broj 49 Glas vi e u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breωuljak neka se slegne!

Transcript

1 IN TE DOMINE SPERAVI HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH UPA TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE broj prosinca DRUGA NEDJELJA DOÍAÍ A Glas vi e u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breωuljak neka se slegne! PREDBO I NA ISPOVIJED U NAÍIM UPAMA Nedjelja Mississauga, 4:00 p.m. Ponedjeljak Kitchener, 6:00 p.m. Utorak Norval, 6:00 p.m etvrtak, Hamilton, 10:00 a.m. i 6:00 p.m. Subota, Oakville, 4:30 p.m. Nedjelja, Toronto, 6:00 p.m. SVE ENI KA GODINA stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

2 DRUGA NEDJELJA DOÍAÍ A ULAZNA PJESMA: Pu e sionski, evo, Gospodin dolazi spasiti narode; i zagrmjet e glasom veli ajnim na radost vaßega srca. ZBORNA MOLITVA: Svemogu i i milosrdni BoΩe, dok hitimo ususret tvome Sinu daj da nas zemaljske obveze i brige ne smetu; nebeska mudrost tvoje rije i nek nas uvede u zajednißtvo njegove sudbine. Koji s tobom Ωivi. ITANJE KNJIGE PROROKA BARUHA (Bar 5, 1-9): Skini, Jeruzaleme, haljinu tugovanja i nesre e, odjeni se zauvijek ljepotom slave BoΩje, ogrni se plaßtem BoΩje pravednosti, stavi na glavu vijenac slave Vje noga, jer Bog e pokazati sjaj tvoj svemu pod nebom i zasvagda ti dati ime: Mir pravednosti i Slava bogoljubnosti. Ustani, Jeruzaleme, stani na visoko i obazri se na istok: Pogledaj! Djeca se tvoja sabiru od istoka do zapada, na zapovijed Svetoga, raduju se ßto ih se spomenuo Bog. Otißli su od tebe pjeßice, vodio ih neprijatelj, a gle, Bog ih tebi vra a noßene u slavlju, kao djecu kraljevsku. I naredi Bog: neka se snize sve visoke gore i vje ne klisure; nek se doline ispune i poravna zemlja da Izrael vrsto kro i u sjaj slave BoΩje. A ßume i sva stabla mirisna init e sjenu Izraelu po BoΩjoj zapovijedi, jer Bog e voditi Izraela u radosti, svjetlom svoje slave prate ga milosr em svojim i pravednoß u. Rije Gospodnja Bogu hvala! PRIPJEVNI PSALAM: 126 (125) Velika nam djela u ini Gospodin, opet smo radosni!... Kad Gospodin vra aße suωnjeve sionske, bilo nam je ko da snivamo. Usta nam bijahu puna smijeha, a jezik klicanja.... Me u poganima tad se govorilo: Silna im djela u ini Gospodin! Velika nam djela u ini Gospodin: opet smo radosni!... Vrati, Gospodine, suωnjeve naße ko potoke negepske! Oni koji siju u suzama, Ωanju u pjesmi.... Ißli su, ißli pla u i, nose i sjeme sjetveno; vra at e se s pjesmom nose i snoplje svoje.... ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLA APOSTOLA FILIPLJANIMA (Fil 1, ): Bra o: Uvijek se, u svakoj svojoj molitvi za vas s radoß u molim zbog vaßeg udjela u evan elju od onoga prvog dana sve dosada uvjeren u ovo: Onaj koji otpo e u vama dobro djelo, dovrßit e ga do Dana Krista Isusa. Bog mi je doista svjedok koliko Ωudim za svima vama srcem Isusa Krista. I molim za ovo: da ljubav vaßa sve viße i viße raste u spoznanju i potpunu pronicanju, te mognete prosuditi ßto je najbolje da budete isti i besprijekorni za Dan Kristov, puni ploda pravednosti po Isusu Kristu na slavu i hvalu BoΩju. Rije Gospodnja Bogu hvala! PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze; svako e tijelo vidjeti spasenje BoΩje. Aleluja! ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO LUKI (Lk. 3, 1-6): Petnaeste godine vladanja cara Tiberija, dok je upravitelj Judeje bio Poncije Pilat, tetrarh Galileje Herod, a njegov brat Filip tetrarh Itureje i zemlje trahonitidske, i Lizanije tetrarh Abilene, za velikog sve enika Ane i Kajfe, do e rije BoΩja Ivanu, sinu Zaharijinu, u pustinji. On obi e svu okolicu jordansku propovijedaju i obra eni ko krßtenje na otpußtenje grijeha kao ßto je pisano u Knjizi besjeda Izaije proroka: Glas vi e u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! Svaka dolina nek se ispuni, svaka gora i breωuljak neka se slegne! Íto je krivudavo, neka se izravna, a hrapavi putovi neka se izglade! I svako e tijelo vidjeti spasenje BoΩje. Rije Gospodnja Slava tebi Kriste! DAROVNA MOLITVA: Gospodine, nek nas ponizne molitve i skromni prinosi pomire s tobom; ne moωemo se pouzdati u svoje zasluge, priteci nam u pomo svojom miloß u. Po Kristu. PRI ESNA PJESMA: Ustani, Jeuzaleme, stani na visoko, vidi radost ßto ti dolazi od Boga tvoga! POPRI ESNA MOLITVA: Gospodine, nahranio si nas duhovnim jelom. Smjerno te molimo; po sudjelovanju u ovom otajstvu nau i nas, u svjetlu svoje mudrosti, zemaljskim se dobrima pravilno sluωiti, a za nebeskim teωiti. Po Kristu. STRANA 2 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA

3 GLAS IZ PUSTINJE Gotovo dvije tisu e godina ekali su idovi obe anog Mesiju koji e vladati cijelim svijetom. Potla eni, progonjeni i rasuti po cijelom svijetu o ekivali su veliki dan kada e ih osloboditi njihov Bog. A on e im darovati bogatstvo sre u i mir. I veliki dan se pribliωio. Obe ani je tu. Petnaeste godine vladanja Augustova nasljednika cara Tiberija, pojavio se prorok u pustinji, Ivan Krstitelj. Poziva sve na obra enje jer uskoro dolazi Mesija i treba ga spremno do ekati. idovi su o ekivali glasnika ßto e najaviti velikog vladara, zlatno doba: vladavinu pravde, mira i velikog obilja. I nisu se prevarili. Iz pustinje se razlijegao glas Ivana Krstitelja koji je potresao cijeli Izrael. Njegove rje i duboko su prodirale u svako ljudsko srce: «Pripravite put Gospodinu; poravnite mu staze! Neka se svaka dolina ispuni, svaka gora i breωuljak neka se slegne; neka krivudavi putovi postanu pravi, a neravni ravni. Svaki e ovjek vidjeti spasenje BoΩje!» ( Lk 3,4 sl ). Ove slikovite proro ke rije i duboko su prodirale u ljudska srca koja su ga radosno slußala. No Ivan neustraßivo nastupa i direktno proziva na obra enje sve koji su nemoralno Ωivjeli i inili grijehe izopa enosti. Vikao je tako da su se tresle jordanske gudure i da se ledila krv u Ωilama. Svi su ostali bez daha kad je prekorio i samog kralja Heroda i rekao mu da ne smije imati za Ωenu, Ωenu svoga brata Filipa. Svjestan je bio Ivan da e ga to mnogo koßtati. I te kako je bio svjestan! I dogodilo mu se da su mu Herodovi dωelati odrubili glavu po nagovoru Herodijade kojoj se jako zamjerio. No, Ivan se samo Boga bojao i zato je hrabro poginuo. IVAN I DANAS VI E Ovaj Ivanov govor upravljen je danas i nama. Crkva nam ga u ovo predboωi no vrijeme na poseban na in nudi. Svako krß ansko srce svjesno je svojih slabosti, uvijek e stenjati i vapiti za oslobo enjem od zla i grijeha. Na tu eωnju i vapaj nailazimo i kod onih koji nisu vjernici. Svatko bi Ωelio biti sretan i imati dußevni mir i zadovoljstvo. No mnogi nemaju snage pogledati sebi u o i i po i na boωje izvore okrepe i utjehe. Svi znamo da je teßko robovati grijehu i zlu i da je teßko to zlo iz sebe