VOZNI PRK I RD VOZNOG PRK Izvod z kjge: Topečarevć Ljubomr, Orgazacja ehologja drumskog raspora, Građevska kjga, Beograd,987.. VOZNI PRK.... Defcja vozog parka.... Sasav vozog parka....3 Ivearsk voz park... 3 6. RD VOZNOG PRK... 6. TRNSPORTNI PROCES I ELEMENTI TRNSPORTNOG PROCES... 6. ELEMENTI RD VOZNOG PRK... 6 6.3 TEHNOLOŠKO-EKSPLOTCIONI POKZTELJI RD VOZIL... 6 6.4 IZMERITELJI I KOEFICIJENTI ISKORIŠĆENJ PREĐENOG PUT... 4 6. BRZINE KRETNJ VOZIL... 30 6.6 IZMERITELJI ISKORIŠĆENJ KORISNE NOSIVOSTI VOZIL... 3 7. PROIZVODNOST TERETNOG VOZIL... 44
. VOZNI PRK. Defcja vozog parka Pod pojmom voz park podrazumeva se skup svh rasporh sredsava auoraspore orgazacje (auobus, zglob auobus, erea moora vozla, egljač, prkolce poluprkolce). Voz park može b formra po orgazacom erorjalm porebama. Orgazaco voz park se može formra za delaos javog prevoza l za delaos prevoza za sopsvee porebe. Formraje vozh parkova po erorjalm porebama podrazumeva sve avedee oblke orgazacoog vozog parka al sa ogračem erorjalm dejsvom, odoso zadakom podmreja rasporh poreba posmarae erorjale oblas.. Sasav vozog parka Voz park drumskh rasporh sredsava sasoj se od drumskh prključh vozla čje su eksploaacoo-ehčke karakerske razlče ehčko saje ejedako. Pod eksploaacooehčkm karakerskama podrazumevaju se gabare dmezje vozla duža, šra, vsa, razmak osova, razmak očkova, duža predjeg zadjeg prepusa, poluprečc poduže popreče prolazos, radjus okreaja, damčka svojsva vozla, masa prazog vozla, ekoomčos pogoa, pogodos za ehčko održavaje, kapace vozla korsa osvos, specfča površska zapremska osvos u /m d. Ukolko je voz park sasavlje od vozla se marke pa oda je o homoge voz park. Sasav vozog parka po pravlu je reko homoge. Voz park ajčešće je heerogee srukure j., sasavlje je od vozla razlčh marka pova, kaegorje korsh osvos su razlče pa su ehčko-eksploaacoe karakerske razlče. Vsoku efkasos pr radu vozog parka ajlakše je osvar sa homogem vozm parkom, kod kojeg je ehčko održavaje vozla lakše racoalje. Rad oga, kod formraja vozh parkova porebo je ež "pzacj" vozla l bar broj marka pova vozla zasupljeh u vozom parku sves a mmum. Pr orgazovaju eksploaacje vozla, rad svaraja uslova za upoređvaje rada vozla u vozom parku, porebo je zvrš podelu a grupe vozla koje maju se ehčko-eksploaacoe karakerske čje je saje prblžo jedako. Vozla se po pravlu svrsavaju u grupe u fukcj marke pa vozla, gode prozvodje, korse osvos, amee ovarog prosora (sadučar, csere, hladjače, erea vozla sa uređajma za samosovar-kper d; auobus za međugradsk saobraćaj, auobus za prgradsk saobraćaj, auobus za ursčke vožje d.) Vozla se svrsavaju u grupe u zavsos od uslova eksploaacje, kako b se zmerelj rada vozla mogl upoređva.
.3 Ivearsk voz park.3. Defcja vearskog vozog parka Pod "vearskm vozm parkom" podrazumeva se skup svh vozla koja se vode u vearu kjgovodsvu osovh sredsava auoraspore orgazacje. Skup svh vozla u vozom parku homogeog sasava ozačava se sa vearsk broj vozla. U heerogeom vozom parku vearsk voz park je skup grupa vozla razvrsah po markama povma vozla u vozom parku. + +... + gde su: + +... + podskupov broja vearskh vozla po markama povma vozla u vozom parku. broj grupa vozla u vearskom vozom parku..3. Podela vearskog vozog parka prema ehčkom saju Po svom ehčkom saju vearsk voz park se del a vozla koja su ehčk sprava, j. sposoba za eksploaacju vozla koja su ehčk esprava, odoso esposoba za eksploaacju. Ovo zač da se vearskom vozom parku mamo vozla koja su "sposoba" za rad vozla koja su "esposoba" za rad. U praks reko asupa slučaj kada su sva vozla sposoba za rad o ajčešće kod vozh parkova sa malm vearskm brojem vozla. ko se kod homogeog vozog parka sa ozač vearsk broj vozla, sa s broj ehčk spravh za rad sposobh vozla sa broj ehčk espravh, odoso za rad esposobh vozla, ada se dobje podela vearskog vozog parka po ehčkom saju + Kod heerogeog vozog parka sasavljeog od grupa vozla bće: s s s s s s + + +... + skup broja sposobh vozla po grupama vozla + +... + skup broja esposobh vozla po grupama vozla Osova podela može se prema poreb dalje raščlajva. Na prmer: ehčk esprava vozla mogu se podel a vozla koja se alaze a opravc a vozla koja čekaju a opravku. Vozla koja se alaze a opravc mogu se podel a vozla prema vrsama opravke (ekuće održavaje, laka, sredja, vescoa opravka). Vozla koja čekaju opravku mogu se podel a vozla koja čekaju opravku zbog edosaka radočkog kapacea l usled edosaka rezervh delova. U kaegorju espravh vozla mogu se zdvaja vozla koja čekaju ouđeje (prodaju) l rashodovaje (oalo ušea u saobraćajoj ezgod l dorajala u eksploaacj). 3
.3.3 Eksploaacoa podela ehčk spravog vozog parka Deo vearskog vozog parka koj se alaz u ehčk spravom za eksploaacju sposobom saju može u celos b a radu l va rada, kao delmčo a radu, a delmčo va rada. Uzroc usled kojh deo vozog parka l čav voz park sposoba za eksploaacju može b va rada mogu b razlč (edosaak posla, režm rada vozog parka, vša sla, edosaak vozača). ko se kod homogeog vozog parka sa r ozač broj vozla koja se alaze a radu, a sa g broj ehčk spravh sposobh vozla koja se alaze va rada u garaž, oda će eksploaacoa podela dela vozog parka sposobog za rad b: + Kod heerogeog vozog parka sasavljeog od grupa vozla bće: r g r r r s s r s r + + +... + skup broja vozla a radu po grupama vozla + +... + skup broja sposobh vozla po grupama vozla g g g g g.3.4 Eksploaacoo ehčka podela vearskog vozog parka Zameom zraza za eksploaacou podelu ehčk spravog dela vearskog vozog parka u zraz za podelu vearskog vozog parka prema ehčkom saju dobće se zraz za eksploaacoo ehčku podelu vearskog vozog parka. Za homoge voz park bće: + + r g Za voz park heerogeog sasava bće: r + g + Uspešo orgazovaje eksploaacje vozla u vearskom vozom parku podrazumeva šo je moguće već broj vozla a radu r šo maj broj spravh vozla va rada espravh vozla. 4
6. RD VOZNOG PRK 6. TRNSPORTNI PROCES I ELEMENTI TRNSPORTNOG PROCES Traspor proces predsavlja proces premešaja prevožeja puka robe uključuje sve prpreme završe operacje: prpremu robe, prjem, uovar, prevoz, sovar predaju robe, odoso ukrcavaje, prevoz skrcavaje puka. Traspor proces obuhvaa upućvaje vozla a meso uovara robe ukrcavaje puka. 6.. Cklus rasporog procesa Popu cklus rasporog procesa obuhvaa: upućvaje vozla a meso uovara robe ukrcavaje puka prjem uovar roba ukrcavaje puka prevoz robe puka sovar predaja robe skrcavaje puka. 6.. Prosa vožja Prosa vožja obuhvaa popu cklus rasporog procesa sasoj se z uovara robe (ukrcavaja puka), prevoza robe (puka), sovara robe (skrcavaja puka) dolaska vozla a sledeće meso uovara robe (ukrcavaja puka). 6..3 Složea vožja Složea vožja je raspor proces sasavlje od popuh epopuh cklusa rasporog procesa pr čemu se rasporo sredsvo vozlo u oku zvršeja raspora kreće od počee ačke vožje ka krajjoj sa uspum sajajma rad uovara sovara erea, odoso ukrcavaja skrcavaja puka. 6..4 Obr Pod obrom se podrazumeva raspor proces koj se sasoj z jede l ekolko vožj sa povrakom prevozog sredsva vozla u prvobu polazu ačku. 6.. Prevoz pu Pojam prevozog pua defše odabra vozaču propsa pravac kreaja vozla pr zvršeju prevoza zmeđu dva mesa. Defsaje pravca kreaja vozla eophodo je kada su e dve ačke spojee sa dva l vše pua pravca ada prevoz pu obavezo propsuje dspečerska služba uos u pu alog vozla.
