BJT (Bipolar Junction Transistor) MOSFET (Metal Oxide Semiconductor FET) IGBT (Insulated Gate Bipolar Transistor

Σχετικά έγγραφα
AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m


Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

2.6 Nepravi integrali

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Teorijske osnove informatike 1

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Elementi spektralne teorije matrica

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Kaskadna kompenzacija SAU

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

18. listopada listopada / 13

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

numeričkih deskriptivnih mera.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IZVODI ZADACI (I deo)

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Uvod u neparametarske testove

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Reverzibilni procesi

Računarska grafika. Rasterizacija linije

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Operacije s matricama

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Transcript:

Podsećnje... Poluprovodničke komponente koje se koriste u energetskim pretvrčim SW-kontrolisni prekidčki element (trnzistor ili tiristor) D-diod L-induktivnost C-kpcitivnost F1,F2-zštitni elementi (ultr brzi osigurči) Prekidčki element - SW TIRISTORI: TRANZISTORI: SCR (Silicon Controlled Rectifiers) MCT (Mos Controlled Thyristor) GTO (Gte Turn- Off) BJT (Bipolr Junction Trnsistor) MOSFET (Metl Oxide Semiconductor FET) IGBT (Insulted Gte Bipolr Trnsistor

Podsećnje... OPSEZI PRIMENE KONTROLISANIH PREKIDAČKIH ELEMENATA-SW TIRISTORI - SCR TIRISTORI ZA VELIKE SNAGE IGBT trnzistor 15A/6V(dns njčešće korišćen poluprovodnički prekidč snge)

Podsećnje... OPSEZI PRIMENE KONTROLISANIH PREKIDAČKIH ELEMENATA-SW TIRISTORI - SCR TIRISTORI ZA VELIKE SNAGE IGBT trnzistor 15A/6V(dns njčešće korišćen poluprovodnički prekidč snge)

Podsećnje... Podel oblsti primene energetskih prekidč po snzi i rdnoj učestnosti

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojčivči snge Uređji z npjnje j električnom energijom gj jednosmernih motor u pogonim, pre sveg regulisnim. ENERGETSKI ULAZ P eu η + UPRAVLJAČKI + P uu AKTUATOR u e M ULAZ L d + i P << u uu P P = = eu η i u η i

Sng n uprvljčkom ulzu im isključivo električnu prirodu. P = u uu Npon u c KOMANDNI NAPON, može biti zntno mnji od npon u. c i c U njvećem broju slučjev: u = k u c gde je k konstnt pojčnj ktutor. Sng n energetskom ulzu može biti (u zvisnosti od vrste ktutor) mehničk ili električn (u nizmeničnom ili jednosmernom obliku). Vrste ktutortor Elektromehnički: 1. Genertor jednosmerne struje 2. Amplidin Sttički (konvertori) ktutori 1. Isprvljči (AC/DC) 2. Čoperi (DC/DC) 3. Mgnetni pojčivči

GENERATOR JEDNOSMERNE STRUJE DINAMIČKI SISTEM R L + + u f i f R f + e m g, ω g =const. L f G N f ϕ f u + i N L Jednčine Diferencijlne: f dϕ f dt di = dt Algebrske: e = c ϕ f ωg = u f R f i ( ) f ϕ = f i e u R i u m g f = u ( i ;?; t) = c ϕ i f f

NORMALIZACIJA: Sistem bznih vrednosti bir se u zvisnosti od tog: d li je posmtrni dinmički sistem nezvisn, td se bir isto ko kod motor; ili posmtrni ktutor je podsistem u nekom složenom sistemu, td se mor voditi rčun o komptibilnosti bznih vrednosti u celom dinmičkom sistemu. Usvjnjem sledećih bznih vrednosti: u fb = R i f fb u = R i = cϕϕ ω b b b fb b i fb = f 1 ( ϕ ) fb

Možemo sprovesti postupk normlizcije N: N u ϕ dϕ f b f* fb dt = u i f* f* L R di R * = e * u * i * b b R R dt R e = ϕ ω * f* g* ϕ = f ( i ) f* * f* (,?, ) u = u i t * * * * m = ϕ i g* f* * T pϕ = u i f f f f TRpi = e u Ri

BLOK DIJAGRAM: N: i f f -1 (ϕ) f ϕ f u f =u c + 1 pt ωg e + 1 R + 1 pt i u Kod ovog ktutor vži: P = u i uu f f P = u i P = ω m = ω ϕ i eu g g g f Ako se znemre gubici n trenje, ventilciju i u gvožđu, vži: η = 1 R Vezu između ulznog signl i izlz ktutor ovde nije moguće odrediti jednoznčno jer je sistem složen i nelinern!!! Potrebno je ktutor integristi u konkretn dinmički sistem, nime odrediti relciju u (i,?,t), ztim linerizovti model i tek td se mogu određivti prenosne funkcije i pojčnj.

