Jednačina kretanja je data Duhamelovim integralom, a njegov oblik za homogene početne uslove je:

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Tower 7. uputstvo za rad sa programom [ažurirano za Build 7219]

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

numeričkih deskriptivnih mera.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Tower 7. uputstvo za rad sa programom [ažurirano za Build 7034]

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZVODI ZADACI (I deo)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Elementi spektralne teorije matrica

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

10. STABILNOST KOSINA

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

( , 2. kolokvij)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

Postoji nekoliko statidtičkih testova koji koriste t raspodelu, koji se jednim imenom zovu t-testovi.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

MS EXCEL OSNOVNI ELEMENTI I POJMOVI

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

5. Karakteristične funkcije

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

18. listopada listopada / 13

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

7 Algebarske jednadžbe

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Operacije s matricama

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

5 Sistemi linearnih jednačina. a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zadaci iz trigonometrije za seminar

5 Ispitivanje funkcija

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Small Basic zadatci - 8. Razred

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Kaskadna kompenzacija SAU

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Tower 6. Upute za rad sa programom

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Obrada signala

Sistem sučeljnih sila

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Transcript:

1 7.3.4.8 Direktna dinamička analiza Ovim postupkom se određuje odgovor konstrukcije na dejstvo prinudnih oscilacija. Zapis nekog realnog zemljotresa može biti upotrebljen kao izvor za prinudne oscilacije za koje se želi dobiti odgovor konstrukcije. Zbog proizvoljne prirode prinudnih oscilacija, za rešavanje difrencijalnih jednačina kretanja koriste se numerički postupci. Odgovor konstrukcije se dobija superpozicijom dejstava svih impulsa sila koje na model deluju u toku vremena. Jednačina kretanja je data Duhamelovim integralom, a njegov oblik za homogene početne uslove je: ( ) ( ) ( ) ( ) gde su: ζ - prigušenje P(τ) - funkcija promene opterecenje u funkciji vremena Za dimenzionisanje konstrukcije izložene ovakvom tipu dinamičkog dejstva potrebne su ekstremne vrednosti odgovora konstrukcije. Izborom direktne dinamičke analize iz zatvorene liste, iz koje se vrši izbor seizmičkog proračuna, otvara se dijalog sledećeg izgleda: Izgled dijaloga za definisanje parametra direktne dinamičke analize S obzirom da se za ranije proračunate modele sa modalnom analizom nisu pamtili svi podaci potrebni za direktnu dinamičku analizu, potrebno je izvršiti ponovni proračun modalne analize i u tom slučaju program će pri pokretanju direktne dinamičke analize izdati odgovarajuće upozorenje:

2 Potrebno je naglasiti da se direktna dinamička analiza može sprovesti samo za 3D modele, a program će pri pokretanju direktne dinamičke analize za 2D modele izdati odgovarajuće upozorenje: Vrsta zapisa Zatvorena lista iz koje se bira vrsta zapisa zemljotresa: Zapis ubrzanja - u tabelu će se unositi vrednosti ubrzanja tla. Zapis pomeranja - u tabelu će se unositi vrednosti pomeranja tla. Jedinice mera Zatvorena lista iz koje se biraju jedinice mera za odgovarajuću vrstu zapisa zemljotresa. Ispod ove liste nalazi se tabela u kojoj se definiše zapis zemljotresa. U zavisnosti od izabrane vrste zapisa, u tabelu će se unositi zapis ubrzanja ili zapis pomeranja. T(s) Kolona u koju korisnik unosi vremenske trenutke zapisa zemljotresa. Radi lakšeg rada sa programom, omogućeno je da se u tabelu ubaci sadržaj iskopiran iz neke druge tabele, čime se znatno ubrzava unos podataka. Desnim klikom miša na ćeliju u ovoj koloni otvara se padajući meni sa opcijama Ubaci i Ubaci u jednu kolonu. Padajući meni koji se otvara na desni klik miša preko ćelije