Odabra prevoz pu po pravlu mora b ajbolj ajkrać. Za pojam prevoz pu u praks se kors erm ITINERER I MRŠUT. 6..6 Traspor rad jedce rasporog rada U oku vršeja rasporog procesa puc l roba se rasporuju a određem rasojajma pr ome se osvaruje raspor rad. Traspor rad je prozvod osvareog obma prevoza puka l kolče prevezeog erea prosečog rasojaja a kome je raspor zvrše. Traspor rad zražava se pučkm oa klomerma. Za jedcu rasporog rada u pučkom saobraćaju uzma se puk klomear (pkm) o je rad osvare prevozom jedog puka a rasojaju od jedog klomera. Za jedcu rasporog rada u robom - ereom saobraćaju uzma se oa klomear (km) o je raspor rad dobje prevozom jede oe erea a rasojaju od jedog klomera. 6. ELEMENTI RD VOZNOG PRK Dobra orgazacja drumskog raspora podrazumeva preczo plaraje opmalu orgazacju eksploaacje rasporh sredsava pr procesu raspora robe puka. Preczo plaraje zaheva emeljo zučavaje prevozh zaheva uslova pr kojm reba orgazova raspor u aredom vremeskom perodu uz aalzu osvareh rezulaa rada vozla u prehodom perodu. Pr određvaju rasporog rada vozog parka porebo je zmer elemee koj se odose a: a) vremesk blas vozla u dama b) vremesk blas vozla u časovma c) uslove pr zvršeju rasporh procesa (brza vožje, rasojaje prevoza) d) pređe pu vozla sepe skoršćeja pređeog pua e) sepe skoršćeja kapacea vozla. Pozavaje voa zmerelja eksploaacje rasporh sredsava omogućava određvaje voa produkvos rada sh uvrđvaje porebh kapacea za pravovremeo podmreje rasporh zaheva kljeaa. Pozavaje voa zmerelja eksploaacje jhovog ucaja a prozvodos vozla omogućava preduzmaje porebh mera za povećaje prozvodos rada rasporh sredsava zvršeje raspora uz že raspore roškove. 6.3 TEHNOLOŠKO-EKSPLOTCIONI POKZTELJI RD VOZIL Za porebe plaraja, aalze ocee efekvos rada vozla u drumskom saobraćaju (kako u pučkom ako u robom rasporu) uvede je ssem zmerelja koefcjeaa kojma je omogućeo ocejvaje sepea koršćeja vozla vozh parkova u cel, kao vredovaje osvareh rezulaa rada. Tehčko - eksploaacoe pokazaelje zmerelje rada vozla možemo podel a: ) Izmerelje koefcjee vremeskog balasraja rada vozla u dama časovma. ) Izmerelje koefcjee skoršćeja pređeog pua. 6
3) Izmerelje skoršćeja kapacea vozla prevoze sposobos vozog parka. 4) Izmerelje uslova pr zvršeju rasporh procesa. ) Rezulave zmerelje rada vozla vozog parka. Sagledavaje svh zmerelja pokazaelja omogućava oceu orgazovaos ezea koršćeja raspoložvh kapacea vozog parka o: a) Pod zmereljma koefcjema vremeskog balasraja podrazumevaju se pokazaelj vremeskog blasraja auo daa vozog parka o: koefcje ehčke spravos α, koefcje skoršćeja ehčk spravog sposobog za rad vozog parka α', koefcje skoršćeja vozog parka α, zam pokazaelj koefcje vremeskog balasraja auo časova rada, auo časova vožje Hw, auo časova dagube Hd, koefcje skoršćeja vremea u oku 4 časa ρ koefcjea skoršćeja radog vremea δ. b) Pod zmereljma koefcjema blasraja pređeog pua podrazumevaju se: ukupa pređe pu K, pređe pu sa ereom pucma K, pređe pu bez erea puka Kp, ul pređe klomer K. Koefcje blasraja pređeog pua su: koefcje skoršćeja pređeog pua β koefcje ulog pređeog pua ω. c) Pod zmereljma skoršćeja kapacea korse osvos podrazumeva se koefcje sačkog skoršćeja korse osvos γ koefcje damčkog skoršćeja korse osvos ε. d) U zmerelje uslova pr zvršeju rasporog procesa spadaju: sredja saobraćaja brza Vs, prevoza l raspora brza Vp, brza obra Vo, eksploaacoa brza Ve. Pored brza u ovu grupu zmerelja spadaju : sredja duža jede vožje sa ereom Ks, sredje rasojaje prevoza jede oe erea Ks, sredje rasojaje prevoza jedog puka Ksp, broj vožj sa ereom z, koefcje zmee puka η sm,sredja deva klomeraža Ksd, vreme rajaja uovara sovara u, kao vreme rajaja ukrcavaja skrcavaja puka. e) Rezulav zmerelj rada vozla vozog parka obuhvaaju: osvare raspor rad U, osvare obm prevoza Q, kao prozvodos vozla W U, W Q, W U W Q. Pogoda meodologja omogućava zučavaje dejsva zmerelja eksploaacje a prozvodos zalažeje odgovarajućh orgazacoo ehološkh mera za povećaje prozvodos vozla sžeje cee raspora. 6.3. Vremesk blas vozog parka u dama auo da Svaka jedca vozog parka koja se vod u vearu auoraspore orgazacje (auobus, ereo vozlo, egljač, prkolca, poluprkolca) alaz se u vozom parku u posmaraom vremeskom perodu D daa (kaledarsk da) od kojh, shodo ehčkoj podel vearskog vozog parka može b Ds daa u ehčk spravom saju, sposobom za eksploaacju D daa u ehčk espravom, esposobom saju vozla za eksploaacju: D Ds + D Sa saovša racoalog skoršćeja raspoložvog vremeskog foda od D daa, kod ehčke podele vearskog foda daa jedog vozla porebo je ako orgazova službu održavaja opravk vozla da: D 0 odoso da D Ds Za kaledarsko vreme, u kome se alaz u ehčk spravom saju Ds daa, jedca vozog parka shodo eksploaacooj podel vearskog vozog parka može proves Dr daa u eksploaacj, j. a radu Dg daa u ehčk espravom saju l va rada, j. u garaž: Ds Dr + Dg 7
Sa saovša racoalog skoršćeja raspoložvog vremeskog foda ehčk sposobh daa vozla, porebo je ako orgazova službu eksploaacje vozla da Dg 0 odoso da Ds Dr Zameom zraza za eksploaacou podelu raspoložvog foda sposobh daa vozla u zrazu za ehčku podelu foda daa dobće se eksploaacoo ehčka podela raspoložvog vremea jedog vozla u dama: D Dr + Dg + D Shodo rajm zaključcma porebo je koršćeje raspoložvh D daa jedog vozla ako orgazova da Dg 0 ; D 0 odoso da D Dr 6.3. uo-da ko posmaramo e jedcu vozog parka, već ceo homoge voz park kao jedorodu grupu l heeroge voz park kao skup grupa vozla (grupe su homogeog sasava) porebo je uves složej pokazaelj: auo-da, koj odgovara jedom kaledarskom dau svake jedce vozog parka. Prema ome, za ceo voz park auo-da vearsk će odgovara zbru vearskh auo-daa svh jedca u vozom parku. Za homoge voz park bće: D D Za heeroge voz park bće: D D + D +... + D D broj grupa vozla u vozom parku D,,..., broj vearskh auo daa po grupama vozla D auo daa vearskh celokupog heerogeog vozog parka Za sposoba vozla u vozom parku bće: Za homoge voz park broj sposobh auo daa: Ds Ds Za heeroge voz park broj sposobh auo daa: Za rad voz park broj auo-daa a radu bće: Ds Ds + Ds +... + Ds Ds Za homoge voz park: Dr Dr 8