iskorijeniti, ali nije nemogu e. Uz pomo naßega Spasitelja za iji se ro endan pripremamo mi to moωemo posti i. Gospodin Isus je kadar u nama stvoriti novi duh i novo srce, samo je potrebno do i na sakramenat pomirenja i iskreno se od srca pokajati. Poravnati stazu za Gospodina zna i: staviti ozbiljno ruku na obnovu vlastitog Ωivota. Teßko svima onima koji to ne u ine, jer prije ili kasnije, Bog e od nas traωiti ra un. Ovaj Ωivot nam je darovan i moramo dobro paziti kako smo ga Ωivjeli i koliko smo blaga za nebo stekli. Moramo paziti da nam se ne dogodi kao onoj lakomislenoj Ωeni, koja je Ωivot uludo potra ila, i kada je doßao as smrti, zavapila je o ajni kim krikom: «Zvoite ga natrag... Zvoite ga natrag!», «Koga?» pitali su ljudi. «Natrag mi povratite vrijeme moga Ωivota!», ali bilo je kasno. To su bile njene poslijednje rije i. Proteklo se vrijeme ne vra a. Iza smrti kajanja nema. GOSPODIN DOLAZI itavi krß anski svijet i ove godine priprema se za do ek Isusova ro endana. Mnogi iz dalekog svijeta dolaze ku ama da sa svojim najbliωim proslave Isusovo ro enje. Ve su oki eni i posebno osvijetljeni gradovi i sela ßirom svijeta. Ukraßuju se jelke, kupuju darovi, ßalju estitke sve je nekako uωurbano i s posebnim rapoloωenjem se eka BoΩi. Me utim sve ovo ßto smo nabrojali je viße vanjski na in proslave BoΩi a nego onaj duhovni koji preobraωava ljudsko srce. BoΩi ne smije biti mrtvi spomendan Isusova ro enja, nego Ωivi susret s njime. Prvo u ispovjedaonici, gdje nam opraßta grijehe, zatim na svetoj misi gdje nas hrani svojom boωanskom Rije ju i Euharistijskim kruhom, te u svom domu gdje se okupljamo u ljubavi i molitvi oko zajedni kog stola. Naß BoΩi mora biti Isusov osobni posjet nama: naßoj dußi, naßem domu, tu se nastaniti i uvijek s nama biti. On Ωeli da ima ravan put do naßega srca i duha. Kako je esto grbav put do tog srca, zatvorena vrata do naßega duha! Taj put treba poravnati, otvoriti vrata Gospodinu. Rupe koje se nalaze u naßoj dußi treba ispuniti djelima dobrote i ljubavi. Grijeh je bodljikava Ωica ßto Bogu pregra uje put do naßega srca. Sva ta brda treba ukloniti da bi Bog do nas a mi do njega mogli do i. Kako esto krivudamo na naßem Ωivotnom putu? Jednu ruku pruωamo Bogu, a drugu njegovu neprijatelju. Pola srca dajemo Bogu, pola ostavljamo sebi; korak k Bogu a dva koraka od njega. Bogu treba dati itavo srce, pruωiti mu obje ruke, i i pravim putem u BoΩji zagrljaj. Da, isti, besprijekorni, oslobo eni od otrova grijeha moramo do ekati as kad e nas posjetiti Gospodin. Tada e svaki ovjek vidjeti spasenje BoΩje. Bra o i sestre, bez Boga u srcu nema BoΩi a u domu. Bit e to samo moωda joß jedan dan prekomjernog jela i pi a. Bit e to joß jedan BoΩi bez Boga, srce bez iskrenog veselja, dußa bez mira i sre e. BoΩi bez Boga je prava besmislica. Mnogima je to BoΩi, ali to ne smije biti naß BoΩi. Zato pripravimo put Gospodinu, zove nas danas Ivan Krstitelj da doωivim boωi nu radost koja se ne moωe kupiti niti je ovaj svijet moωe darovati. Don Iko UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA STRANA 3

4 SVE ENIK I SVE ENI KA GODINA Autor: dr. don Ante Mateljan Nastavak iz proßlog broja Drugi vatikanski sabor, imaju i pred o ima spasenjsko poslanje Crkve, svjestan je da postoje dva pristupa Crkvi: kako je gleda svijet i kako Crkva shva a samu sebe. Baß stoga se i obra a «bez oklijevanja svim ljudima sa Ωeljom da svima izloωi kako shva a prisutnost i djelovanje Crkve u suvremenom svijetu». Pretpostavke tog djelovanja nalaze se u identitetu Crkve, u njezinom otajstvenom ustroju i spasenjskom poslanju. U tekstu koji slijedi ukratko emo prikazati problemati na shva anja Crkve u danaßnjem (zapadnom) drußtvu, potom se osvrnuti na novozavjetne slike Crkve i na neke teoloßke modele koji su na temelju tih biblijskih slika razvijeni. Na kraju emo usmjeriti pogled prema sredißtu teandri koj konstituciji Crkve i njezinom spasenjskom poslanju i to pod vidom euharistijske ekleziologije. Smatramo da je to nuωno pojasniti upravo sada, usred ßirenja postmodernisti ke (anti)kulture, s nadom da ovo «teoloßko promißljanje Crkve nije apstraktna i beskorisna spekulacija bez zna enja za konkretni Ωivot crkvene zajednice i odnose u njoj». 1. POMU ENA SLIKA CRKVE Postoje prigode u kojima vrlo jasno na vidjelo iza e (ne)razumijevanje Crkve, posebno u sredstvima drußtvenog priop avanja. To smo, na primjer, mogli doωivjeti u komentarima prigodom smrti pape Ivana Pavla II. te izbora pape Benedikta XVI. U toj prilici pokazalo se da pomutnja ne vlada samo u uporabi teoloßkih pojmova, nego joß viße u konceptima koji su naj eß e rezultat ideoloßkih predrasuda. Ako se tome doda i doista neshvatljivo neznanje o temeljnim elementima katoli ke ekleziologije, onda je slika prili no jasna. Ne tako davno postavljalo se sasvim ozbiljno pitanje: Je li Crkva uop e potrebna? I treba li Bogu Crkva? Svakako, odgovor treba potraωiti u objavi, a onda na tom temelju tuma iti oblikovanje crkvenog Ωivota. Teoloßki, to je zada a svake ozbiljne ekleziologije. Me utim, ono ßto je teoloßki jasno, esto je u praksi teßko provesti u Ωivot. Stoga ne smijemo smetnuti s uma poteßko e koje su u Crkvi prisutne od davnina, a i danas su itekako izraωene. Tomislav Ivan i ih prepoznaje u pet podru ja: 1) Procjep izme u BoΩje rije i i ljudskog ostvarenja; 2) Odricanje od previsokih evan eoskih zahtjeva; 3) Sukob izme u sadrωaja evan eoskog navjeßtaja i privilegija Crkve u drußtvu; 4) Problemi stupnjevite pripadnosti Crkvi (ekstremi formalisti kog i misti kog pristupa); 5) Problem poslanja Crkve svim narodima u svim vremenima. Ove poteßko e i problemi mogu nekome jama no zamagliti pravu narav i poslanje Crkve, te ga uvesti u napast svo enja Crkve na isklju ivo ljudsku ustanovu. Stoga je nuωna zada a, osobito teologa i pastira, da bistre sliku Crkve u javnosti. Olivier Boulnois u svojem izvrsnom tekstu, naslovljenom Protiv normalizacije, analizira (paradoksalni) dijalog Crkve i drußtva. Problem, kojega Boulnois dobro uo ava, nalazi se u nastojanju da drußtvo nametne Crkvi svoje norme (vrijednosti) koje proizlaze iz politi kog reda, te u zahtjevu da se Crkva ponaßa kao drußtvo (drußtveno-politi ka stvarnost). To zna i da bi prema zahtjevima drußtva Crkva trebala govoriti u ime odre enih pojedina nih interesa, dok sama Crkva drωi da govori u ime transcedentalne svijesti-savjesti i zajedni kog dobra. Ta dva govora ne upotrebljavaju istu logiku i odatle temeljni nesporazumi. U tom se grmu (zahtjeva za transcedentalno utemeljene istine) krije i sva Ωestina polemike oko dijaloga i tolerancije, oko pluralizma i konsensualne etike. Zapravo, rezultat pristanka na zahtjeve drußtva dovodi do prividnog ideala dijaloga, u kojem «svatko, opravdavaju i se pred drugima, ne slußa nikoga», ßto kona no dovodi do samog prezira istine. Ako slike Crkve u drußtvu, kako su nam prezentirane u medijima, svedemo na zajedni ke nazivnike, moωemo govoriti o ßest redovito prisutnih modela, i to Crkve kao poduze a, kao muzeja, kao uvarice moralnih normi, kao dopune socijalnog sustava, kao strana kog politi kog lagera i kao obrednog zaklona. Pa pogledajmo ih: Crkva - poduze e. Mnogi Crkvu zapravo niti ne shva aju druga ije nego kao poduze e koje se bavi duhovnim poslovima, na kojima se tako er dade dobro zaraditi. Stoga neki u takvu Crkvu Ωele uloωiti, drugi to poduze e svojim novcem Ωele drωati pod kontrolom, tre i se na njega okomljuju, jer im se ini da potkrada naivne! Zaklju ak im je da je smisao Crkve u materijalnom profitu. Crkva - muzej. Crkva doista naj eß e briωno uva kulturnu baßtinu i vrijednosti. To neke ljude navodi na misao da je Crkva tek nekakva kulturna institucija kojoj je svrha sa uvati tradiciju, u koju spadaju i umjetni ka djela, osobito ona sakralne naravi. Tako u svojem odnosu prema Crkvi postavljaju muzejske zahtjeve, ßto u trenutku kad je njihova rije odlu uju a dovodi do velikih poteßko a. Ako Crkva postane muzej, onda je mjesto za konzerviranje (mrtve prirode!), a ne Ωiva zajednica. Crkva - uvarica zakona. Crkva smatra da joj je duωnost pruωiti ljudima razloge za nadnaravno utemeljenje eti kih i moralnih normi i vrijednosti. Ali, ako bi ostala samo na tome da postavlja norme, lako bi se mogla poistovjetiti sa zakonodavnom vlaß u (za ßto se u modernom drußtvu traωi demokratski postupak, kojega Crkva ne priznaje). A smisao Crkve nije postavljati zakone, joß manje samo postavljati zabrane, mada joj se ta etiketa redovito lijepi (pod pojmom konzervativizma, suprotstavljenog slobodi). Crkva - dopuna socijalnog sustava. Crkva ne okre e o i od siromaha, potrebnih pomo i, razumijevanja, pravde, dapa e brigu za njih stavlja me u svoje najvaωnije zada e, jer su siromasi i potrebni prvi kojima je poslana. Problem je kad drußtvo tolerira Crkvu da bi preuzela obveze drußtva i drωave u socijali, zdravstvu, ßkolstvu i generacijskoj solidarnosti. Crkve bi po tom shva anju trebale biti zakrpa drußtvenih propusta. Crkva strana ko politi ki lager. Mnogi Crkvu okre u udesno, a drugi bi je rado vidjeli ulijevo (a sami po potrebi kroje ßto bi bilo lijevo ili desno). Tko sa Crkvom Ωeli ra unati kao s politi kom bazom, tako joj i daje politi ke ocjene i procjene. Crkva se onda lako moωe predstaviti kao suprotstavljena strana, ako se ne Ωeli staviti u sluωbu neke politi ke ideje i prakse. Ovakvo nastojanje zapravo Crkvi Ωeli zaprije iti slobodu govora i djelovanja kad se dogodi nepravda, laω, nasilje i zlo bilo koje vrste, te je pretvoriti u barjak koji se okre e onamo odakle vjetar puße! Nastavlja se STRANA 4 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA

5 Katoli ka Crkva u i da je jedno stvorenje ostalo savrßeno na svom mjestu usred op eg nereda. Taj je nered prouzro io grijeh naßih praroditelja koji je preßao na sve ljude i zove se isto ni grijeh. Toga grijeha bila je oslobo- ena BlaΩena Djevica Marija jer ju je Bog odabrao da bude majka Spasiteljeva. Ona je me u nama jedina ostala netaknuta. Dogmu o Bezgrjeßnom Za e u proglasio je papa Pio IX. 8. prosinca Sto godina kasnije veliki marijanski papa Pio XII. izdaje encikliku Fulgens corona i proglaßava godinu marijanskom. Uz ljubav prema Bezgrjeßnoj Djevici Papa je htio skupiti nove duhovne energije s kojima bi se suprotstavio zlima modernog vremena: ratu, klasnoj mrωnji, materijalizmu, izopa enosti Ωivota. Marijanski ideal imao bi nas podsjetiti da je nemogu e pred o ima zajedni ke majke me u sobom se mrziti a joß manje ubijati, jer ona je Majka ljubavi. Papa Pio XII. za vrijeme svoga teßkoga pontifikata u ratno i poratno doba stavljao je sve svoje pouzdanje u BlaΩenu Gospu. I nije bilo uzalud jer je njegov pontifikat doista jedno sjajno razdoblje crkvene povijesti kad su vjera i jedinstvo Crkve bili ja i nego ikad prije i poslije. etiri godine nakon proglaßenja dogme o bezgrjeßnom za e u uslijedila je milosna Gospina ofenziva ukazanjima u Lurdu, koja joß i danas traje ne samo u Lurdu, ve i u Fatimi i Sirakuzi. Recimo neßto i o toj Gospinoj milosnoj ofenzivi. Kada je u petak 19. velja e god Bernardica Soubirous opet kle ala u Masabjelskoj ßpilji, i po etvrti put joj se ukazala prelijepa Gospoda. Djevoj ica, sva zadivljena, promatra nadzemaljsku ljepotu. O i joj se Ωare od neopisive sre e, obrazi gore, a usne neßto ßap u. Bila je kao nevin an eo koji se bacio na koljena pred napola otvorenim rajskim vratima. Najedanput za uje iza sebe divlju riku, kao da se sva a i prepire razjareno mnoßtvo. Od nepoznate buke dolazio je glas: "Spasi se, spasi!" Nebeska je prikaza pogledom koji zapovijeda pogledala prema rijeci Gavi, odakle je iz podzemnih dubina dolazila buka. I u tren oka umuknuli su glasovi, kao da se razbjeωalo mnoßtvo. Op enito misle da je ta buka i vika dolazila iz paklenog bezdna. Podigao ju je sotona slute i koliko e mu dußa oteti Imakulata svojim ukazanjima u Lurdu, za kojima e slijediti ukazanja u Fatimi i suze u Sirakuzi. Drugo veliko uporißte Imakulate na naßem globusu jest Fatima. I onamo hodo aste milijuni, i tamo Imakulata vra a srca natrag Bogu. Ítoviße, iz Fatime se dala Imakulata kao hodo asnica - romarka, na put oko zemlje, da osvoji ßto viße srdaca. Proßla je kroz brojne zemlje, do ekivana svuda neiskazanim slavljem i to ne samo od katoli ke nego i od protestantske, muslimanske, budisti ke i animisti ke djece. Svi su duboko osjetili i proωivjeli kako prolazi zajedni ka Majka. Svi su osjetili blagu ofenzivu ljubavi. Tre e BEZGRIJEÍNO ZA E E BDM veliko uporißte Imakulate na naßem globusu jest Sirakuza, otkako je Gospa u jesen godine proplakala u ku i radnika Angela Giusta. Doga aj je filmom snimljen, suze su kemijski ispitane. Zapo eße hodo aß a do ljudi. Otvorila se apokalipti ka slika "razbaßtinjenih" i svake vrste bolesnika. Doga ala su se svaki dan udesa. Do 15. III javilo se 653 ozdravljenja. Komisija psihijatara, ortopeda, rentgenologa i drugih specijalista smatra izvanrednim 500 ozdravljenja. Sirakuza se duhovno preporodila. Mnogi pijanci, psova i i preljubnici uskrsnu e na nov Ωivot. Udaljeni od sakramenata i kreposti pribliωili su se Srcu Isusovu Imakulati u tolikoj mjeri se moωe govoriti o pravom i udesnom obra enju. Priredio don Iko MONS. PETAR RAJI IMENOVAN APOS- TOLSKIM NUNCIJEM U KUVAJTU, BAHREINU I KATARU Mons. Raji istodobno je imenovan nadbiskupom s naslovnom biskupijom Sarsenterum. Papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Petra Raji a apostolskim nuncijem u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru, te