Vrd Leonrdov grup PM G U M ω U c =U f

ISPRAVLJAČI Iz perspektive dns ktuelnih isprvljč z pogone s jednosmernim motorom treb govoriti smo o poluprovodničkim isprvljčim, s tiristorim i diodm, pri tome rešenj s diodm, neregulisne isprvljče (smo diode) i poluuprvljive isprvljče (rzne kombincije tiristor idiod) treb smo pomenuti. Delimično ćemo proučiti, pre sveg s stnovišt elektromotornog pogon, dve vrste regulisnih isprvljč: - monofzni mosni isprvljč; - trofzni mosni isprvljč. Detljno proučvnje ovih isprvljč rdi se u okviru predmet Energetski pretvrči.

Strukturn šem isprvljč: MREŽA u c ( TESTERE )( ) GENERATOR OKIDNIH IMPULSA UGAO PALJENJA α POJAČAVAČ IMPULSA IMPULSI SINHRONI- ZACIJA P eu =λ V ~ I ~ λ cos (α) TIRISTORSKI MOST JEDNOSMERNI IZLAZ (P ;u ;i )

Dijgrm pretvrnj komndnog npon u c u ugo pljenj α Ω t u c u c mx α min u c min α mx α α π α 2π Pojčnje genertor impuls: k = min mx = mx min [ /V] gi α α α α u u u cmx cmin cmx

Monofzni punouprvljivi most Spreg monofznog most i jednosmernog motor v p = 2V p i p sinωt N p N s v s i s Q 1 i i f Q 3 u Q 4 Q 2 Ekvivlentn šem pomoću koje se može objsniti rd ovog isprvljč N -~ + v AN -~ + v BN A B u Q A + + - - i GA v AKA Q i B GB v AKB i A i B R - + - v R + E L e L i Anlizom rd ovog isprvljč može se utvrditi d postoji više rzličitih režim rd koji se mogu podeliti n dve osnovne grupe: - režime prekidnih struj, i - režime neprekidnih struj.

Režim prekidnih struj v 2V E v AN v BN v AN η π 2π 3π Ω t Mle brzine, ml elektromotorn sil i ml opterećenj. eće i GA i GB α π 2π i i A i B i A 3π Ω t u β-π α π β 2π 3π 2V sin( α ) E α π 2π 3π Ω t Ω t i p α π 2π 3π

Z sve prekidne režime vže sledeće nlitičke relcije: E rcsin ψ f ω η = = rcsin 2V 2V u = E z β π <Ω t < α ( ) u = 2Vsin Ω t z α <Ω t < β Jednčin nponske rvnoteže je: di L = u E R i dt

čijim se rešvnjem dobij: 2V ψ f ω i ( Ω t, αω, ) = sin ( Ω t θ ) + Z R ψ ω 2 + sin ( Ω t θ ) e R Z f V ( α Ω t )/ tg θ gde je: 2 2 ( ) 2 2 Z = Ω L + R Ω L θ = rctg R

U prekidnom režimu vži: ( ) i β, αω, = Rešvnjem ove jednčine po β dobij se: (, ) β = β αω Zbog svoje složenosti i trnscendentne prirode ov jednčin se može rešiti smo numerički. Mksimln vrednost z ugo β je: βmx = π + α β mx - Grnic prekidnog režim, posle koje nstje neprekidni režim (s kontinulnom strujom).

Srednj struj u prekidnom režimu je: ili I β 1 I = i d Ω t π ( αω, ) = ( Ω ) U ( α, ω) = = U ( α, ω) α E 1 R R ( ψ ω) f Srednj vrednost isprvljenog (jednosmernog) npon je: U 1 π [ ] ( α, ω ) = ψ ω ( π + α β ) 2 V ( cos β cos α ) f

Zbog vremenski promenljive struje pri stlnom fluksu im se i promenljiv moment, njegov srednj vrednost je: M αω, = ψ I αω, ( ) ( ) e f Poslednji izrz predstvlj MEHANIČKU KARAKTERISTIKU u prekidnim režimim, koj je očigledno nelinern.