Za heeroge voz park: Dr Dr + Dr +... + Dr Dr Za auo-dae sposobh vozla, auo da u garaž bće: Za homoge voz park: Dg Dg Za heeroge voz park: Dg Dg + Dg +... + Dg D g Za auo-dae esposobh vozla bće: Za homoge voz park: D D Za heeroge voz park: D D + D +... + D D Polazeć od ehčke eksploaacoe podele vearskog vozog parka može se apsa podela vearskh auo-daa o: Za homoge voz park: D Ds + D Ds Dr + Dg D Dr + Dg + D Za heeroge voz park: D Ds D Ds Dr Dr + + + Kod blasraja skoršćeja ukupog foda vremea vozog parka vearskh auo-daa reba ež poszaju šo većeg broja auo-daa a radu mmzacj broja eprodukvh auo-daa u garaž espravh auo-daa. D Dg Dg + D 6.3.3 Koefcje ehčke spravos α Koefcje ehčke spravos uvrđuje koj deo od ukupo raspoložvog vremea u dama su vozla ehčk sprava sposoba za eksploaacju. Za jedcu vozog parka o je odos broja sposobh prema broju vearskh daa. 9
Za ceo voz park u oku jedog daa o je odos broja sposobh vozla prema vearskom broju vozla. Za ceo voz park u ekom posmaraom vremeskom perodu o je odos sposobh auo-daa prema vearskm auo-dama. Prema ome, zraz za koefcje ehčke spravos bće: za jedcu vozog parka α Ds D D + D Dr + Dg + D so ako za homoge voz park u oku jedog daa s α r + g + za heeroge voz parku oku jedog daa α s r + g + α α α r + g + Za ceo voz park u ma kom posmaraom vremeskom perodu bće: za homoge voz park α Ds D D D Dr + Dg + D so ako za heeroge voz park Ds D D α D D α α D α D α D D Dr + Dg + Dr + α D α Dg + D 0
Koefcje ehčke spravos ocejuje uspeh službe opravk održavaja u pružaju eksploaacj spravh kapacea vozla vozog parka koj mogu b koršće za rad. 6.3.4 Koefcje skoršćeja vozog parka α Koefcje skoršćeja vozog parka α određuje koj deo od ukupo raspoložvog vremea u dama su vozla provela a radu. Za jedcu vozog parka u ekom vremeskom perodu o je odos broja daa a radu prema vearskm dama. Za ceo voz park u oku jedog daa o je odos broja vozla a radu prema vearskom broju vozla. Za ceo voz park u ma kom posmaraom vremeskom perodu o je odos broja auo-daa a radu prema vearskm auo-dama. Prema ome, zraz za koefcje skoršćeja vozog parka bće: za jedcu vozog parka α Dr D Dr Dr + Dg + D za homoge voz park α r r r + g + so ako za heeroge voz park u oku jedog daa r r α r + g + α α α r + g + za homoge voz park u ma kom perodu vremea Dr Dr α D Dr + Dg + D za heeroge voz park u ma kom perodu vremea Dr Dr α D Dr + Dg + D
so ako α D α D α Dr + D α D D α Dg α + D Koefcjeom skoršćeja vozog parka ocejuje se sepe moblos vozog parka, jer se jme određuje koj deo od ukupo raspoložvog vremea u dama je koršće za rad. 6.3. Koefcje skoršćeja ehčk spravog sposobog vozog parka α Pokazaelj kojma se ocejuje sepe zlaska spravh vozla a rad je koefcje skoršćeja ehčk spravog vozog parka. Njme se ocejuje sposobos komercjale službe da zaposl sprava vozla. Koefcje skoršćeja ehčk spravh vozla određuje koj deo od sposobh daa su vozla provela a radu. Za jedcu vozog parka u ekom perodu vremea o je odos broja daa a radu prema dama u kojma je vozlo blo sposobo za rad. Za ceo voz park u ma kom posmaraom vremeskom perodu o je odos auo-daa a radu prema broju auo-daa u kojma su vozla bla sposoba za rad. Ovako defsa koefcje α' može se ačo zračua prme samo u slučaju kada je režm rada vozog parka akav da su sv da u posmaraom perodu rad. To odgovara režmu ljskog auobuskog saobraćaja kod koga su sv da u oku gode rad da (voz park rad suboom edeljom državm prazcma). U uslovma rada ereh vozla (e rade suboom edeljom državm prazcma peodeva rada edelja l e rade edeljom državm prazcma - šesodeva rada edelja) ovaj koefcje dobja poseba oblk. Prema ome zraz za koefcje skoršćeja vozog parka kada je režm rada akav da su sv da u oku gode rad bće: za jedcu vozog parka α ' Dr Ds Dr Dr + Dg za homoge voz park u oku jedog daa r r α ' s r + g za heeroge voz park u oku jedog daa r r α ' s r + g
so ako za homoge voz park u ma kom posmaraom vremeskom perodu Dr Dr α ' Ds Dr + Dg za heeroge voz park u ma kom posmaraom vremeskom perodu Dr Dr α ' Ds Dr + Dg α α Dr Ds D α Ds Dr + D α Ovaj koefcje može ma popuo razlče vredos kod ereh vozh parkova koj rade samo radm dama o peodevu radu edelju sa devm radm vremeom od 8 h po sme l šesodevu radu edelju sa sedmočasovm radm vremeom. U režmu peodeve rade sedmce godšj broj radh daa vozog parka, j. režm rada parka dobja se a sledeć ač: FDr god 36 ( + 8 ) + 6 daa FDr god 6 edelje suboe 8 daa državh prazka + radh suboa, u mesecu po jeda, za dopuu do 4 h rade sedmce, jer je za radh daa osvareo 840 h, a prekovreme rad vozača je dozvolje Kod šesodeve rade sedmce godšj fod radh daa vozog parka se dobja a sledeć ač: FDr god 36 ( + 8 ) 30 daa FDr god 30 Za spravo račuaje koefcjea skoršćeja ehčk spravog sposobog vozog parka užo je z podaaka o Ds, Ds Ds sključ sposoba vozla auo-dae sposobh vozla osvareh u eradm dama vozog parka, jer sposoba vozla u e dae je moguće zaposl. Obzrom da se blasraju rad da u odosu a sposobe dae, samo će a aj ač zračua koefcje α' da svara sepe zaposleos spravog vozog parka u radm dama. To zač da je porebo posebo evdera: α Dg Ds sposob da vozla u radm dama peodeve rade edelje Ds 6 sposob da vozla u radm dama šesodeve rade edelje Fod sposobh daa vozla u eradm dama porebo je posebo evdera: 3
Ds sposob auo-da vozog parka u radm dama peodeve rade edelje Ds 6 sposob auo-da vozog parka u radm dama šesodeve rade edelje Ds' sposob auo-da heerogeog vozog parka u radm dama peodeve rade edelje Ds' sposob auo-da heerogeog vozog parka u radm dama šesodeve 6 rade edelje Izraz za zračuavaje koefcjea skoršćeja ehčk spravog ereog vozog parka bće za peodevu šesodevu radu sedmcu: za jedcu vozog parka a) α ' b) α ' 6 Dr Ds' Dr Ds' 6 Dr Dr + Dg' Dr Dr + Dg' 6 za homoge voz park u ma kom perodu vremea Dr Dr a) α ' Ds' Dr + Dg' Dr Dr b) α ' 6 Ds' Dr + Dg' za heeroge voz park u ma kom perodu vremea a) α ' b) α ' 6 6 D r Dr Ds' Dr + Dg' D r Dr Ds' Dr + Dg' 6 6 6 Dg, Dg 6, Dg, Dg 6, Dg Dg' auo-da sposobh vozla va rada u radm ', 6 dama vozog parka Ukolko se kod ereog vozog parka zračuava α ako kao da su sv kaledarsk da rad, ada se dobja skrvljea slka. U om slučaju akođe je eophodo prkaza broj sposobh daa va rada usled eradh daa vozog parka sa raščlajejem a suboe edelje, države prazke všu slu. Na osovu dah zraza za koefcjee, može se uvrd, da je koefcje skoršćeja vozog parka α jedak prozvodu koefcjea skoršćeja ehčk spravog vozog parka α' koefcjea ehčke spravos α. α α' α 4