apostolskim predstavnikom na Arapskom poluotoku. Mons. Petar Raji istodobno je imenovan nadbiskupom s naslovnom biskupijom Sarsenterum koja se u povijesti nalazila na podru ju danaßnje Hercegovine. Petar Raji hrvatskoga je porijekla. Ro en je u Torontu godine. Za sve enika je zare en i inkardiniran u Trebi-njsko-mrkansku biskupiju. Zavrßio je studij kanonskog prava. U diplomatskoj sluωbi Svete Stolice stupio je godine i do sada je djelovao u papinskim predstavnißtvima u Iranu, Litvi te pri Odjelu za op e poslove Svete Stolice. Osim hrvatskoga i talijanskog jezika, govori engleski i francuski jezik. Mi sve enici, asne sestre i svi vjernici naßih hrvatskih Ωupa JuΩnog Ontarija estitamo mons. Petru Rai u na ovom promaknu u koje mu je iskazao sveti Otac i molimo dragog Boga da ga prati svojim blagoslovom u odgovornoj sluωbi koja mu je povjerena. estitamo i njegovim dragim roditeljima Liberanu i Dominki, koji su mu Ωivot darovali kao i bratu Viktoru i sestri Mariji i svoj rodbini i prijateljima. Ovo je priznanje i svim Hrvatima Kanade da je jedan od njihovih sinova postao Nadbiskupom, a i poticaj drugima da po u Perinim putem. SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU NEDJELJA 6. prosinca 2. Doßaß a, sv. Nikola, Nikßa PONEDJELJAK 7. prosinca Ambrozije, Agaton, Dobroslav UTORAK 8. prosinca Bezgrijeßno Za e e B D M SRIJEDA 9. prosinca Valerija, Abel (kvatre) ETVRTAK 10. prosinca Gospa Loretska, Julija PETAK 11. prosinca Damaz, Josip Egipatski (kvatre) SUBOTA 12. prosinca Ivan Franciska (kvatre ) UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009 NEDJELJA 6. PROSINCA STRANA 5

6 UPA NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA 7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) Fax. (416) ladyqueenofcroatia@bellnet.ca MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih razloga ne moωe do i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duωnost sudjelovanja na Misi. NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom Krsne priprave - roditelji su duωni prijaviti se najkasnije MJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispuniti prijavu. Datum priprave dogovorit e se sa Ωupnikom... BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje ujemo na poziv u svako doba dana i no i. Sve enik: Rev. JOSIP KOS - upnik VJEN ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru nici se moraju javiti sve eniku u svojoj Ωupi s dokumentima godinu dana prije vjen anja. Potrebno je pro i i te aj zaru ni ke priprave prema dogovoru sa sve enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenu bilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moωe se odrediti niti datum vjen anja bez odobrenja mjesnog biskupa. ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise. UPNI URED JE OTVOREN radnim danom od 9:00-12:00 a.m., te od 1:00-5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00 SUBOTOM samo od 9:00-12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI. Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata, i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga NAÍI UPLJANI DARUJU: Za crkvu Pino i Katica Íkrabi - za dizalo $50 Vinko Novokmet - za dizalo $50 NN- za dizalo $50 Îur a Beniß $100 Ivan Radelja - za dizalo $100 Ana i Stjepan Oleti - za dizalo $100 Ilija i Kata Vidi - za dizalo $300 Slavko i Magdalena Levani - za dizalo $100 Ivan i Erna Grzini - za dizalo $100 Îuro i Katica Hudaj - za dizalo $250 Miljenka Ljubi - za dizalo $50 Nikola Halar- za dizalo $100 Vesello i Lenka Boras - za dizalo $100 Elizabeth Banjav i - za dizalo $100 Goran Vrana - za dizalo $100 Kata Butkovi - za dizalo $50 Anka Ítimac - za dizalo $50 NN - za dizalo $50 Obitelji Drago Bokuli - za dizalo $100 Ana Naki $200 Katica Be ki $150 Ana Koljanin $50 Za Caritas Pino i Katica Íkrabi - za crkvu u Dalju $150 Vinko Novokmet - za Antu Marketa $50 Bernard i Luca Man eralo $25 Zlata i Slavko Ítefanec - za gladne $40 Mirko Badurina - za Antu Marketa $50 NN - za Vukovar $100 NN - za crkvu u Dalju $100 Stana aleta na ast sv. Anti $20 N.N. - Split $100 Za svaki vaß dar od srca hvala! PRILOZI za crkvu i Caritas, koje predate do sredine prosinca bit e registrirani za ovu godinu i proslije eni. Poslije toga vaßi prilozi ulaze u prihode za slijede u godinu. STARIJE i BOLESNE lanove obitelji prijavite u ured da ih moωemo posjetiti za predboωi nu ispovijed. POSJET OBITELJI I BLAGOSLOV DOMOVA Hrvatski narod u Domovini ima tradiciju posjeta sve enika obiteljima i molitve blagoslova doma. Ta tradicija izraz je vjerni ke povezanosti obitelji sa zajednicom (a sve enik je predvoditelj zajednice) i posjet sve enika uzvratni je posjet obitelji koja dolazi u crkvu. Po toj logici oni koji ne posje uju crkvu nemaju razloga zvati sve enika osim zbog nekih arolija koje bi trebao izvesti u njihovu domu, a sve enici nisu arobnjaci koji bi izvodili magijske ine. Tu tradiciju i ovdje neki naßi Ωupljani vrednuju, iako ta tradicija nije obvezna, ali je znak povezanosti sve enika i zajednice s doti nom obitelji. Zato nema smisla nikakvo posje ivanje na silu. Oni Ωupljani koji iz pravih vjerni kih pobuda Ωele posjet sve enika, ispunit e prijavnicu i predati u ured, pa emo u BoΩi nom vremenu na i vremena posjetiti obitelji koje su izrazile Ωelju za posjet i blagoslov doma. POSEBNA UPNA SLAVLJA U GODINI 20. prosinca BoΩi na ispovijed STRANA 6 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA

7 MISA U OSHAWI U crkvi St. Gregory na adresi: 194 Simcoe St. North u Oshawi za vjernike kojima je Oshawa bliωe bit e mise u nedjelju 20. prosinca i u nedjelju 26. prosinca u 1:30 poslije podne. U nedjelju, 20. prosinca prije mise bit e prilika za predboωi nu ispovijed, pa moωete dovesti i starije lanove obitelji. Grb grada Siska GRBOVI HRVATSKIH GRADOVA Dok se projekt za dizalo (elevator) i zatvaranje prostora privodi kraju, po et emo s ure enjem natpisa na zidu Ωupne ku e i s postavljanjem grbova hrvatskih gradova na krovu. Postavit emo 20 grbova; najprije one najve e i najzna ajnije, po evßi od Zagreba, Splita i sli no pa do manjih, ali povijesno zna ajnih. Za grbove traωimo sponzore. Do sada se javilo 9 Ωupljana koji su voljni sponzorirati grbove Zagreba, Osijeka, VaraΩdina, Siska, Petrinje, Nove Gradißke, PoΩege, Imotskoga. Za sponzorstvo grba Splita joß se nitko nije javio(?). Prema prvim procjenama svaki grb i pripadaju a konstrukcija stajat e oko $1,000.oo. Tko je voljan da se grb njegovog grada postavi na krov Ωupne ku e neka se javi Ωupniku za informacije i dogovor. Za pojedini grb moωe sudjelovati i viße Ωupljana. Hvala Ωupljanima koji su do sada dali svoj prilog za dizalo - ovaj korisni projekt za cijelu zajednicu. Pozivam i hrvatske