Režimi s neprekidnim strujm v Veće brzine, veliko operećenje. 2V E i GA i GB α η v AN v BN v AN π π π 2π 2π 2π i i A i B i A Ω t 3π () Ω t 3π (b) Ω t 3π (c) U 2V α η γ v AN π β 2π v BN v AN Ω t 3π (d) π 2π Ω t 3π (e)

Anlitičke relcije koje vže u režimu neprekidnih struj. Srednj vrednost isprvljenog npon je: Tkođe vži i relcij: ( ) 2 2V U ( α) = cos α π U α = E + R I = ψ ω + R I f Sd se može izvesti sttičk krkteristik: 2 2 V R ω = cosα π ψ ψ f f I Dok je MEHANIČKA KARAKTERISTIKA linern i glsi: 2 2 V R ω = cosα M π ψ 2 f ψ f ω Δω e

1 ω [o/min] 8 6 4 M emin Grnic prekidnosti L d = neprekidni režim α o 3 β mx M = π + α = egr = ψ I f β ( α, ωgr ) ( α, ω ) gr 2-2 2 3 prekidni režim 4 45 6 75 6 9 M e e[ [Nm] -4 15 12-6 135 15-8 18

Prenosn funkcij most Most je nelinern sistem! Pojčnje se određuje linerizcijom. U ( α) V α [] k mos ( cos3 cos15 ) ΔU 2 2 V = = =, 13 V V/ Δα π 3 15 [ ]

U dinmičkim režimim most unosi trnsportno kšnjenje, j međutim, zbog pojednostvljenj nlize most se može predstviti ko čln s kšnjenjem prvog red: G mos ( p) k = 1 + mos Gde je: T d srednje vreme kšnjenj koje je z monofzni most npjn iz nizmenične mreže s 5Hz: pt 1 T 1 1 T d = =5ms 2 2 = 2 2 f Promen ugl pljenj j se može dogoditi bilo kd, dok promen npon nstje tek nkon uključenj odgovrjućeg tiristor. d u α 1 α 2 U 1 U 2 α 1 π 2π 3π 4π Ω T d

Ukupno pojčnje isprvljč V k ( ) o is = kgi kmos =, 13 α mx α min / u c mx U prksi je: α α min mx = 1 3 = 15 16 Prenosn funkcij isprvljč: G is ( p) k = is 1 + pt 1 d

Trofzni tiristorski most Ov konfigurcij isprvljč dns se njčešće koristi u prksi. Principijeln šem trofznog most dt je n slici. n - + v n i s i i sb Q 1 Q 3 Q i 5 G3 i G1 i G5 i sb b i 3 i 1 i - v + bn i 6 i 4 i 5 i 2 u - + v cn i sc c i G6 i G4 Q 6 Q 4 Q 2 i G2

2V v v b v bc v c π 2π Ω t Kod ovog nčin isprvljnj tkođe postoje režimi s prekidnom i neprekidnom strujom. Režim PREKIDNIH STRUJA nećemo proučvti iz dv rzlog: zbog višefznog isprvljnj ovj režim se ne jvlj često; nliz režim prekidnih struj je u principu ist kod svih vrst isprvljnj.

Režim neprekidnih struj isprvljčki režim rd v 2V 2E V v cb v b v c v bc v b v c v cb v b v c i G1 π 2π Ω t 3π α Ω t i π/3 π 2π G2 3π Ω t i π 2π 3π G3 Ω t i π 2π 3π G4 Ω t π i 2π 3π G5 Ω t i π 2π 3π G6 Ω t π 2π 3π i i 5 i 6 i 1 i 2 i 3 i 4 i 5 i 6 i 1 i 4 i 5 i 6 i 1 i 2 i 3 i 4 i 5 i 6 Ω t u π 2π 3π v cb v b v c v bc v b v c v cb v b Ω t i s π 2π 3π Ω t π 2π 3π

Srednj struj je: I ( α, ω) = U ( α ) R ψ f ω Mehničk krkteristik, koj je linern je: ω = 3 2V πψ f R cosα ψ 2 f M e Fmilije mehničkih krkteristik z rzličite uglove Fmilije mehničkih krkteristik z rzličite uglove pljenj dte su n slici.