Ova relacja e važ u uslovma ereog vozog parka kod prmee koefcjeaa α' l α' 6. Koefcje skoršćeja vearskog vozog parka α po vredos može b maj l jedak koefcjeu ehčke spravos vozog parka α α Kada je α α o zač da su sva ehčk sprava vozla radla da je blo spravh vozla va rada. α 6.3.6 Zavsos velče koefcjea ehčke spravos skoršćeja vozog parka Na velču koefcjea ehčke spravos skoršćeja vozog parka deluje olko mogo elemeaa, da je veoma slože zadaak sepeovaja ucaja svh elemeaa a vo vredos sog. Sepe ehčke spravos zavs u velkoj mer od kvalea vozla, opšeg ehčkog saja vozla, pogodos vozla za ehčko održavaje, režma rada racoalos eksploaacje vozog parka, spravos ača rukovaja vozlom, ača posedovaja vozla, redovog režma održavaja vozla, efkasos pr opravkama vozla, sabdeveos vozog parka rezervm delovma peumacma, saja mreže saobraćajca, klmaskh uslova d. Vsok kvale vozla podrazumeva zradu vozla od maerjala dobrog kvalea, vsoku pouzdaos, bezbedos ekoomčos eksploaacje. Opše ehčko saje podrazumeva promeu ehčkog saja vozla u fukcj broja goda u eksploaacj opadaja pouzdaos ekoomčos. Pogodos vozla za ehčko održavaje ocejuje se lakoćom prsupa sklopovma agregama vozla (prsup mooru podzajem kabe). Režm rada vozog parka defše devo rado vreme vozla, rasojaja a kojma vozla rade, pue uslove, sepe skoršćeja korse osvos, uporebu prključog vozla d. Od režma rada vozog parka zavs vo sredje deve klomeraže koja u velkoj mer zavs od devog radog vremea vozla, j. od broja smea vozača. Racoalos eksploaacje podrazumeva akvu orgazacju rasporh procesa u kojoj se raspor zahev zvršavaju uz mmum ukupog broja pređeh klomeara vozla, mmzacju ulog pređeog pua, šo majeg broja prazh klomeara, mmzacju eprozvodh daguba vozla rad sa opmalm skoršćejem osvos vozla bez preoperećeja. Ispravos rukovaja vozlom podrazumeva dobru obučeos vozačkog osoblja sa ehčkm karakerskama vozla režm vožje koj obezbeđuje ekoomčos pr radu vozla, uz produžeje veka agregaa sklopova a vozlu. Pu uslov podrazumevaju sprava zbor prevozog pua, jer saje mreže saobraćajca eposredo uče a eze habaja vozla, učesalos okaza vo ehčke spravos. Klmask uslov mogu uzrok prekda eksploaacje vozla u vozom parku usled velkog sega, poplava d. PRIMERI:. REŽIM RD VOZNOG PRK JE Rr 36 DN GODIŠNjE. Za jedcu vozog parka u perodu od godu daa osvareo je: Dr3, Ds3, D36, DD Ds40, Dg3 Dr 3 Ds 3 Dr 3 α 0,84; α 0, 89 ; α 0, 96 D 36 D 36 Ds 3
α α' α 0,96 0,89 0,84. Za homoge voz park u oku jedog daa r89, s9, 0, 9 r 89 s 9 r 89 α 0,88; α 0, 9; α 0, 967 0 0 s 9 α α' α 0,967 0,9 0,88 3. Za heeroge voz park u oku jedog daa Broj vozla Grupe vozla vear. spravh s a radu r u garaž g espravh Grupa 9 7 Grupa 3 Grupa 3 0 8 3 - Grupa 4 40 9 7 Voz park 94 76 7 8 4 4 4 + + 3 + 4 9 + + 0 + 40 94 ; s 76 ; r 7 4 r s r 7 76 7 α 0,7 ; α 0, 809 ; α 0, 943 4 4 4 94 94 96 s α α' α 0,943 0,809 0,7 4. Za homoge voz park u ma kom perodu vremea 4 Voz park od 30 vozla u perodu od godu daa D366 osvareo je: D0980; Ds93; Dr8393; Dg830; D 77 Dr 8393 Dr 8393 Ds 93 α 0,764 ; α ' 0, 9; α 0, 84 D 0980 Ds 93 D 0980 α α' α 0,9 0,84 0,764. Za heeroge voz park u ma kom perodu vremea U prmeru će b uzeo grupa vozla u perodu od D36 daa Broj vozla Grupe vozla Ivear. D Ispravh Ds a radu Dr u garaž Dg Nespravh D Grupa 360 30 980 7 99 Grupa 8 48 7 73 Grupa 3 767 43 9 76 33 Grupa 4 090 9 883 38 739 Grupa 993 894 38 78 Voz park 8 46 0467 994 374 D Ds Dr 8 69 ; s 8, 8 ; r 6, 08 D 36 D D 4 6
g,7 ; 0, Dr Dr 0467 0467 α 0,8 ; α 0, 94 ; 8 46 D Ds α α Ds 46 8 D 0,8 α' α 0,94 0,8 0,8 B. REŽIM RD VOZNOG PRK JE R 6 DN GODIŠNjE (PETODNEVN RDN SEDMIC). Za jedcu vozog parka u ma kom perodu vremea (uzeće se D36) D36, Ds343, Dr3, D, Dg90 Dg' Vozlo je blo 90 daa spravo u garaž va rada, al od oga samo daa u radm dama vozog parka. Osaak od Dg-Dg'78 daa spravh je va rada al od oga edelje, 8 daa državh prazka 8 eradh suboa. Dr 3 Ds 34 Dr 3 α 0,693; α 0, 94 ; α 0, 738 D 36 D 36 Ds 343 Ovako zračua koefcje skoršćeja ehčk spravog sposobog vozog parka može as aves a oalo pogreša zaključak da je čak 6,% od sposobh daa vozlo blo va rada da je komercjala služba loše upošljavala vozlo. Koefcje skoršćeja sposobh vozla, spravo će b zračua samo ada ako se fod sposobh daa bude račuao sključvo u radm dama parka Dr Dr 3 α 0,9 Ds' Dr + Dg' 3 + Izračua koefcje α daje realu slku o uposleos vozla.. Za homoge voz park u ma kom perodu vremea Voz park sasavlje od 8, vozla prosečo u oku gode osvaro je: D3; Ds876; Dr439; D776; Dg48; Dg 9 Dr 439 Ds 876 Dr 439 α 0,674 ; α 0, 87 ; α 0, 77 D 3 D 3 Ds 876 Izračua koefcje α je reala. Porebo je zračua ača koefcje. Dr 439 α 0,999 Dr + Dg' 439+ 9 Sa spravo zračuam koefcjeom mamo prakčo popuu uposleos vozog parka prema režmu rada evderam sposobm dama vozla u garaž koj se e mogu skors za eksploaacju. 3. Za heeroge voz park u ma kom perodu vremea Za aču slku skoršćeja ehčk sposobog spravog vozog parka akođe se e dobja jasa slka uporebom koefcjea α. Porebo je uvrd Dg daje mogućos reale ocee zaposleos vozla. zračua α koje 7
uo-da vozla Grupe vozla vear. spravh a radu esprav. u garaž D Ds Dr D Dg Dg' Dg Grupa 9 6388 604 737 84 64 0 Grupa 47 468 38 794 3 3 000 Grupa 3 00 87 648 04 77 40 77 Grupa 4 7300 670 387 730 83 60 3 Voz park 30 84 607 6306 407 387 380 Dg auo da spravh vozla va rada u radm dama vozog parka Dg auo da spravh vozla va rada u eradm dama vozog parka Ds sposob auo da vozog parka u radm dama vozog parka Ds sposob auo da vozog parka u posmaraom perodu vremea Za ovaj voz park sa ovakvom dsrbucjom auo-daa, osvaree su sledeće vredos koefcjeaa α, α,α α. Ds Dr Dr Dr α ; α ; α ; α D D Ds Dr + Dg 4 Ds Dr Dr α 4 ; α 4 ; α ; α 4 D D Ds 4 Grupa vozla 4 4 Dr Ds Dr ' Dr + Dg' Dr Dr 4 Ds' Dr + Dg' 4 4 α α α α 0,7 0,68 0,97 0,99 0,8 0,6 0,76 0,966 3 0,8 0,63 0,79 0,979 4 0,9 0,738 0,8 0,989 Voz park 0,803 0,673 0,837 0,98 Poređejem vredos koefcjeaa α α mogu se lako uoč razlke vredos sh, pa zračuae vredos koefcjea α mogu ameu pogreše zaključke o slabom koršćeju sposobh auo-daa po grupama vozla za voz park u cel. Za sve koefcjee u abel važ akođe zaključak da se sredja vredos za ceo voz park e može zračua kao prosa armečka sreda posguh koefcjeaa po grupama vozla α α već jeα α D D Isa meodologja prmejuje se kada voz park ma režm rada sa šesodevom radom edeljom, j. kada je Hr30 da/god. I uz prmeu odgovarajućh formula za šesodevu radu edelju. Samo koršćeje koefcjeaa α α 6 omogućava realu oceu uspeha komercjale službe a zapošljavaje spravh vozla. 4 6.3.7 Vremesk blas u časovma rada vozla vozog parka DNEVNO RDNO VREME VOZIL Korsm prozvodm delom radog vremea vozla smara se oo vreme koje vozlo provede u vožj sa pucma l sa robom. Nekorsm al eophodm prpremm vremeom pr zvršeju rasporh procesa vozla smara se vreme koje vozlo uroš a ukrcavaje skrcavaje puka 8