poslovne ljude da daju svoj prilog koji e tako er biti objavljen kao i dosadaßnji prilozi. Molimo vas da svoje priloge za dizalo ne stavljate u milostinju, jer se onda ra unaju kao milostinja, nego predate u ured ili gospo ama koje upisuju mise. Do sada je prikupljena svota od $22, ßto je u odnosu na projekt neznatno, ali vrijedi prema onoj poslovici: zrno do zrna poga a, kamen do kamena pala a." Josip, Ωupnik Krizmanici imaju posebnu pripravu za krizmu u Ωupi ponedjeljkom u 7:00 sati nave er. Prvopri esnici imaju posebnu pripravu u Ωupi srijedom u 6:50 sati nave er. Prvopri esnici, krizmanici i odrasli koji joß nisu ispunili i predali prijavnice neka to u ine ßto prije. PRIMATELJI UPNOG VJESNIKA upni Vjesnik osim ßto ga sami uzimate u crkvi ßaljemo na 34 adrese. Tu su uklju ene razli ite ustanove koje dobivaju sva izdanja, ali i pojedionci, koji ne mogu do i u crkvu ili im ßaljemo kao prijaßnjim lanovima ove zajednice. Molimo sve primatelje iz Toronta i okolice da nam se jave do kraja godine, Ωele li i dalje primati poßtom Ωupni Vjesnik ili imaju moωda nekoga tko im moωe Vjesnik donijeti ku i. Biti radost drugima (prema Fil 1, ) Geografska pustinja slika je pustinje me u ljudima. Pustinja je mjesto gdje vi eß" a nema te tko uti; gdje sjediß ranjen i ispunjen tugom, a nema nikoga tko bi doßao i bio ti blizu; mjesto gdje osje aß radost, a nemaß je s kime podijeliti... U toj se pustinji danas prolama rije proroka: Pripravite put Gospodinu!" Za apostola Pavla krß ani su njegova radost" i vijenac", to jest pobjeda. Toj pobjedi pridonijeli su sami Filipljani svojim udjelom u evan elju", sudionißtvom u navjeßtaju evan elja vlastitim Ωivotom, te trpljenjem za Krista". Zbog toga je Apostol ispunjen nadom i sigurnoß u da je djelo evan elja u Filipima pod snaωnom BoΩjom zaßtitom. Bog je za etnik njihove vjere; on e tu vjeru i evan eoski Ωivot u njima usavrßiti do dana Krista Isusa". Do tada krß ani su pozvani na rast u ljubavi, te tako ljube i jedni druge joß dublje upoznaju, proniknu Boga, pa uvide ßto im je initi da bi bili spremni za Dan Kristov". Tako e biti puni ploda pravednosti po Isusu Kristu", ime e nadmaßiti sve zahtjeve zakona i sve propise. Postat e prava slava i hvala BoΩja", a Apostolova radost" i pobjedni vijenac". Darko Tepert, ivo vrelo br. 12/2009, str 25 Danas skupljaju kolektu: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin u 11:00 sati: Dragan Radi, Denis mak, BoΩo upan i Marin Mandi Slijede e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Milan Mrazovac, Dario Gabrovec, Antun Belan i Milan Íari u 11:00 sati: eljko Filipovi, Saßa Zori, Robert Badurina i Mario osi Nedjelja, 06. prosinca u 9:30 a.m. Milka ZELJKO, god. Mile MESI Marija KIÍ 11:00 a.m upna misa Ponedjeljak, 07. prosinca u 6:30 p.m. Petar i Ankica BOLDIN Utorak, 08. prosinca u 6:30 p.m. Doktorica Andreja - na nakanu Srijeda, 09. prosinca u 6:30 p.m. etvrtak, 10. prosinca u 6:30 p.m. Dr. Franjo TUÎMAN, god. Petak, 11. prosinca u 6:30 p.m. Anka LJUBI I Marija DUJAN, god. Joso i Janja, god. CINDRI Manda i Joso OBRANOVI, god. - za zdravlje obitelji iz ob. KOBALI i HARAPIN Stipe, Joso i Zvonko STIPETI Josip KOSTANJEVE KI - za obitelji RASPORED MISA Subota, 12. prosinca u 6:00 p.m. Mile MESI Keren SRBELJ Barbara BU AR, god. i Julka CVITKO Ivan ROGI Bosiljko i Luka KOVA i iz obitelji Ilija i Kata SU I i iz obitelji Ivan PERI, god. Josip MORAVAC iz obitelji ÍKRABI i MILOHNI Luca MALEÍ Ivan i Mira MUHVI i iz obitelji MUHVI i BoΩidar CEN I Josip i Marija MALVI i iz obitelji KOVA - za zdravlje u obitelji GALI i PA AREK Marko ÍTIMAC i iz obitelji MEDUNI Nedjelja, 13. prosinca 2009 u 9:30 a.m. Mara MALJKOVI, god. i Ante RAJ I, god. Margita KUMI Marijan ÍERI, god. 11:00 a.m. upna misa PROBLEMI S MISNIM NAKANAMA Neki Ωupljani sve eß e prigovaraju u vezi s misnim nakanama: nedostaje ovo slovo ili ime; krivo je napisano ovo ili ono... Prilikom upisivanja provjerite na potvrdi koju dobijete je li dobro napisano, i ne traωite da se piße ono ßto ne spada u nakanu! Najbolje bi bilo da sami napißete na komad papira nakanu koju Ωelite naru iti i da ta nakana bude jednostavno napisana bez suvißnih dodataka kao na primjer za sve pokojne". Naknadne reklamacije ne emo uzeti ozbiljno jer izgleda kao da neki upisuju mise ne zbog mise nego kao advertising" za svoju obitelj ili pokojne. Neke Ωupljane koji izmißljaju probleme morat emo ubudu e odbiti za naru ivanje misnih nakana. UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA STRANA 7

8 UPA HRVATSKIH MU ENIKA 4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) Fax. (905) DOÍAÍ E Doßaß e je vrijeme iß ekivanja i Ωelje. Svi ljudi Doßaß a iß ekuju-zaharija i Elizabeta, Marija i Josip, Íimun i Ana. Pozvani smo da ekamo, da Ωelimo. Pozvani smo da u sebi osjetimo eωnju za nekim ili ne im-da nam do e i donese nov smisao naßemu Ωivotu. Isus, Bog koji je postao ovjekom, ro en je u svakodnevnim okolnostima tako da u vremenu Doßaß a ne treba traωiti nißta izvanredno, spektakularno ili za u uju e. Boga moωemo prona i tamo gdje Ωivimo: u ku i, na radnome mjestu, za stolom, na licima drugih ljudi. Njegovu dolasku nije prethodila javna najava, skupo oglaßavanje, samo jednostavan i tih dolazak. Isusov ulazak u Ωivot bilo koga bio bi isti. Budi spreman na iznena enje. Spremni smo traωiti Isusa na svakome mjestu, samo ne tamo gdje se utjelovljenje dogodilo: u naßem tijelu. Utjelovljenje zna i uzimanje tijela, a to zna i da se uzimanjem ljudskog tijela Isus polagano ußuljao u svakodnevni Ωivot i poziva nas da ga tamo susretnemo. Preuzeto s interneta UPNE OBAVIJESTI KLANJANJE PRED IZLO ENIM PRESVETIM U petak, 11. prosinca godine od 5:00 do 7:00 sati nave er za duhovnu obnovu Ωupne zajednice, za obitelj i duhovna zvanja. DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU I POKLONIMO SE PRD PRESVETIM OLTARSKIM SAKRAMENTOM Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu Bogu za ugodan miris. (Ef 5, 1-2) Sve enik: Vl. IVICA REPARINAC Ωupnik PROSLAVA 30. GODIÍNJICE IZGRADNJE I BLAGOSLOVA CRKVE HRVATSKIH MU ENIKA PETAK, 12. VELJA E GODINE Living Arts Centre, Mississauga Koncert Tamburaßkog Orkestra HRT-e pod vodstvom maestra Siniße Leopolda i soliste Îanija Stipani eva. SUBOTA, 13. VELJA E GODINE Pearson Convention Centre Sve ana ve era u nazo nosti: Uzoritog gospodina Josipa kardinala Bozani a, nadbiskup zagreba ki Uzoritog gospodina Thomasa Collinsa, nadbiskup torontski i druge goste iz Hrvatske i Kanade. NEDJELJA, 14. VELJA E GODINE Crkva Hrvatskih mu enika Sve ana sveta Misa u 11:00 sati u ast blaωenog kardinala A. Stepinca. Predslavitelj sve anog Misnog slavlja: Uzoriti gospodin Josip kardinal Bozani, nadbiskup zagreba ki u zajednißtvu sa ostalim