3 U slučaju da je iskopiran jedan podatak, aktiviranjem opcije Ubaci iskopirani sadržaj će biti ubačen u selektovanu ćeliju. S obzirom da je u tabelu potrebno ubaciti veći broj podataka, iz izvorne tabele zapisa zemljotresa iskopirati sve podatke, a zatim aktivirati opciju Ubaci. Na ovaj način će svi iskopirani podaci biti ubačeni po horizontali u tabelu zapisa zemljotresa, počevši od trenutno selektovane ćelije: Šematski prikaz ubacivanja kopiranih podataka u tabelu pomoću opcije Ubaci počevši od trenutno selektovane ćelije Šematski prikaz ubacivanja kopiranih podataka u tabelu pomoću opcije Ubaci počevši od trenutno selektovane ćelije Ukoliko je potrebno ubaciti veći broj podataka u jednu kolonu, iskopirati sve podatke iz izvorne tabele zapisa zemljotresa, a potom aktivirati opciju Ubaci u jednu kolonu, čime će se svaki podatak ubaciti u novu ćeliju ove kolone, počevši od trenutno selektovane ćelije:

4 Šematski prikaz ubacivanja kopiranih podataka u tabelu pomoću opcije Ubaci u jednu kolonu, počevši od trenutno selektovane ćelije Potrebno je naglasiti da u slučaju da u tabeli ne postoji dovoljan broj redova, program automatski generiše onoliko redova koliko je potrebno da se ubace svi iskopirani podaci. Ukoliko se u koloni nalaze bar dva vremenska trenutka, u meniju koji se otvara na desni klik miša nalaziće se još jedna komanda - Generisanje vremenskih razmaka sa zadatim korakom. Izborom ove opcije korisniku je omogućeno automatsko generisanje vremenskih intervala počevši od trenutno selektovanog trenutka vremena, pri čemu će generisani interval biti jednak razlici između selektovanog i prethodnog trenutka vremena. Ako nakon ubacivanja vremenskih trenutaka želite da se svi vremenski trenuci u koloni nalaze u rastućem poretku, potrebno je izabrati komandu Ređanje u rastući poredak, koja se nalazi padajućem meniju koji se otvara na desni klik miša preko naziva kolone T(s). Padajući meni koji se otvara na desni klik miša preko naziva kolone T(s)

5 X(m/s2) Kolona u koju korisnik unosi vrednosti ubrzanja tla u X pravcu. U zagradi se ispisuju jedinice mera koje je korisnik izabrao iz liste Jedinice mera. Ova kolona se nalazi u tabeli samo u slučaju da je iz liste izabran zapis ubrzanja tla. Rad u ovoj koloni je identičan radu sa kolonom T(s), te ga nećemo ovde ponovo objašnjavati. Y(m/s2) Kolona u koju korisnik unosi vrednosti ubrzanja tla u Y pravcu. Rad u ovoj koloni je identičan radu sa kolonom T(s), te ga nećemo ovde ponovo objašnjavati. Z(m/s2) Kolona u koju korisnik unosi vrednosti ubrzanja tla u Z pravcu. Rad u ovoj koloni je identičan radu sa kolonom T(s), te ga nećemo ovde ponovo objašnjavati. Ukoliko je iz liste izabran zapis pomeranja, tabela će dobiti novi izgled i u nju će se unositi vrednosti pomeranja tla: X(m) Y(m) Z(m) Kolona u koju korisnik unosi vrednosti pomeranja tla u X pravcu. U zagradi se ispisuju jedinice mera koje je korisnik izabrao iz liste Jedinice mera. Rad u ovoj koloni je identičan radu sa kolonom X(m/s2), te ga nećemo ovde ponovo objašnjavati. Kolona u koju korisnik unosi vrednosti pomeranja tla u Y pravcu. Rad u ovoj koloni je identičan radu sa kolonom X(m/s2), te ga nećemo ovde ponovo objašnjavati. Kolona u koju korisnik unosi vrednosti pomeranja tla u Z pravcu. Rad u ovoj koloni je identičan radu sa kolonom X(m/s2), te ga nećemo ovde ponovo objašnjavati. Dodaj Dugme čijim aktiviranjem se u tabelu ubacuje novi red zapisa zemljotresa. Ukoliko je uključen check box Sa kopiranjem novom redu ubačenom u tabelu biće pridruženi podaci koji odgovaraju prethodno selektovanom redu. Briši Dugme čijim aktiviranjem se iz tabele izbacuje trenutno selektovani red zapisa zemljotresa. Briši sve Dugme čijim aktiviranjem se iz tabele uklanjaju svi redovi zapisa zemljotresa. Prigušenje Programom je omogućeno definisanje prigušenja na jedan od dva načina: C= α[m] + β[k] Formula kojom se definiše prigušenje. Uključivanjem ovog prekidača postaju aktivna edit polja za unos koeficijenata prigušenja: α = β = Edit polje za unos koeficijenta prigušenja. Edit polje za unos koeficijenta prigušenja. Jednako za sve tonove Uključivanjem ovog prekidača definiše se prigušenje koje će biti jednako za sve tonove. C = Edit polje za unos prigušenja.