uovaro sovare operacje pr rasporu robe. Prpremm vremeom smara se vreme vožje prazog vozla u slučaju kada je o eophodo za zvršeje prevoza, odoso kada je vožja prazog vozla sasav deo rasporog procesa. Vreme sajaja vozla a sovaro uovarm operacjama Uovaro sovarm radovma azva se kompleks operacja u vez sa uovarom robe a vozlo u mesma opreme robe sovarom robe u mesma sporuke robe. Ukupo vreme sajaja vozla a uovaru sovaru za jedu vožju sa ereom u sadrž sledeće elemee: vreme čekaja uovara sovara, vreme maevrsaja vozla u posavljaju a meso uovara sovara, vreme efekvog rajaja uovaro sovarh operacja vreme porebo za oformljeje dokumeaa vezah za zvršeje prevoza. Vreme čekaja počeka uovara sovara česo č začaja deo ukupog vremea sajaja a uovaru sovaru. Ovo vreme međum, je poželja eleme ukupog vremea. Pr dobroj orgazacj uslovma shrozovaog rada uovaro sovarh mesa vozla ovo vreme može b svedeo a mmum l u popuos elmsao. Vreme maevrsaja vozla u posavljaju a meso uovara sovara zavs od pa vozla (vučog voza), šeme razmešaja uovaro sovarog mehazma, dmezja prosora za maevrsaje u prlazu do uovaro sovarh mehazama rešeja prlazh pueva. Vreme zvršeja uovaro sovarh radova predsavlja glav eleme ukupog vremea dagube vozla a uovaru sovaru. U ovo vreme uključe su ovaraje zavaraje sraca karoserje, podešavaje vse arjeva, ovaraje zavaraje vraa kod vozla sa zavoreom karoserjom, prčvršćvaje erea, amešaje vezvaje crade, mereje brojaje robe d. Trajaje vremea zvršeja uovaro sovarh radova zavs od ača zvršeja sh, osvos pa vozla, vrse robe, broja zvršoca sepea jhove obučeos pr ručom aču uovara sovara l od pa mehazacje prozvodos se pr mehazovaom aču uovara sovara. Vreme oformljeja prevozh dokumeaa zavs od složeos prmejee dokumeacje, koja je zao složeja kada je u paju međuarod raspor. Rad skoršćeja ukupog vremea dagube a uovaru sovaru, porebo je proces oformljeja dokumeaa obavlja u oku zvršeja uovaro sovarh operacja. Skraćeje vremea dagube a uovaru sovaru vozla posže se povećajem sepea mehazovaos uovaro sovarh operacja, koršćejem vsoko produkvh maša mehazama za uovar sovar, prmeom vozla sa uređajma za samouovar samosovar, shrozovam ravomerm dolaskom vozla a mesa uovara sovara usklađem sa propusom moć uovaro sovarh mehazama. uo časov U oku jedog auo-daa a radu vremesk blas ehčk sposobog vozla za vreme od 4 časa bće: Hr + Hg 4 Hr broj časova provedeh a radu (devo rado vreme vozla) Hg broj časova provedeh va rada u garaž 9
6.3.8 Rado vreme vozla U oku radog daa svako vozlo se alaz određeo vreme a radu Hr gde radeć a lj (u pučkom saobraćaju) l a prevozom puu (u ereom saobraćaju) zvršava prevoz puka l robe. Devo rado vreme vozla Hr (u časovma) se račua se od momea polaska, do momea povraka vozla u auorasporu orgazacje sa odbkom vremea za obaveze zakoom propsae odmore vozača obedovaja. Devo rado vreme vozla Hr se del a vreme koje vozlo provede u vožj Hw vreme koje provede u sajaju dagub Hd. Prema ome je: Hr Hw + Hd [h] Vreme provedeo u vožj može se dalje raščlajva a vreme korse vožje Hw k vreme ekorse vožje Hw. Pojam korse vožje Hw k podrazumeva vožju sa pucma ereom. Pojam ekorse vožje Hw podrazumeva vožju prazog vozla. Hw Hw k + Hw [h] Neprodukvo vreme dagube vozla akođe se može raščla a vreme koje vozlo provede a uovaru sovaru Hu vreme dagube vozla usled ehčke espravos H ukolko je u oku daa došlo do dagube vozla usled okaza (ehčke espravos). Hd Hu + H [h] Prema ome ukupo devo rado može se raščla Hr Hw + Hw + Hu k + H [h] Ukupo devo rado vreme vozla može se podel a vreme koje vozlo provede a lj prevozom puu Ho vreme urošeo za prelazak ulog pua H Hr Ho + H [h] Ho časov rada a lj (prevozom puu za zvršeje obra vozla) H časov ule vožje (vreme urošeo a vožju od garaže do prvog uovara ukrcavaja puka a kraju radog vremea od posledjeg mesa sovara skrcavaja puka do povraka u garažu) 6.3.9 Režm rada rado vreme vozog parka Režm rada auoraspore orgazacje zavs od amee kapacea vozog parka, režma rada radh orgazacja koje korse prevoze usluge, rajaja radog vremea vozača broja smea rada vozla. Neke auoraspore orgazacje rade preko cele gode (sv kaledarsk da su rad). Tu spadaju orgazacje čja je delaos prevoz puka. Neke auoraspore orgazacje za sopsvee porebe rade 37 daa godšje (e rade u dama državh prazka) kao šo je o slučaj kod razvoza hleba mleka do prodavca. Sve auoraspore orgazacje javog ereog saobraćaja ajveć deo auorasporh orgazacja za sopsvee porebe rad po režmu peodeve l šesodeve rade edelje. uoraspore orgazacje, a samm m voz park maće u kaledarskom perodu od D daa, Dr radh daa po režmu rada koj je usvoje (godšj fod radh daa vozog parka). 0
Broj ormalh daa dagube (eradh daa auoraspore orgazacje) bće: Dd D + Dr r Pr režmu peodeve rade edelje broj ormrah eradh daa vozog parka Dd 00 daa, dok je broj radh daa 6 godšje. Pr režmu šesodeve rade edelje broj ormrah eradh daa vozog parka zos Dd 6 60 daa, dok je broj radh daa vozog parka 30. Devo rado vreme vozla, pored devog radog vremea vozača zavs od ača posedaja vozla vozačma. Porebe eksploaacje vozog parka uslovle su sledeće sseme rada vozača: ssem pojedačog rada vozača smea devo ssem 3 vozača a dva vozla, smea devo ssem para vozača a vozlu smee devo grup rad vozača, - 3 smee devo Kod pojedačog ssema svakm vozlom upravlja jeda vozač. Ssem ma predos kod očuvaja vozla edosaak, jer je devo rado vreme vozla krako. Kod ssema 3 vozača a dva vozla posže se duže rado vreme vozla, al je edosaak šo reć vozač odrađuje svoje smeu radeć a dva vozla po pola smee. Jeda od r vozača pr ome mora ma prekd zmeđu prve druge polove radog vremea. Rad vozača u parovma obezbeđuje rad vozla u dve smee al je edosaak kod veće slučajeva obaveza salog prsusva oba vozača u oku obe smee. Naročo kod prevoza a dugm relacjama. Grup rad vozača omogućava maksmalo rado vreme vozla, al se akav ač posedovaja vozla egavo odražava a roškove održavaja vek vozla. Pr uvrđvaju radog vremea vozog parka, kors se slože pokazaelj auočas. Za svako vozlo auočasov su suma svh časova rada vozla u određeom perodu vremea. Dr Hr Hr Za grupu vozla l homoge voz park auočasov će b: Za heeroge voz park auočasov će b: Hr Dr Hr Hr Hr + Hr +... + Hr Hr Pr eksploaacom proračuma emoguće je služ se svarm vredosma rajaja devog radog vremea svakog vozla, jer će u dužem vremeskom perodu razlčh vredos rajaja devog radog vremea vozla b veoma mogo. U e svrhe kors se prosečo devo rado vreme vozla koje se dobja: za jedo vozlo Hr Dr Hr Dr [h]