hrvatskim sve enicima. Pozivamo sve Ωupljane i prijatelje Ωupe da se odazovu na sve anu proslavu 30. godißnjice gradnje i blagoslova crkve Hrvatskih mu enika. Ulaznice za koncert Tamburaßkog Orkestra HRT u Living Arts Centre-u moωete nabaviti na webstranici: www. livingartscentre.ca, telefonom: , ili ako ih posjetite. Ulaznice za koncert su $ i $ Ulaznice za banket u Pearson Convention Centre-u moωete nabaviti u naßem Ωupnom uredu Ulaznica je: $ 80 U cijenu ulaznice uklju uje: koktel, antipasto bar, bogatu ve eru i otvoren bar Sve ostale informacije moωete dobiti u Ωupnom uredu na telefon: ili office@croatianmartyrs.ca BEZGREÍNO ZA E E BLA ENE DJEVICE MARIJE U utorak, 8. prosinca godine Crkva slavi blagdan Bezgreßno za e e BDM. Sveta Misa u naßoj crkvi u 7:00 sati nave er. Iz tog razloga nema redovite jutarnje Mise u 9.00 sati. PRIJAVA ZA BLAGOSLOV OBITELJI Od ove godine mijenja se dosadaßnji na in posjeta sve enika obitelji prigodom blagoslova obitelji. Sve enik e posjetiti samo one obitelji koje to izraze Ωelju preko prijavnice ili telefonskim pozivom do BoΩi a. Mole se Ωupljani koji Ωele primiti sve enika za blagoslov STRANA 8 UPNI VJESNIK HRV RKT UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 49/2009 NEDJELJA 6 PROSINCA

9 obitelji u boωi nom vremenu, neka ispune prijavnicu koja se nalazi u klupama crkve i stave u kutiju koja se nalazi u predvorju crkve. Samo oni koji izraze Ωelju da ih posjeti sve enik i blagoslovi njihove obitelji bit e unaprijed obavijeßteni o dolasku sve enika. SLIJEDE E NEDJELJE UPNA BO I NA ISPOVIJED Slijede e nedjelje 13. prosinca godine ili na tre u nedjelju doßaß a Ωupna BoΩi na ispovijed. Ispovijed po inje u 4:00 poslije podne s pokorni kim bogosluωjem a zavrßava svetom Misom u 6:00 sati. Dragi Ωupljani, pristupimo svetoj Ispovijedi i duhovno se pripremimo za naß najradosniji krß anski blagdan BoΩi. ISPOVIJED BOLESNIKA I STARIJIH OSOBA KOJE NISU U MOGU NOSTI DO I U CRKVU NA ISPOVIJED Molimo sve one koji imaju u obitelji bolesnu, stariju i nepokretnu osobu, neka se jave u naß Ωupni ured, kako bi ih sve enik mogao posjetiti prije BoΩi a u njihovim domovima, bolnici ili stara kim domovima. VJERONAUK ZA PRVOPRI ESNIKE I KRIZMANIKE Vjeronauk za Prvopri esnike i Krizmanike prekida se do 12. sije nja godine. PJEVANJE U utorak, 8. prosinca godine na blagdan Bezgreßnog Za e a BDM molim pjeva e Ωupnog zbora da do u na sv. Misu u 7:00 sati. U etvrtak, 10. prosinca godine odrωat e se pjeva ka vjeωba za Ωupni dje ji zbor u 7:00 sati nave er u Ωupnim-ßkolskim prostorijama. FOOD DRIVE Mladi naße Ωupe mole sve naße Ωupljane, koji to mogu i Ωele, da donesu nepokvarljivu hranu za Food Drive, koja je namijenjena za siromaßne prigodom BoΩi a. Skupljanje po inje u nedjelju 29. studenoga u predvorju crkve a traje do 20. prosinca godine. Svima unaprijed hvala! IZ MATICE VJEN ANIH: U subotu, 28. studenoga godine sakrament svete Ωenidbe sklopili su: Carmine Storino i Marija Kathy Meduni. Mladencima Ωelimo puno sre e u njihovom zajedni kom Ωivotu i molimo: Gospodine, milostivo pogledaj na ove svoje sluge i poßalji na njih milost Duha Svetoga da, ljubavlju tvojom razlivenom u njihovim srcima, ostanu vjerni u bra nom savezu. ITA I: Danas: u 9:00: Jelica Buri i Nada Kapurali u 11:00 sati: Bruno Mandi i Vißnja Geoheli Slijede e nedjelje: u 9:00 sati: Petar Ljubi i Ivana Kapurali u 11:00 sati: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti SKUPLJAJU KOLEKTU: Danas: u 9:00 sati: Slavko Ljubi, Ivan Lorkovi i Radoslav Íißko u 11:00 sati: Nikola Vukeli, Mijo Zoreti i Bruno Mandi Slijede e nedjelje: u 9:00 sati: Miroslav Biskupovi, Petar Milardovi, Anton Osojni ki u 11:00 sati: Nick Jurini, Jozo Lu i i Josip Vrbos BROJA I KOLEKTE: Danas: Dean Smi iklas, Slavica Miloti i Marian Lajtman Slijede e nedjelje: Ivica i Ankica Zoreti, Ivanka i Jure Tonkovi RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNU Ve ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga ije nazna eno Ponedjeljak, 07. prosinca: Jure BoΩi evi Ana i Mato Horvat Utorak, 08. prosinca: Sv. Misa u 7:00 a.m. Za sve pokojne iz obitelji Kotarac Za sve pokojne iz obitelji Maduni Srijeda, 09. prosinca: Stjepan Stanißi, godißnjica i sve pok. iz obitelji Stanißi i Mihaljevi Ranko Vißtica, godißnjica etvrtak, 10. prosinca: Ivan Budißa, godißnjica Franjo Tu man, godißnjica Prvi Hrvatski Predsjednik Petak, 11. prosinca: Franjo Bradica Ivan Frketi Ivan epo Vid Boßnjak Emilija i Milan Tomasovi -Baji Bruno i Mato Baji Stjepan i Katica Vukovi, godißnjica Marica Markovi DAROVATELJI ZA CRKVU: U spomen Berislav Koli, Staff at St. Faustina School daruje $ U spomen Edward Barkovi Zvonko i Barbara Barkovi daruju $ Josip i Juliana Fezi $ H.Z.F.G. Sljeme $1, Josip i Sofija Klobu ar $ Borka Dokuzovi $ Carmine Storino i Marija Meduni $ Steave i Ana Plodinec $ Marija Juri $ Zora Ípehar $ Jozo i Nada orluka $ Ivan Josipovi $ Marko i Kata Pavleti $ Franjo Glavan $ Valter i Marija Grabovac $ Max i Ankica Vlahov$ Vlado Flanjak $ Marica Spudi $ Na ast Gospi: Jelica Mißi $ Kruh sv. Ante: Luca Josipovi $ Valter i Marija Grabovac $ Na svakom vaßem daru, HVALA! Subota 12. prosinca: Sv. Misa u 6:00 p.m. Kata i Nikola Markovinovi Mato Horvat, godißnjica Stjepan Lonjak Vid Boßnjak Jelena Zadkovich Zvonimir Vidak, godißnjica Mike Íimani, godißnjica, Ivan i Danica Íimani RuΩa i Ivan Bari Joso Belan Janko Hajsan Ivka Dubrovac Milka i Stevo Íokac Josip Hranilovi Josip Grozdani Nikola Petrovi Jura, Barbara i Nikola Jakßa Barbara Îijaneti Toni Mrße Luca i Mato Doli Milan, Ilija i An a Ursa Jurica Bindi Dume i Andre Kosi Nedjelja 13. prosinca: Sv. Misa u 9:00 a.m. An a Turalija, i sve pokojne iz obitelji Elizabeta i Josip Klusko, i sve pokojne iz obitelji SV. MISA U 11:00 A.M.-ZA UPNU ZAJEDNICU UPNI VJESNIK HRV RKT UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 49/2009 NEDJELJA 6 PROSINCA STRANA 9