6 Parametri Proračunski opseg vremena Edit polje za unos intervala vremena za koji će se vršiti postupak direktne dinamičke analiza. Ukoliko se unese proračunski opseg vremena kraći od ukupne dužine trajanja zapisa zemljotresa program će izdati sledeće upozorenje: Aktiviranjem dugmeta Da, program će nastaviti proračun pri čemu će se zanemariti deo zapisa zemljotresa koji prekoračuje proračunski opseg. Proračunski korak integracije Edit polje za unos vremenskog koraka za postupak direktne dinamičke analize. Ugao rotacije X pravca Edit polje za unos ugla za koji se X pravac rotira u odnosu na globalnu X osu modela. Množilac intenziteta dejstva Edit polje za unos vrednosti sa kojom će se množiti intenziteti dejstva zemljotresa. U donjem levom delu ovog dijaloga, nalazi se lista sa svim do tada kreiranim zapisima zemljotresa. Dugme čijim je aktiviranjem omogućeno snimanje svih parametara koji definišu zapis zemljotresa. Dugme čijim aktiviranjem se briše ranije definisani zapis zemljotresa. U desnom delu dijaloga se nalazi grafička interpretacija zapisa ubrzanja, odnosno zapisa pomeranja u zavisnosti od toga koji zapis je definisan. Dijagram ubrzanja, odnosno pomeranja tla u X pravcu prikazan je crvenom bojom, u Y pravcu zelenom i u Z pravcu plavom bojom. Vidljivost U ovom delu dijaloga nalaze se check box-ovi pomoću kojih korisnik ima mogućnost da podešava koji dijagram želi da se prikaže na crtežu u dijalogu: X Y Z Check box čijim uključivanjem će se na crtežu prikazivati dijagram ubrzanja, odnosno pomeranja tla u X pravcu. Ovaj dijagram se na crtežu predstavlja crvenom bojom. Check box čijim uključivanjem će se na crtežu prikazivati dijagram ubrzanja, odnosno pomeranja tla u Y pravcu. Ovaj dijagram se na crtežu predstavlja zelenom bojom. Check box čijim uključivanjem će se na crtežu prikazivati dijagram ubrzanja, odnosno pomeranja tla u Z pravcu. Ovaj dijagram se na crtežu predstavlja plavom bojom.

7 Aktiviranjem komandnog polja OK, otpočeće proračun konstrukcije u kome će se sada pored svih zadatih osnovnih slučajeva opterećenja, u listi za izbor slučajeva opterećenja dodati i DDA slučaj opterećenja. Uticaji u celom modelu Izborom naredbe Uticaji u celom modelu, koja se nalazi u okviru padajućeg menija Uticaji Direktna dinamička analiza, otvara se dijalog sledećeg izgleda: Dijalog za definisanje prikaza uticaja u celom modelu Potrebno je naglasiti da je ova komanda aktivna samo u slučaju da je u listi za izbor slučajeva optererećenja izabran DDA slučaj opterećenja ili kombinacija sa ovim slučajem opterećenja. U gornjem delu dijaloga nalazi se zatvorena lista iz koje se bira da li će se uticaji u modelu prikazivati u određenom vremenskom trenutku ili će se prikazivati ekstremni uticaji za izabrani interval vremena. Uticaji u odabranom trenutku vremena Ukoliko je iz liste izabrano prikazivanje uticaja u odabranom trenutku vremena, od korisnika se očekuje da u edit polje unese željeni vremenski trenutak. Napomenućemo da ovaj trenutak mora biti u okviru proračunskog opsega vremena, koji se ispisuje desno od edit polja. Ekstremni uticaji tokom odabranog intervala vremena Ukoliko je iz liste izabrano prikazivanje ekstremnih uticaja tokom odabranog intervala vremena, od korisnika se očekuje da u edit polje unese željeni interval vremena. Napomenućemo da ovaj interval mora biti u okviru proračunskog opsega vremena, koji se ispisuje desno od edit polja. Izlaskom iz dijaloga aktiviranjem dugmeta OK, u listi za izbor slučajeva opterećenja nalazi se DDA slučaj opterećenja, za koji je jasno naznačeno da li će se uticaji u modelu prikazivati u određenom vremenskom trenutku ili će se prikazivati ekstremni uticaji za izabrani interval vremena. Istorija uticaja u odabranim entitetima Izborom naredbe Istorija uticaja u odabranim entitetima, koja se nalazi u okviru padajućeg menija Uticaji Direktna dinamička analiza, otvara se dijalog sledećeg izgleda:

8 Dijalog za prikaz istorije uticaja u odabranim entitetima Potrebno je naglasiti da je ova komanda aktivna samo u slučaju da je u listi za izbor slučajeva optererećenja izabran DDA slučaj opterećenja ili kombinacija sa ovim slučajem opterećenja. U gornjem delu dijaloga nalazi se grafička interpretacija zapisa ubrzanja, odnosno pomeranja tla u okviru proračunskog opsega vremena. Vidljivost Korisniku je omogućeno da sam podešava koji dijagram želi da se prikaže u dijalogu: X Y Z Interval Check box čijim će se uključivanjem na crtežu prikazivati dijagram ubrzanja, odnosno pomeranja tla u X pravcu. Ovaj dijagram se na crtežu predstavlja crvenom bojom. Check box čijim će se uključivanjem na crtežu prikazivati dijagram ubrzanja, odnosno pomeranja tla u Y pravcu. Ovaj dijagram se na crtežu predstavlja zelenom bojom. Check box čijim će se uključivanjem na crtežu prikazivati dijagram ubrzanja, odnosno pomeranja tla u Z pravcu. Ovaj dijagram se na crtežu predstavlja plavom bojom. Edit polje u kome korisnik zadaje interval vremena za koji se vrši prikazivanje rezultata. Potrebno je naglasiti da ovaj interval mora biti u okviru proračunskog opsega vremena, koji se ispisuje desno od edit polja. U tabelu koja se nalazi u dijalogu, unose se entiteti za koje korisnik želi da prikaže istoriju uticaja.