za grupu vozla homoge voz park Hr Hr Dr [h] za heeroge voz park sasavlje od grupa vozla Hr Hr Dr Za homoge voz park l grupu vozla se osvos vremesk blas u auočasovma osvare u auodama rada u kojma su vozla ehčk sposoba bće: Hr + Hg 4Dr l Hw + Hd + Hg 4Dr za heeroge voz park bće Hr + Hg gde su: Hr auočasov rada Hg auočasov va rada u garaž Hw auočasov vožje Hd auočasov dagube [h] 4 Dr l Hw + Hd + Hg 4 Dr 6.3.0 Koefcje skoršćeja vremea u 4 časa ρ Za odmeravaje koj deo vremea u oku radh daa je vozlo provelo a radu, kors se koefcje skoršćeja vremea u 4 h koj se obeležava smbolom ρ. Koefcje skoršćeja vremea u 4 časa dobja se odosom devog radog vremea Hr prema vremeu u 4 časa, a o zos: za jedo vozlo u oku jedog daa Hr ρ 4 za homoge voz park l grupu vozla se osvos Hr Hr ρ 4Dr 4D α za heeroge voz park Hr 4 ρ 4 Dr 4 Dr ρ Dr D α ρ D α Na vredos koefcjea ρ može se uca orgazacom merama j. produžejem radog vremea vozla sa jede a već broj smea. Vredos koefcjea ρ za rad u jedoj sme osclra od,96 do 0,333 (7 8 h Hr); za rad sa smeom po vredos za ρ je od 0,4379 do 0,, za rad vozla u dve smee vredos za ρ je u gracama od 0,83 do 0,666; pr radu vozla u, smee vredos za ρ su u gracama od 0,79 do 0,833. Za rad u 3 smee vredos za ρ su u gracama ρ
od 0,87 do,0. Doje grace daju vredos za koefcje ρ u uslovma sedmočasovog radog vremea smee, dok su gorje grace u uslovma osmočasovog radog vremea. 6.3. Koefcje skoršćeja radog vremea δ Pravla orgazacja zvršeja prevoza u drumskom saobraćaju podrazumeva racoalu orgazacju rasporh procesa. Kako vozla zvršavaju prevoz, osvaruju raspor rad produkva su, samo kada se kreću sa ereom, odoso sa pucma, o zač da je ckluse rasporog procesa porebo orgazova ako da dagube vozla, rad uovara sovara budu mmal. Is zaključak se odos a sve vrse sajaja vozla u oku radog vremea, jer se me mmzraju eprozvod gubc radog vremea vozla. Za oceu sepea skoršćeja radog vremea vozla kors se koefcje skoršćeja radog vremea δ koj se dobja odosom vremea provedeog u vožj prema ukupom radom vremeu. Prema daoj defcj koefcje skoršćeja radog vremea bće: za jedcu vozog parka a) u oku jedog daa Hw Hw δ Hr Hw + Hd b) u ekom posmaraom vremeskom perodu Dr Dr Hw Hw δ Dr Dr Dr Hr Hw + Hd za homoge voz park l grupu osvos se vredos Hw Hw Hw Hw δ Hr Hw + Hd 4Drρ 4Dαρ za heeroge voz park δ Hw Hr Hrδ Hr δ Koefcje skoršćeja radog vremea porebo je odred za ckluse rasporog procesa, j. za prosu vožju, složeu vožju obr, a z razloga ocejvaja uspešos rada vozla. U sva r slučaja o će b odos vremea vožje vozla a lj prevozom puu prema vremeu rada a lj prevozom puu. w w' wo δ ; δ ; δ o r r' ro gde su: δ, δ' δ o koefcje skoršćeja radog vremea za prosu vožju, složeu vožju obr w, w w o vreme rajaja vožje vozla u oku prose vožje, složee vožje obra r, r, r o ukupa vremea rajaja prose vožje, složee vožje obra 3
Vredos koefcjea δ zavs od rasojaja prevoza, ača uovara sovara, kolče erea u oku svake vožje, korse osvos vozla, saobraćaje brze, puh uslova d. 6.4 IZMERITELJI I KOEFICIJENTI ISKORIŠĆENJ PREĐENOG PUT 6.4. Pređe pu jegovo skoršćeje Rasojaje u km koje vozlo pređe u određeom vremeskom perodu azva se PREĐENI PUT. Ukupa pređe pu vozla del se a PRODUKTIVN pređe pu NEPRODUKTIVN pređe pu. Produkva pređe pu Pređe pu vozla sa ereom l sa pucma predsavlja rad produkv deo ukupog pređeog pua, jer vozlo u oku osvarvaja klomeara sa ereom pucma prozvod jedce rasporog rada. Neprodukva pređe pu Pu koj se osvar u oku rasporog procesa a prevozom puu, pr kreaju vozla od mesa sovara ka mesu uovara azva se PRZN PREĐENI PUT. Ovaj pređe pu može smara prpremm za obavljaje korsog dela rasporog procesa. Nulm pređem puem azva se pređe pu azva se pređe pu vozla od auoraspore orgazacje auo baze (l mesa parkraja) do prvog mesa uovara od posledjeg mesa sovara do povraka u auobazu. U ule pređee klomere spadaju klomer koje vozlo pređe rad sabdevaja l ehčkh ervecja. Neprodukva pređe pu je deo ukupo pređeog pua sasav je eleme rasporog procesa. Ukupa pređe pu jedog vozla u oku daa se sasoj z: K K + K [km] K ukupa pređe pu K pređe pu a prevozom puu rasporog procesa K ul pređe pu Obzrom da vozlo zvršavajuć raspore procese osvaruje produkva eprodukva pređe pu, bće: K K + Kp K + Kp odoso K K + Kp + K [km/d] Ukolko se umeso jedca parka zražava pređe pu homogeog vozog parka bće za ma koj vremesk perod: K K + Kp + K [km] Za voz park heerogeog sasava bće: K K + Kp + K [km] 4
Na osovu ukupo pređeog pua vozog parka u perodu od godu daa občo se račua proseča godšja klomeraža po jedom vearskom vozlu kao jeda od pokazaelja ezea eksploaacje vozla u vozom parku. K K god K ukupa godšja klomeraža vozog parka D proseča vearsk broj vozla Dgod 6.4. Koefcje skoršćeja pređeog pua β Sepe skoršćeja ukupog pređeog pua vozla određe je pomoću koefcjea skoršćeja pređeog pua koj je jedak odosu pređeog pua sa ereom (pucma) produkvog pua, prema ukupo pređeom puu. Koefcje skoršćeja pređeog pua skazuje udeo pređeog pua sa ereom prema ukupo pređeom puu. Za prosu vožju, složeu vožju obr bće: K β ; K β K ' ' ; K ' Ko β o Ko gde su: K, K Ko klomer sa ereom (pucma) u oku prose vožje, složee vožje obra K, K, Ko ukup klomer u oku prose vožje, složee vožje obra za jedcu vozog parka je: za homoge voz park je: za heeroge voz park je: gde su: K, K, Kp, Kp, K, K, K Kp β β K K K K K K + Kp + K K K + Kp + K K K β K K + Kp + klomer sa ereom pucma praz klomer bez erea puka K ul klomer K