ω [o/min] 15 α= o α=3 o 1 Grnic prekid L d = α=45 o α=6 o 5 Prekidni režim α=75 o 5 1 15 2 25 Neprekidni režim M enom α=9 o M e [Nm] -5 α=15 o α=12 o -1 α=135 o α=15 o -15 α=18 o

Funkcij prenos most Most je nelinern sistem! Pojčnje se određuje linerizcijom. U ( α) V 3 2 π α [] 3 2 π

Pojčnje trofznog most je: k mos ( o o cos 3 cos15 ) ΔU 3 2 V = = =, 195 V V/ Δα π 3 15 [ ] Srednje vreme kšnjenj: T d 1 T 1 1 = = = 1, 66ms 2 6 2 6 f

Ukupno pojčnje isprvljč V k ( ) o is = kgi kmos =, 195 α mx α min / u c mx U prksi je: α α min mx = 1 3 = 15 16 Funkcij prenos isprvljč: G is ( p) k = is 1 + pt 1 d

ČETVOROKVADRANTNI POGON Vžno je istći d jedn punouprvljivi p most obezbeđuje rd pogon smo u dv kvdrnt. Rd u četiri kvdrnt može se ostvriti: - prevezivnjem jednog isprvljč, u slučjevim kd se ne zhtev brzi prelzk iz jedne u drugu polurvn; - ntiprlelno povezivnje s odvojenim uprvljnjem (bez kružne struje), kod brzih prelzk (njčešće u prksi); - ntiprlelno povezivnje s sglsnim uprvljnjem (s kružnom strujom), kod vrlo brzih prelzk iz jedne u drugu polurvn. Kod rd s kružnom strujom vži: α 1+ α 2 = π U = U C1 C1 C2 u () t u () t C2

Četvoro- kvdrtni rd s preklopnikom Regulcij brzine z mle brzine revers! Logičko kolo: - promen stnj prekidč smo kd je i = - položj prekidč u funkciji od znk i * * ω * i uc ω i * i = i =

Četvoro-kvdrtni rd s dv nti-prleln most (rzdeljeno uprvljnje) u c * ω * i ω i i > i < * * i = isti hldnjk

Četvoro-kvdrntni rd s kružnom strujom i 1 L c 1L1 1L2 1L3 L d i DB 2L1 2L2 2L3 L c i 2

Četvoro-kvdrntni rd s kružnom strujom (sglsno uprvljnje) j Koristi se z ostvrivnje brzih revers (promene znk) moment. C 1 ISP. 1 ω C 1 ISP. C 2 INV. C 2 INV. 1 m e α1+ α2 = 18 o C 1 INV. C 2 ISP. C 1 INV. C 2 ISP.

U Dijgrm trenutnih vrednosti npon u () t u () t C1( α1) = UC2( α2) C1 C2 o α C1 = 45 u () t C1 αc1 = αc2 = 9 kružn struj smo z α = α = 9 u () t = u () t o C1 C2 9 C1 C2 C1 C2 o α C2 = 45 u () t C2 o [ ] t s α C2 =135 o α C1 =135 u () t + u () t C1 C2 t[ s]

Vrd Leonrdov grup zmjc PM ω g G i M ω DB Ref. V i c f Reg V c A

ČOPERI U ZAVISNOSTI U KOJIM KVADRANTIMA JE MOGUĆ RAD, DELIMO IH NA KLASE: A, B, C, D i E

U U U I I I Kls A Kls B Kls C U U I I Kls D Kls E

ČOPER KLASE A (spuštč npon) N slici i je prikzn šem ovog čoper i dijgrmi i krkterističnih kt tič ih veličin u režimu s prekidnom strujom i u režimu s neprekidnom strujom. i s U Q 1 i G1 v AK1 i + - V + - + - I i e L v R D + U - E D 1 L R U = t on T V

ČOPER KLASE A Režim s prekidnom strujom U = t on T p V i g1 (t).5.2.4.6.8.1.12.14.16.18.2 t = Vreme [s] 1 4 V = 1V, e= 4V R = 1 Ω, L = 1mH T =, 2s F = 5Hz p p u (t t), e(t) i (t) 2 1 5.2.4.6.8.1.12.14.16.18.2 t = Vreme [s].2.4.6.8.1.12.14.16.18.2 t = Vreme [s]

