 COOH + H 2 N ( ) 6 NH 2 -OC-( ) 4 -CO-NH-( ) 6 NH- + 2H 2 O adipinska kis. heksametilendiamin poliamid (nylon 6,6) -CONH- grupe amidne grupe

Primjer: poliesteri n HO OH + n HOOC COOH monomer etilen-glikol (EG) monomer tereftalna kiselina (TPA) OOC COO n + 2n H 2 O poli(etilen-tereftalat), PET -COO- grupe esterske grupe

Postupci proizvodnje PET-a 1. Direktna esterifikacija n HO OH + n HOOC COOH monomer monomer etilen-glikol tereftalna kiselina (EG) (TPA) OOC COO n + 2n H 2 O PET

2. Esterska izmjena 1. H 3 COOC COOCH 3 + HO OH monomer monomer dimetil-tereftalat (DMT) etilen-glikol(eg) HO OOC COOCH 3 + CH 3 OH metil-2-hidroksietil-tereftalat (MHET) metanol (M) 2. HO OOC COOCH 3 + HO OH metil-2-hidroksietil-tereftalat (MHET) etilen-glikol (EG) HO OOC COO OH + CH 3 OH monomer 1,4-bis-hidroksietilentereftalat (BHET) metanol (M)

3. HO OOC COO OH monomer 1,4-bis-hidroksietilentereftalat (BHET) - OOC- -COO - + HO OH ( PET etilen-glikol (EG)

Kondenzacijske polimerizacije: 2 tipa 1. dva razna polifunkcionalna monomera u kojem svaki ima samo jedan tip funkcionalne grupe n H 2 N-R-NH 2 + n HOOC-R'-COOH HN-R-NH-OC-R'-CO n +n H 2 O Ili, općenito: n A-A + n B-B A-A-B-B n HOOC-( ) 4 COOH + H 2 N ( ) 6 NH 2 -OC-( ) 4 -CO-NH-( ) 6 NH- + 2H 2 O adipinska kis. heksametilendiamin poliamid (nylon 6,6)

2. jedan monomer koji sadrži oba tipa funkcionalnih grupa: n H 2 N-R-COOH HN-R-CO n +n H 2 O ili općenito: n AB A-B n CH CONH nh O nh2n CH2 COOH 2 2 5 5 n w-aminoheksakiselina poliamid (nylon 6, perlon)

Reaktivnost funkcionalnih grupa 1. korak: HO-R-OH+HOOC-R'-COOH HO-R-O-CO-R'-COOH+H 2 O dialkohol dikiselina dimer 2. korak: dimer reagira s drugim dimerom a) 2HO-R-O-CO-R'COOH H 2 O + HO-R-O-CO-R'-COO-R-O-CO-R'-COOH tetramer ili dimer + monomer

b) HO-R-O-CO-R'-COOH + HO-R-OH H 2 O + monomer HO-R-O-CO-R'-CO-O-R-OH trimer