Vredos koefcjea skoršćeja pređeog pua β zavs od razmešaja mesa opreme mesa prjema robe, ezea smerova robh okova, srukure robe u robm okovma jhovh specfčh osoba, sasava vozog parka kvalea devog operavog plaa rada vozla. Temelja pažljva razrada prevozog pua vozla vod ka povećaju vredos koefcjea skoršćeja pređeog pua. Pored svega kod vozla sa specjalom karoserjom eško je obezbed prevoz u oba smera u se reko može posć za koefcje skoršćeja pređeog pua veća vredos od 0,. 6.4.3 Koefcje ulog pređeog pua ω Koj deo od ukupo pređeog pua u oku ekog vremeskog peroda će vozlo uroš a savlađvaje NULTOG PREĐENOG PUT zavs od lokacje auo-baze (garaže) auo-raspore orgazacje, odoso od rasojaja auo-baze do mesa prvog uovara rasojaja od posledjeg mesa sovara do povraka u garažu. Nul pređe pu uče a velču koefcjea skoršćeja pređeog pua. Za određvaje dela ulog pređeog pua u ukupom pređeom puu kors se koefcje ulog pređeog pua, koj ozačavamo sa ω, koj je jedak odosu ulog pređeog pua prema ukupo pređeom puu. Prema ome zraz za koefcje ulog pua bće: za jedcu vozog parka K ω K za homoge voz park u ma kom perodu vremea K ω K za heeroge voz park u ma kom perodu vremea ω U praks auo-rasporh orgazacja eprodukva pređe pu vozla u vozom parku e razvrsava se a ul pređe pu praza pređe pu, već se vode jedsveo kao pređe km bez erea, odoso bez puka Izbor lokacje auo-baze je bezačaja, jer se kasje u eksploaacj pojavljuju velk roškov a me ulog pređeog pua, ukolko je auo-baza udaljeja od mesa rada vozla vše ego šo je o blo eophodo. PRIMER uo-baza rade orgazacje koja se bav prevozom puka smešea je a 6 km auobuske sace. Za održavaje regsrovah lja devo polaz z baze r 00 vozla. Godšj ul pređe pu vozog parka auobusa bće: K K K L r Dr 00 36 876.000 km/god. L rasojaje od auobaze do auobuske sace r dev broj vozla a radu koj zlaz z auobaze Dr broj radh daa vozog parka 6
Uzmemo l roškove pređeog po pređeom km u zosu od 80 d/km dobćemo godšje roškove auo-raspore orgazacje u zosu od 70.080.000 dara, šo malo je smbolčo kao rošak. Dobjee vredos koefcjea ulog pređeog pua sve su veće šo je sredja deva klomeraža vozla maja. 6.4.4 Veza koefcjea skoršćeja pređeog pua ulog pređeog pua Uzajama povezaos ova dva koefcjea može se usaov pomoću koefcjea skoršćeja pređeog pua za vožju β. ko vozlo u oku devog radog vremea Hr, osvar Z vožj sa ereom, sa sredjom dužom jede vožje sa ereom Ks koefcjeom skoršćeja pređeog pua za vožju β ada će jegov dev pređe pu b a prevozom puu zvršeja raspora Ks K Z [km] β Ukupa pređe pu u oku daa sadržaće još ul pređe pu K K + K, Ks Ks K Z + K Z β β [km] Ks sredja duža jede vožje sa ereom β koefcje skoršćeja pređeog pua za vožju a prevozom puu Z broj vožj za rad da K ul pređe pu za rad da β koefcje skoršćeja pređeog pua za rad da K Obzrom da je po defcj ω K K ω o će b KK +K, odoso K Ks Ksω Ks Z + Z Z β β β ω + ω β β β β β β β ω β β ( ω) β Prema ovome, šo je vredos koefcjea ulog pređeog pua maja, me je vredos skoršćeja pređeog pua u oku prose vožje β sve blža vredos koefcjea skoršćeja pređeog pua β u rasporom procesu. Može se zaključ da povećaje vredos koefcjea skoršćeja pređeog pua vod ka porasu prozvodos vozla, e je rad oga porebo podza vo og pokazaelja rada vozla. Od posebog je začaja još čjeca da prozvodos vozla sa povećajem koefcjea skoršćeja pređeog pua rase bez povećaja ukupog pređeog pua, a poekad čak sa opadajem sog. U om slučaju a svak osvare km roš se maje sredsava šo prakčo obezbeđuje že roškove raspora po jedc rasporog rada. 7
6.4. Sredja duža vožje sa ereom Ks Sredjom dužom vožje sa ereom pr radu jedog vozla azva se armečka sredja vredos svh duža vožj sa ereom K Ks K K Z + +... + K z Z + K +... + K + Kz duža vožj sa ereom Z broj vožj sa ereom Obzrom da zraz K Z K predsavlja ukupe klomere sa ereom vozla K u oku broja vožj Z o se sredja duža vožje sa ereom može zraz Q K α s K [km] Q Q kolča svaro prevezeog erea kolča erea prevezea u oku jede vožje Q / broj vožj sa ereom K duža vožje sa ereom Za voz park homogeog sasava l grupu vozla bće: K Ks [km] Z Z Z broj vožj sa ereom celokupog vozog parka K Z K broj klomeara sa ereom vozog parka K Z Za voz park heerogeog od grupa bće: Ks ZKs K ZKs + Z Ks +... + Z Ks Z + Z + + Z... Z Z [km] Kao kod svh drugh zmerelja za zmerelj Ks važ zaključak da se jegova vredos e može zračua kao armečka sredja vredos osvareh sredjh duža vožje sa ereom po grupama vozla, j. Ks Ks [km] Pr zvršeju rasporh procesa podmruju se raspor zahev kljeaa a velkom broju lokacja, šo zač da su duže vožje sa ereom razlče. Za uvrđvaje prosečog rasojaja a kome su prevoz vožje sa ereom obavlje uvede je zmerelj sredja duža vožje sa ereom kojm su karakersa uslov za zvršavaje rasporh procesa. 8
6.4.6 Sredje rasojaje raspora jede oe erea Ks Sredje rasojaje raspora jede oe erea određuje proseču dalju rasporovaja svake oe erea dobja se kao rezula odosa osvareog rasporog rada u oskm klomerma prema kolč prevezeog erea u oama. sredje rasojaje raspora jede oe erea u oku jede prose vožje bće: K Ks [km] kolča prevezeog erea u oku prose vožje K pređe km sa ereom u oku prose vožje za složeu vožju sredje rasojaje prevoza jede oe erea bće: Ks ( K ) [km] za homoge voz park l grupu vozla se korse osvos bće: U Ks Q U osvare raspor rad u km Q kolča prevezeog erea u [km] za heeroge voz park sasavlje od grupa vozla bće: U, U,..., U Q, Q,..., Q Ks U Q [km] osvare raspor rad u km kolča prevezeog erea u 6.4.7 Sredj dev pređe pu Ksd Za proračue pomoću kojh se može odred eze eksploaacje vozla, proraču dmezosaje kapacea za ehčko održavaje opravke vozla porebo je pozava sredj dev pređe pu, jer od devog pređeog pua vozla zavs frekvecja broj zaheva za pojede vrse opslužvaja vozla shodo usvojeom režmu ehčkog održavaja vozla. Sredj dev pređe pu vozla dobja se kao odos ukupo pređeog pua prema broju auo daa rada vozla l vozog parka. Kako su deve klomeraže koje vozla prelaze u ekom vremeskom perodu po pravlu razlče o se uvod pojam sredjeg devog pređeog pua. 9
Sredj dev pređe pu bće: za homoge voz park: Ksd K Dr [km/d] za heeroge voz park: Ksd K Dr [km/d] Na velču sredjeg devog pređeog pua u velkoj mer uče sredja duža vožje sa ereom, devo rado vreme vozla, vreme rajaja uovaro sovarh operacja, zam pu klmask uslov. 6. BRZINE KRETNJ VOZIL Za odmeravaje uslova u kojma se odvja eksploaacja vozla u drumskom saobraćaju eophodo je uvrd kolke su brze kreaja vozla. Sve brze koje se u orgazacj kreaja vozla u drumskom rasporu zučavaju su uslovljee sredje brze kreaja zražee su u km/h. Za razlče proračue u okvru orgazacje eksploaacje drumskh vozla defsae su sledeće uslovljee sredje brze: saobraćaja brza Vs prevoza l raspora brza Vp brza obra Vo eksploaacoa brza Ve 6.. Sredja saobraćaja brza Vs Saobraćaja brza podrazumeva uslovljeu sredju brzu kreaja vozla koja se dobja kada se ukupo pređe pu vozla (u km) podel sa vremeom rajaja vožje u časovma. Časov vožje obuhvaaju sva kraka zausavljaja sajaja vozla koja su prouzrokovaa uslovma saobraćaja (čekaje a semaforu, zausavljaje a eregulsam raskrscama, čekaje a pružom prelazu, čekaje a polazak koloe vozla pr velkoj gus saobraćajog oka, d.) Sredja saobraćaja brza prema ome bće: za jedcu vozog parka Vs K Hw [km/hw] K ukupo pređe pu u km jedce vozog parka Hw časov vožje vozla za homoge voz park bće: Vs K Hw [km/hw] Ovde je K ukupa pređe pu u km vozog parka, dok je hw broj časova vožje vozog parka. 30