10 UPA PRESVETOG TROJSTVA 2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) Fax. (905) holytrinitycroatian.org Sve enici: Rev. ILIJA PETKOVI Rev. IVAN VUKÍI Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: s.m. Smiljana Delonga s.n. Bernarda Mikuli s.m. Bernadette Copak KARITAS SNAGA ZAJEDNIÍTVA U idu u nedjelju je nedjelja Karitasa. Ovo je prigoda da se kao zajednica i kao pojedinci upitamo: Íto je Karitas? Karitas na hrvatskom jeziku zna i Djelotvorna Ljubav. Dakle, imati vremena za one koji su sami, bolesni ili u bilo kojoj potrebi i nevolji. Znati se prilagoditi staroj i bolesnoj osobi i ne traωiti da se ona prilagodi meni. Znati strpljivo slußati ne ije pri e, koje smo ve bezbroj puta uli. Shvatiti da mi je Ωivot darovan da bih ga mogao darivati drugima. Nastojati obuzdati svoje prohtjeve i u odricanju od alkohola, duhana prekomjernih jela neßto ußtedjeti za siromahe. U iti svoju djecu da ima mnogo djece koja umiru od gladi i da ne smiju biti sebi na nego da i oni moraju neßto za njih Ωrtvovati. Koßarica pred oltarom u naßoj crkvi poziva svu naßu djecu da svojim darovima obraduju siromaßnu djecu te i oni do ekaju radostan BoΩi. Svatko mora po eti od sebe. Nemojmo ekati da to u ini netko drugi. Karitas je naßa vjera, naß Ωivot, naßa ljubav, bez koje nismo krß ani. Isus je jasno i glasno rekao ßto misli o karitasu: Íto god u iniste jednom od ovih najmanjih, meni u iniste. Do ite blagoslovljeni u Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta. Upravo od djela ljubavi ovisi naßa vje na sre a. Otvorimo dobro o i da moωemo prepoznati ljude koji su stvarno u nevolji i njima pomo i a ne prevarantima koji Ωive na ra un drugih. Isus je posebno bio osjetljiv na bijedu i siromahe svoga vremena i nad njima se znao saωaliti i udesno ih u pustinji nahraniti. Osjetimo to i mi! Razgovarajmo o tome i kao pojedinci i kao zajednica. Posebno oni kojima je Bog dao da su stekli mnoga materijalna dobra, moωda upravo zato da se vidi koliko je u njima djelotvorne ljubavi. I joß neßto. Karitas nije humani rad za druge koji je dobro pla en. Nije dijeljenje tu e pomo i svojim prijateljima. Karitas nije isticanje svoje dareωljivosti i humanosti zato da bi nam se drugi divili i da bi nas veli ali. Alfa i Omega naßeg Karitasa neka bude primjer Isusa Krista koji je doßao, ne da bude sluωen, nego da sluωi i Ωivot svoj dadne kao otkupninu za mnoge. Don Iko RASPORED SLU BI: ITA I: SUBOTA: 5. prosinca: 5:00 sati: Vesna Ípehar, Ivana Ínjari i Joane Krißto NEDJELJA: 6. prosinca: 9:00 Marica Bukov an 11:00 Marianne Sajko, SnjeΩana Parilac i Renata Kuni SUBOTA: 12. prosinca: 6:00 sati: Zdenka Broz NEDJELJA: 13. prosinca: 9:00 Blanka Ípehar 11:00 Ana Brinjak, Monika Karlovi i Kristina Farago REDARI: SUBOTA: 5. prosinca: 5:00 Zdenko Capan i Nikola Repar NEDJELJA: 6. prosinca: 9:00 Pero Peri i Michael Ma e evi 11:00 Drago Zeki i Ivan Pocrni SUBOTA: 12. prosinca: 6:00 Zdenko Capan i Nikola Repar NEDJELJA: 13. prosinca: 9:00 Tony Jeli i i Gregory Stajduhar 11:00 Stjepan Gunja i Janko Jadri MINISTRANTI: SUBOTA: 5. prosinca: 5:00 Jurica i Andriana Parilac, Marko Repar i Franka Íubi NEDJELJA: 6. prosinca 9:00 Katie i Neven Ivan i, Marko Stajduhar, 11:00 Filip Bori evi, Bruno, Lucija i Magdalena Pari, Karlo, Jelena i Manda Bobinac. DAROVATELJI: CRKVA: Stjepan Brezi $ Nathalie Krißto $ Marko i Sandra Gotovac $ Mira Begi $50.00 N.N. $ Boßko i Ana Prka in $50.00 eljko Matuli $50.00 Ilija Begi $ Mira Lu i $50.00 Stipe Krajinovi $ Marija Cadez $50.00 Mijo Despot $ Na nakanu Ljilja Mui $50.00 Na nakanu Kata Babi $20.00 KARITAS: Crkva u Dalju: Slavica Marasovi $ SVIM DAROVATELJIMA SRDA NO ZAHVALJUJEMO SUSRET STARIJIH u Adventu bit e u utorak, 8. prosinca s po etkom u 10:00 sati. To je ujedno i blagdan Bezgreßnog Za e a BDM. Bit e prigoda za Sv. Ispovijed. Sv. misa u 11:00 sati, a nakon toga ru ak kao i svaki put do sada. Ovo nije susret onih koji viße nikud i nißta ne mogu, ve susret nas starijih. Do ite! STRANA 10 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA

11 SASTANAK ENSKOG DRUÍTVA U SLIJEDE U NED- JELJU 13. PROSINCA. Mole se sve lanice da se odazovu. PRVA PRI EST travnja 2010 KRIZMA travnja 2010 VJERONAUK emo zapo eti u subotu 9. sije nja Za krizmanike u 9:00 ujutro Za prvopri esnike u 2:30 poslije podne IZ MATICE KRÍTENIH U subotu 28. studenoga krßtena je Marina Jasna Despot, drugo dijete Michaela Mije Despot i Julie-Ann ro. Jurin i. U nedjelju, 29. studenoga krßten je, Luka Mato Thiol, prvo dijete Sebastiena Thiol i Nathalie ro. Krißto. Upu ujemo naße iskrene estitke ovim mladim obiteljima, njihovim kumovima, rodbini i prijateljima. Dragi Bog neka ih prati svojim blagoslovom u krß anskom odgoju njihove djece. IZ MATICE UMRLIH Ovih dana su preminuli: U Hamiltonu Pavle BoΩi, otac naße Ωupljanke RuΩice He imovi u 82. godini Ωivota. U Hercegovini Fila So e, tetka naßeg Ωupljanina Slavka Kikaßa u 85-oj godini Ωivota. U Oakville-u naßa Ωupljanka Anica Rimac, mama naßih Ωupljana Petra Rimac, Filke Bili, i Marije Graham u 73. godini Ωivota. Svim oωaloß enima izraωavamo naßu su ut i molimo Gospodina da pokojnike primi kod sebe na vje ni po inak. NAÍA UPA PLANIRA SLIJEDE A HODO AÍ A 1. Sv. Josipu - u Montreal u oωujku 2010, 2. Italija - Rim i Francuska - Pariz u drugoj polovici mjeseca rujna 2010, povodom 350. smrti sv. Vinka i sv. Lujze, 3. Svetu Zemlju u prolje e SVE daljne informacije objavit emo kasnije. KLANJANJE - svakog etvrtka od 6:00 do 7:00 sati nave er u naßoj crkvi. Nakana klanjanja je za sve eni ka i redovni ka zvanja. Do imo i molimo se na tu nakanu. Nakon klanjanja slijedi sv. Misa u 7:00. JAVITE u Ωupni ured: - ukoliko ste promjenili telefon ili adresu - ukoliko se Ωelite uklju iti u naßu Ωupnu zajednicu - ako ste se vjen ali u naßoj Ωupi i Ωelite se prijaviti kao nova obitelj - ukoliko Ωelite nabaviti boωi ne estitke, kalendare ili molitvenik sv. Ane. RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDAN Mise kroz tjedan su redovito u 6:30 uve er, osim ako je druk ije nazna eno! PONEDJELJAK: 7. prosinca: Ambrozije, Dobroslav Marko Bara roditelji Svi iz ob. Crnkovi i Milatovi Angela ugaj UTORAK: 8. prosinca: Bezgrijeßno Za e e BDM Pava Íoßi ob. Mladen Pavi - misa u 11:00 sati Ranko Vißtica unuka Dolores Maji - u 6:30 nave er SRIJEDA: 9. prosinca: Valerija (kvatre) Mara Batinovi Angela Kraljevi Ranko Vißtica k er Jadranka Maji ETVRTAK: 10. prosinca: Julija, misa u 7:00 uve er Ante Kali ob. Kata Ítefanac Nevenka Burazin ob. Jozo Tabak PETAK: 11. prosinca: Damaz (kvatre) Mato Bogoje Ivica Bjelopera Na ast Predr. Krvi Kristove ob. urak SUBOTA: 12. prosinca: Franciska (kvatre) misa u 6:00 uve er Branko Dol i An a Dol i Joca, Anica i Mato Ißtuk An a Dol i Jure Balen Marinka Balen Mijo i Janja Rogalo ob. Rogalo Marija i Stjepan Basar Mira Lu i Marko i Ivka Rogalo ob. Rogalo Mijo, Franca i Stjepan Novosel Marica Novosel Ivan Jurgan ob. Brnadi Nikola Horvat ob. Podnar Antun Gußtin ob. Podnar Lucija i Stipe Dujmovi ob. Seifert Elizabeta i Ivan Seifert ob. Seifert Ljubica Nemet ob. Seifert Mijo Ke keß supruga i djeca Miljenko Fraculj Nikola Fraculj Barbara Fraculj sin Nikola i ob. Svi iz ob. Baburi i Tomljenovi ob. Baburi Za duße u istilißtu Slavica Marasovi Na ast Majke BoΩje od Otoka za zdravlje Anka Vukußi NEDJELJA: 13. prosinca: 3. DOÍAÍ A, Lucija, Jasna 9:00 sati: Janko Cadez supruga i djeca Franka Donatov ob. Nando Gregov Nevenka Burazin Anka Mesi Kate i BoΩa Lon ar k erka BoΩica i ob. Tomo Lonjak kumovi Cukina Viki Cukina roditelji Zvonko Pavlovi supruga i djeca Josip i Ivan Broz Sofija Pavlovi Marija Kraja i ob. Palajsa Marija Kraja i ob. Ivan Sajko Edward Barkovi - ob. Dennis Ivan i Mate Ínjari ob. Ínjari Dinko i Tatjana Ínjari Patricija Ínjari Katarina Ínjari ob. Ínjari Vlatko i Zorica Ípehar ob. Drago Ípehar Franjo Tu man Ivan He imovi RuΩa Pavi ob. Nikola Krolo RuΩa Obrtan ob. Pero Peri Vido Peri ob. Pero Peri Marko Reni ob. Kreßo Reni Marija i Ante Pocrni ob. Kreßo Reni Ana i Mile Milkovi ob. Kreßo Reni Josip i Ana Walter Angela ugaj Svi iz ob. Veli ob. Drago Ípehar Na nakanu ob. Stjepo Mar inko 11:00 SATI MISA ZA UPLJANE UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA STRANA 11