ČOPER KLASE A Režim s neprekidnom strujom 1 V =1V, e = 4V R = 1 Ω, L = 1mH T =,2s p F p = 5Hz i i g1 (t) (t).5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 15 1 5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] I 2 I 1 1 u (t), e(t) 5 2.2.2222.2424 26.26.2828 3.3 32.32 34.34.3636 38.38 4.4 t = Vreme [s]

ČOPER KLASE B (podizč npon) Šem i dijgrm krkterističnih veličin u režimu s neprekidnom strujom je dt n slici. U i s D 2 I + - V i L R + - + - i Q Q 2 + e L v R U i v AK2 G2 + - E ()

ČOPER KLASE B Continuous Idel Switch No Snubber powergui i + - I.s D2 + v - U. Scope V i + - 2I. + R L Q2 e g 1.5 Duty cycle D P p PWM Genertor (DC-DC) DC) U V = 1V, e= 11V T p ton = V R = 1 Ω, L = 1mH Tp T =, 2s F = 5Hz p p

ČOPER KLASE B Režim s neprekidnom strujom 1 i g2 (t).5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] i (t) -5-1.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 1 I 1 I 2 ) u (t), e(t) 5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] i s (t) -5-1.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] i D2=i s

ČOPER KLASE C Ovj čoper omogućv rd u dv kvdrnt i predstvlj kombinciju ij prethodn dv. Šem i krkteristični dijgrmi dti su n slici. i s U I i Q1 D Q 2 1 i D2 L R + - + - i + - V i G1 i Q2 Q 2 D 1 U i i D1 G2 e L v R + - E

ČOPER KLASE C g 1 2 g 1 2 V = 1V, e= 4V R = 1 Ω, L = 1mH T =, 2s F = 5Hz p p U = t on T p V

Čoper klse C Režim rd s neprekidnom strujom 1 t) i g1 (t.5 i (t).2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 4 2 i Q1 i D1 i Q2 i D2-2.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 1 I 1 I 2 (t) u (t), e( 5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 4 i s (t) 2.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4-2 t = Vreme [s]

ČOPER KLASE D Šem čoper: i s Q 1 D 2 U i L R E V + - - i + G1 + - e L + v R I U Q 2 D 1 i G2

ČOPER KLASE D.5 Duty cycle D P p PWM Genertor (DC-DC) [Q1] Scope Continuous Idel Switch No Snubber powergui 1 True Mnul Switch [Q2] i + - I.s Q1 U. D2 i (t) g1 Režim rd s neprekidnom strujom 1 5.5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] V [Q1] D1 i + - I. + R L e [Q2] Q2 15 i (t) 1 5 u (t), e(t) i s (t).2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 1 5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 15 1 5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] V = 1V, e= 4V R = 1 Ω, L = 1mH T =, 2s F = 5Hz p p

ČOPER KLASE E Kombincij dv čoper klse C omogućv četvoro-kvdrntni rd. Šem čoper je n slici. D 2 - Q 3 -ON D 2 - D 3 -ON U Q 1 - Q 4 -ON D 1 - Q 4 - ON I Q 2 - Q 3 -ON Q 2 - D 3 -ON D 1 - Q 4 -ON D 1 - D 4 -ON i s V Q 1 D 2 L R + - i + - + - e L Q 2 D 1 Q 4 D 3 U v R E + - Q 3 D 4 D +v -

ČOPER KLASE E g 1 g 1 2 2 g 1 g 1 + - 2 v 2 V = 1V, e= 4V R = 1 Ω, L = 1mH T =, 2s F = 5Hz p p

Čoper klse E Režim rd s neprekidnom strujom 1 i g1 (t).5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 15 i (t) 1 5 1.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] ) u (t), e(t i s (t) 5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s] 15 1 5.2.22.24.26.28.3.32.34.36.38.4 t = Vreme [s]

Predstvljnje j čoper funkcijom prenos - Energetski pretvrči se z potrebe uprvljnj elektromotornim pogonom mogu predstviti funkcijom prenos s kšnjenjem prvog red, što vži i z čoper. k G ( ) č č p = 1 + ptd k č pt k d e č 1 + pt d V U t on V / Tp 1 +T p 1 +T p t d = on ; k = V; T = T T T p č d p d U k = V ; T = T T č d p T p

Svremeni elektromotorni pogon s motorom jednosmerne struje npjnim iz čoper