za heeroge voz park savlje od grupa vozla je: Hw Vs Vs Hw K Hw [km/hw] Ovde akođe važ zaključak da Vs Vs U praks, pod brzom dosave se msl a prevozu l rasporu brzu. UTICJ RZNIH FKTOR N SREDNJU SOBRĆJNU BRZINU Brzska svojsva vozla u određem uslovma eksploaacje ajbolje se odražavaju kroz posgu vo sredje saobraćaje brze. SOBRĆJN BRZIN je uslovljea sredja brza za vreme kreaja vozla jea velča zavs od mogh fakora kao a prmer od kosrukvh karakerska vozla, sepea obučeos vozačkog osoblja veše upravljaja vozlom, puh uslova, elemea orgazacje raspora, ezea saobraćaja orgazacje regulsaja saobraćaja, klmaskh uslova, d. Na vredos saobraćaje brze vozla uču eksploaacoa svojsva vozla, damčos, elasčos pr vožj, sablos, maevarske sposobos, prohodos opše ehčko saje vozla. Od USLOV PUT začaja ucaj a saobraćaju brzu maju šra kolovoza, eze saobraćaja, vrsa saje kolovoze kosrukcje, velča duža uspoa, radjus krva, osveljeos pua regulsaje saobraćaja. Od ELEMENT ORGNIZCIJE TRNSPORT a velču saobraćaje brze uču: duža vožje učesalos zausavljaja (za auobuse), skoršćeje osvos pređeog pua, vrsa robe jee osobe pr rasporu, ač jeog učvršćvaja, d. U praks sredja saobraćaja brza određuje se a osovu probh vožj sa uzmajem u obzr svh ogračeja brze koje a puu posoje. Na saobraćaju brzu velk ucaj maju kvale saje kolovoza. Prema sražvajma ako za saobraćaju brzu osvareu a puu sa ravm asfalo beoskm kolovozom uzmemo deks 00, oda će saobraćaja brza a puevma od ucaka od u dobrom saju ma deks 7-80, dok će a puevma sa dorajalm eravm zasorom deks b 0 pa maj. Pr mokrom puu brza Vs se smajuje. To opadaje za asfalo beoske kolovoze je oko 0%. Pr kreaju po puevma sa segom osov ucaj a velču saobraćaje brze maju prohodos vozla veša upravljaja. Pr oćoj vožj saobraćaja brza Vs je za -0% maja je od deve. Začaja razlka saobraćajh brza dobja se pr radu vozla u gradu vožj a puevma, a posebo a auo-puevma. U uslovma ezvog saobraćaja u velkm gradovma gde je gusa saobraćajog oka velka, posže se saobraćaja brza Vs koja je uslovljea opšom ezvošću saobraćajog oka. U gradovma sa velkom gusom saobraćajog oka sva pučka vozla u oku (razlčh mark pova, sage moora damčkh svojsava) kao sva prvreda vozla u oku osvaruju su saobraćaju brzu. 3
U uslovma gradske vožje sa majm ezeom saobraćaja a velču sredje saobraćaje brze Vs zao uču damčka svojsva vozla (moć ubrzaja), jer pr česm zausavljajma sredja saobraćaja brza zavs uglavom od ok kvalea vozla. Saobraćaja brza a auo-puevma (a kojma ema ogračeja maksmale brze) zos oko 70-80% od maksmale brze vozla. Razlka u saobraćajm brzama ereh vozla sa pum operećejem vožje bez erea zos 0-%. Začajja je razlka vredos saobraćaje brze vozla koje rad sa prkolcom l bez prkolce (zavsos je vezaa za specfču sagu po jedc bruo eže vučog vozla u KW/). Saobraćaja brza vozla može se uvrd probm vožjama l a osovu podaaka o puu zračua pomoću meoda z eorje moorh vozla. Te meode omogućavaju da se zađe sredja brza vozla a određeom puu, pr kreaju sa pum skoršćejem sage moora, odoso maksmalo moguća sredja saobraćaja brza. Ovako zračuau brzu eophodo je korgova u zavsos od realh uslova. Korekcje je porebo vrš obzrom a ogračeja brze a pojedm deocama pua, promee guse saobraćajog oka, vreme vožje (da l oć), meeorološkh uslova (kša, seg, magla, poledca), d. U realm uslovma eksploaacje vozla, ukupo vreme kreaja vozla možemo raščla a kreaje sa kosaom brzom, ubrzaja, usporeja, kočeja krakoraja sajaja, e prema ome saobraćaju brzu možemo apsa u oblku K K V s + + 3 + 4 + Hw [km/hw] gde su: vreme kreaja vozla kosam brzama [h] vreme ubrzaja [h] 3 vreme usporeja [h] 4 vreme kočeja [h] vreme prudh zausavljaja prouzrokovah uslovma saobraćaja (zausavljaja a semaforu, prelazu preko železčke pruge d.) [h] Smajem je moguće uvrd rajaje svh elemeaa vremea kreaja vozla, kao verovaoću dužu rajaja prudh zausavljaja. Saobraćaja brza a me brza rasporovaja puka roba je među ajvažjm pokazaeljma uslova rada vozla auo-raspore orgazacje. Šo je brza kreaja vozla veća, o je prozvodos vozla veća, a samm m cea raspora ža. Povećaje brze kreaja vozla u eposredoj je zavsos od saja saobraćajca, mera za bezbedos saobraćaja, poboljšaja damčkh svojsava vozla, ehčke spravos vozla, sepea kvalfkovaos vozača, kao od prmee savremeh meoda orgazacje raspora. Pr zvršeju rasporog procesa saobraćaja brza zavs od velkog broja fakora, zbog oga oa je kosaa velča. Prema ome, saobraćaja brza je uslovljea sredja brza kreaja koja se dobja odosom pređeog pua vozla vremea vožje u koje su uključea vremea krakorajog sajaja prouzrokovaa regulsajem saobraćaja. Saobraćaja brza za jedu vožju bće: K Vs w 3
dok će za ekolko vožj b: Ks Z Vs βw gde su: K duža vožje u klomerma w vreme vožje vozla za prosu vožju [h] Ks sredja duža vožje sa ereom Z broj vožj sa ereom β koefcje skoršćeja pređeog pua za prosu vožju w zbr svh vremea vožje 6.. Prevoza raspora brza Vp Prevozom rasporom brzom azva se uslovljea sredja brza rasporovaja puka robe. Ova brza se česo azva BRZINOM DOSTVE, jer se dobja zračuavajem odosa rasojaja prevoza puka l robe sa vremeom provedem a puu. U vreme provedeo a puu su uključe vreme ukrcavaja puka uovara robe u polazoj ačk, vreme skrcavaja puka sovara robe u završoj ačk relacje a kojoj je prevoz obavlje. Prema ovome prevoza l raspora brza karakerše brzu prevoza puka l brzu rasporovaja robe od polaze do završe ačke relacje a kojoj je prevoz obavlje. Za auobuske prevoze koj se zvršavaju a određem ljama zraz za prevozu brzu bće: Kl Vp Hw + Hu [km/h] Kl duža lje u km Hw vreme vožje u h Hu vreme sajaja za ukrcavaje skrcavaje puka a međusacama lje za jedcu vozog parka bće: K Vp Hp [km/h] K rasojaje u km zmeđu polazh završh ačaka među kojma su prevoz obavlje Hp časov rajaja prevoza (bez u u polazm bez u završm ačkama prevoza) za homoge voz park bće: Vp K Hp [km/h] K ukupo pređe pu u klomerma a zvršeju raspora Hp auočasov rajaja raspora prevoza za voz park heerogeog sasava bće: Vp K Hp [km/h] 33