9 Dodaj entitet Dugme čijim se izborom dijalog zatvara i ulazi se u proceduru selektovanja entiteta za koje će se prikazivati istorija uticaja, pri čemu komandna linija dobija sledeći oblik: <0 sel.> Ploča ili greda - Selektovanje (<kraj>): Nakon selekcije ploče ili grede, potrebno je selektovati i tačku sa selektovanog entiteta pri čemu komandna linija dobija novi izgled: Tačka sa entiteta: Nakon izbora tačke sa entiteta dijalog se ponovo otvara, a selektovani entitet se prikazuje u tabeli. Entitet Kolona u kojoj se prikazuju nazivi entiteta za koje će se prikazivati istorija uticaja: ploča, zid, greda ili stub. Ispred ove kolone nalazi se kolona u kojoj se prikazuju redni brojevi ubačenih entiteta. Ukoliko za neki entitet nije izvršen proračun pored odgovarajućeg rednog broja nalazi se oznaka!!!. Opis pozicije Kolona u kojoj se prikazuju opisi pozicija entiteta za koje će se prikazivati istorija uticaja. U slučaju da neki od entiteta nema definisan opis pozicije, ova ćelija će biti prazna. X[m] Y[m] Z[m] Briši Kolona u kojoj se prikazuju X koordinate tačaka selektovanih sa entiteta za će se prikazivati istorija uticaja. Kolona u kojoj se prikazuju Y koordinate tačaka selektovanih sa entiteta za koje će se prikazivati istorija uticaja. Kolona u kojoj se prikazuju Z koordinate tačaka selektovanih sa entiteta za koje će se prikazivati istorija uticaja. Dugme čijim se aktiviranjem iz tabele izbacuje trenutno selektovani entitet. Proračun Dugme čijim aktiviranjem će se za sve entitete koji se nalaze u tabeli izvršiti proračun istorije uticaja u zadatom intervalu vremena. Simbol!!! koji se nalazi pored rednog broja entiteta u tabeli, pruža korisniku informaciji da za određeni entitet nije izvršen proračun. Uticaji S obzirom da se za grede i ploče ne prikazuju iste vrste uticaja, u ovom delu dijaloga će biti prikazani uticaji koje odgovaraju trenutno selektovanom entitetu u tabeli. Menjanjem trenutno selektovanog entiteta menjaju se i uticaji u ovom delu dijaloga. Izbor uticaja se vrši postavljanjem odgovarajućeg prekidača na uključeno stanje, pri čemu će se na crtežu u donjem delu dijaloga prikazivati dijagrami za izabranu vrstu uticaja trenutno selektovang entiteta u tabeli. Izveštaj Za sve entitete za koje je izvršen proračun istorije uticaja može se kreirati izveštaj. S obzirom da se uticaji mogu u jednom vremenskom intervalu gledati samo za jedan tip entiteta (ploče ili grede), to će izbor trenutno selektovanog entiteta u tabeli odrediti za koje sve entitete moguće kreiranje izveštaja. Ukoliko želite da kreirate izveštaj za grede i stubove, tada je potrebno da u tabeli bude trenutno

10 izabrana jedna od željenih grada ili stubova. Program će u zavisnosti od tipa selektovanog entiteta u tabeli otvoriti odgovarajući dijalog: Izgled dijaloga za izveštaj istorije uticaja u gredama i stubovima Postavljanjem na uključeno stanje check box-a koji se nalaze sa leve strane naziva uticaja, određujete da li će se ovaj uticaj naći u sastavu izveštaja. Napraviti izveštaj za sve grede i stubove Check box čijim će se postavljanjem na uključeno stanje napraviti izveštaji za sve grede i stubove koji se nalaze u tabeli. Ukoliko je ovaj check box isključen izveštaj će se praviti samo za trenutno selektovanu gredu, odnosno stub u tabeli. Uvrstiti dijagram ubrzanja Check box čijim će se postavljanjem na uključeno stanje u izveštaju za istoriju uticaja entiteta, prikazivati i dijagrami ubrzanja tla u X, Y i Z pravcu. Uvrstiti dijagram pomeranja Check box čijim će se postavljanjem na uključeno stanje u izveštaju za istoriju uticaja entiteta, prikazivati i dijagrami pomeranja tla u X, Y i Z pravcu. Način rada sa ovom naredbom je potpuno isti i kada je u tabeli selektovana ploča, odnosno zid, a jedina razlika je u vrsti uticaja koji se mogu naći u izveštaju: Izgled dijaloga za izveštaj istorije uticaja u pločama i zidovima

11 Napraviti izveštaj za sve ploče i zidove Check box čijim će se postavljanjem na uključeno stanje napraviti izveštaji za sve ploče i zidove koji se nalaze u tabeli. Ukoliko je ovaj check box isključen izveštaj će se praviti samo za trenutno selektovanu ploču, odnosno zid u tabeli. Veličina bloka Da bi projektna dokumentacija izgledala što preglednije, veličina grafičkih blokova se određuje veličinom prostora na hartiji koja se dobija njenom podelom na zadati broj redova i kolona. Redovi Kolone Zadavanjem podatka u edit polje, slobodna površina hartije za štampu, deli se po horizntali na zadati broj jednakih delova. Zadavanjem podatka u edit polje, slobodna površina hartije za štampu, deli se po vertikali na zadati broj jednakih delova. Generiši ceo izveštaj Dugme čijim izborom je moguće izveštaj eksportovati u projektnu dokumentaciju. Generiši ceo izveštaj Dugme čijim izborom je moguće izveštaj poslati direktno na štampu. Aktiviranjem dugmeta OK, program će se vratiti na osnovni izgled dijaloga u okviru ove naredbe.