12 KOMENTAR Dragocjeni kriteriji "GLAS KONCILA" 6. prosinca Ivan Mikleni lanovi Hrvatske biskupske konferencije objavili su u ponedjeljak 23. studenoga svoju poruku povodom izbora za predsjednika Republike Hrvatske koju su mediji prenijeli tek djelomice i uz svoje interpretacije tako da objektivno hrvatska javnost ne moωe znati ßto su to biskupi poru ili. Hrvatska biskupska konferencija, svjesna ograni avaju eg medijskog tretmana, pobrinula se da ta poruka, osim ßto je objavljena u crkvenim medijima preko kojih je dostupna i na web-stranicama, do e do ßirih vjerni kih krugova tako da e je vjernici dobiti i u obliku letka. Predizborna biskupska poruka ima naime dvostruki cilj: s jedne strane njezin je sadrωaj svjetlo za vjerni ke savjesti pri donoßenju svoje slobodne odluke kojem e kandidatu dati svoj glas, a s druge strane poruka je doprinos odgoju vjernika za bolje razumijevanje i Ωivljenje svoje drußtvene suodgovornosti. Kriteriji, navedeni u biskupskoj poruci, otkrivaju koliko su vaωni i bitni predstoje i izbori, jer ako ne bude izabran predsjednik koji je slobodan, sposoban, spreman i voljan mijenjati postoje e negativnosti u hrvatskom drußtvu, brojne krize samo e se produbljivati. Hrvatski biskupi iznijeli su kriterije po kojima mogu vjernici i drugi ljudi dobre volje do i do ve e jasno e tko bi trebao biti njihov kandidat. Ti kriteriji o ekuju od predsjedni kog kandidata: da odraωava drωavni ku mudrost i sposobnost; da svojim pristupom i stavovima o ituje ljubav prema domovini; da nije predstavnik samo nekih gra ana i njihovih nazora; da je zauzet da subjekti vlasti na primjeren na in vrße njima povjerenu zada u imaju i na srcu sluωenje drugima, naro ito najugroωenijima; da prepoznaje na koji se na in treba uvati hrvatska suverenost i prepoznatljivost njezinih vrijednosti; da u svojoj sluωbi poßtuje i ßtiti krß anska na ela te na ela naravnoga zakona obrane i zaßtite ljudskoga Ωivota od za e a do naravne smrti, dostojanstvo braka i obitelji te slobodan izbor vjerskog odgoja i vjeronauka u ßkoli; da mu je stalo da drußtvo Ωivi na istini o proßlosti - osu uje nacizam, faßizam i komunizam; da se zalaωe za cjelovitu istinu o agresiji na domovinu i o njezinoj obrani; da isti e vaωnost neradne nedjelje; da bude iznimno osjetljiv za socijalnu pravednost; da se suprotstavlja korupciji, gospodarskim malverzacijama, ßirenju poßasti droge; da poßtuje dar ljepote BoΩje prirode u Hrvatskoj; da ne podupire rasprodaju ili loße upravljanje hrvatskim zemljißtem; da nikada vlastitu korist ne pretpostavlja zajedni komu dobru. Navedeni kriteriji veoma su jasni i razumljivi svakome vjerniku, no za prosudbu kandidata nije nuωno da svaki vjernik te kriterije primijeni na sve kandidate ve je dovoljno da na temelju tih kriterija»provjeri«svoga kandidata ili razrijeßi dilemu izme u kandidata kojima je skloniji. Svaki katoli ki vjernik ima pravo izme u navedenih kriterija nekima dati prioritet, smatrati ih vaωnijima, no ipak ne bi smio birati kandidata koji bi bio u izravnom sukobu makar samo s jednim od navedenih kriterija. Naime, tih 14 navedenih kriterija ne odraωavaju tek nekakav interes Crkve kao institucije ili samo interes katolika u suvremenom hrvatskom drußtvu ve su iznimno vaωni za cjelokupno drußtvo i budu nost hrvatske drωave. Dok je razumljivo da se oni koji nisu katoli ki vjernici ne moraju sloωiti s onim navedenim kriterijima koji odraωavaju izravno suvremeni katoli ki vjerski stav - premda je on izraz univerzalnih vrijednosti - ne bi bilo dobro za hrvatsku budu nost kad ve ina bira a ne bi prihvatila druge navedene kriterije. Naime, mnogi od tih kriterija, s obzirom na to da su u ovom povijesnom asu istaknuti, otkrivaju da u hrvatskom drußtvu ima puno pojava koje nisu dobre za hrvatsku budu nost te zbog toga predstavljaju dodatni izazov ne samo za katoli ke vjernike nego i za ve inu gra ana. Stoga su ti kriteriji zapravo izravno u sluωbi zajedni koga dobra svih hrvatskih gra ana. Ti kriteriji, navedeni u biskupskoj poruci, otkrivaju tako er koliko su vaωni i bitni predstoje i izbori, jer ako ne bude izabran predsjednik koji je slobodan, sposoban, spreman i voljan mijenjati postoje e negativnosti u hrvatskom drußtvu, brojne krize samo e se produbljivati. Istodobno predsjedni kim kandidatima, osobito onome koji e na predstoje im izborima biti pobjednik, ti su navedeni kriteriji veoma vaωan orijentir ßto je vaωno i dobro za suvremeno hrvatsko drußtvo i ßto bi trebalo njegovati da se ostvari toliko Ωeljeni boljitak hrvatskoga drußtva i Hrvatske. Razumljivo je da se u predizbornoj kampanji predsjedni ki kandidati na razli ite na ine dodvoravaju bira ima, da ih svim sredstvima Ωele pridobiti za sebe, za»svoje programe«, ipak i u tom»osvajanju«bira a morala bi postojati granica da ne budu povrije eni istina i dobar ukus. Naime, u hrvatskom drußtvu ima veoma mnogo licemjerja, pretvaranja, presvla enja kaputa, laωnog predstavljanja i obmanjivanja svih izvan uskog interesnog kruga, pa bi katoli ki vjernici, kao i drugi ljudi dobre volje, najprije trebali procijeniti razinu vjerodostojnosti predsjedni kih kandidata koji ih zanimaju odnosno izme u kojih e se odlu ivati kome dati svoj glas. Sasvim je sigurno da svaki onaj predsjedni ki kandidat koji svjesno obmanjuje bira e sluωe i se vrhunskim propagandnim vjeßtinama, ne moωe sutra - ako slu ajno pobijedi na izborima - nißta dobra donijeti hrvatskom drußtvu ni hrvatskoj drωavi. Baß zato bira i, osobito vjernici, moraju u initi dodatni napor i otkriti kandidata koji moωe pridonijeti svekolikom boljitku svih hrvatskih gra ana i cijeloga hrvatskog naroda. Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program HRVATSKA STRA A, svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili na Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI KE UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLE Ure uje: Rev. Josip Kos Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) Fax: (905) Toll Free graphosprinting@bellnet.ca STRANA 28 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 49/2009, NEDJELJA 6. PROSINCA