Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Σχετικά έγγραφα
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Otvorene mreže. Zadatak 1

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Elementi spektralne teorije matrica

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

numeričkih deskriptivnih mera.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

18. listopada listopada / 13

Operacije s matricama

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Kaskadna kompenzacija SAU

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Teorijske osnove informatike 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

5. Karakteristične funkcije

Operaciona analiza. 15. Operaciona analiza Operacioni modeli računarskih sistema. Analiza koja se sprovodi pomoću merljivih veličina na konačnom

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

12. Zatvorene mreže (definicija)

3. Performanse operativne memorije. Sistema

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

8 Modelovanje performansi računarskih sistema. ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 1

Interaktivni sistemi nastavak

radni nerecenzirani materijal za predavanja

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

( , 2. kolokvij)

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Obrada signala

1.4 Tangenta i normala

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

7 Algebarske jednadžbe

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

IZVODI ZADACI (I deo)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Zadatak 1. Rešenje: Imamo sistem sa ekvivalentnim paralelnim serverima: λp 5. X=λ(1-p 5 ) X μ

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

Transcript:

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra se segment od N uzastonih cilindara na disku. Vreme kretanja glave diska između cilindara x i y iznosi 0.5 x y, izraženo u milisekundama. Izvesti formulu za srednje vreme kretanja glave na ovom segmentu za diskretni model diska. Koja je razlika u odnosu na odgovarajuću formula kontinualnog modela? b) (5) Disk ima 000 cilindra. Vreme kretanja glave diska između cilindara x i y iznosi x y, izraženo u milisekundama. Koristeći diskretni model diska, odrediti srednje vreme kretanja glave od segmeta D koji se nalazi na cilindrima 0, 0,, 08 i segmenta D koji se nalazu na cilindrima 70, 70, 707. (35) Posmatra se eksonencijalni dvokanalni sistem masovnog osluživnja (M/M/ model), što znači da su vremena ristizanja rocesa u sistem i osluživanja od strane jednog servera u sistemu eksonencijalno rasodeljena. Srednji interval između ristizanja zahteva je 0ms, a srednje servisiranja zahteva od strane jednog servera iznosi 5ms. a) (5) Za ovaj sistem odrediti srednji broj oslova u sistemu, srednje vreme odziva, srednje vreme čekanja na osluživanje i iskorišćenje sistema. b) (0) Ukoliko bi sistem bio jednokanalni sa istom brzinom servera, odrediti koliko bi bilo srednje vreme čekanja na osluživanje. Uorediti sa tačkom a) i rokomentarisati rezultat. 3 (35) Multirogramski računar oseduje mikrorocesor i tri diska (D, D i D3) koji redstavljaju ekvivalentne aralelne servere. U sistemu se izvršava 5 rocesa i taj broj je konstantan. Svaki roces osle rocesorske obrade ristua nekom od slobodnih diskova, a se otom vraća na rocesorsku obradu. U ovom sistemu, iskorišćenje rocesora iznosi 03/535, a verovatnoća da niko ne čeka na rocesor iznosi 896/535. Srednje vreme ristua jednom disku je 0ms. Primenom cikličkog modela multirogramiranja odrediti rosečno vreme čekanja u rocesorskom redu, rosečan broj oslova u rocesoru, vreme odziva celog sistema i iskorišćenje disk odistema. Takođe odrediti intenzitet toka rocesa kroz rocesor, kao i kroz disk D. Kolokvijum traje 0 minuta. Ukuan broj oena koji se može osvojiti na kolokvijumu je 00. Uotreba literature i rogramabilnih kalkulatora nije dozvoljena.

. N x= a) Videti redavanja. Rezultat: t = x( N x) b) 08 707 08 707 t t Tam y x y x N x= 0 N y= 70 8 x= 0 7 y= 70 7 606 7 7 a = = ( ) = ( ) = = ( y x) = (4 7 x) = (8 4 7 x) 56 x= 0 y= 600 56 x= 0 56 x= 0 = (8 4 7 8) = 599.5 ms 56. a) Šematski rikaz sistema dat je na sledećoj slici: N Ako intenzitet ristizanja zahteva u sistem obeležimo sa, =, a= 0ms, a intenzitet a obrade jednog kanala sa, =, s= 5ms, tada dijagram stanja sistema izgleda kao na s narednoj slici: 0.. i.. Stanje i redstavlja ono stanje sistema u kome u serveru ostoji i zahteva.

Neka je =. Balansne jednačine za ovaj sistem: = = = 0 0 0 = = = 0 3 = = =... 3 3 0 n = = = n n n n n 0 i n i = 0 + + +... + +... n = n + 0 + + + +... + +... = 0 + = 0 = s = = = 0.5 a 0 = = 0.6 + = = 0.3 0 Iskorišćenje servera: U = 0 + = 0.5 Srednji broj oslova u sistemu: i J = i i = i i = + i i = + 0 i i = 0 + i i = i= 0 i= i= i= i= i 4 0 = 0 i = 0 = = 0.53333 i i= ( ) Produktivnost: X = i = i = = = 00 osl / sec i= 0 i= 0 a J J Vreme odziva: T = = = J a = 5.333ms X Srednje vreme čekanja: T = T s = 0.333ms q

b) U slučaju M/M/ modela, imamo da je: 0 = = = 0.5 j i = 0 j J = 0 j = ( ) = = j= ( ) X = J T = = = = 0ms X ( ) Tq = T s = 5ms Dobili smo skoro dulo veće vreme odziva nego u rethodnom slučaju i mnogo veće vreme čekanja, jer umesto dva resursa imamo samo jedan. 3. Šematski rikaz sistema i dijagram stanja dati su na narednim slikama: rocesor 5-i diskovi i Neka stanje i označava stanje u kome se u disk odsistemu nalazi i oslova. Diskovi su slobodni Procesor je besoslen 0 3 4 5 µ µ 3 µ 3 µ 3 µ Balansne jednačine za ovaj sistem glase:

0 = = 0 = 0 = = = 0 3 = 3 3 3 = 3 = 0 6 4 3 = 4 3 4 = 3 3 = 0 8 5 4 = 5 3 5 = 4 3 = 0 54 3 4 5 0 + + + + + = 6 8 54 Procesor ne radi jedino u stanju 5, a niko ne čeka na rocesor u stanjima 4 i 5. Na osnovu odataka iz zadatka dobija se: 5 5 U = 5 = 0 = 03 /535 5 = 0 = 5 /535 54 54 4 P[ niko ne čeka na rocesor] = 4 + 5 = 0 + 5 /535 = 896 /535 8 5 5 = 0 = 5 /535 54 4 4 = 0 = 896 /535 5 /535 = 384 /535 8 4 = = 4 3 3 sd sd = = s = = 5ms s 8 0 = 4 4 = 7 /535, = 0 = 08 /535 = = 6 /535, 3 = = 88 /535 3 Protok kroz rocesor se najlakše dobija iz zakona iskorišćenja: U X = = 33.89s, što je ujedno i rotok oslova kroz ceo sistem. s Protok kroz disk D iznosi trećinu rotoka kroz rocesor: XD = X /3= 44.43s Vreme odziva celog sistema:

n 5 T = 37.5ms X = 33.89s = Prosečan broj oslova u rocesoru: J = 5 + 4 + 3 + + = 75 /535 =.47 0 3 4 J T = = 0.63ms X T = R s = 5.63ms q Ud = 0 + + = 88.86% 3 3