broj 18 HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH UPA TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE PETA USKRSNA NEDJELJA C ( Iv 13, 34-35). 2. svibnja 2010.

Transcript

1 IN TE DOMINE SPERAVI HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH UPA TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE broj svibnja PETA USKRSNA NEDJELJA C «Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao ßto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedni druge. Po ovom e svi znati da ste moji u enici: ako budete imali ljubavi jedni za druge «( Iv 13, 34-35). SVE ENI KA GODINA stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

2 PETA VAZMENA NEDJELJA ULAZNA PJESMA: Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, jer u ini djela udesna, pred poganima pravednost objavi, aleluja! ZBORNA MOLITVA: BoΩe, od tebe nam je spasenje i posinjenje. Pogledaj svoje sinove i k eri koji u Krista vjeruju: udijeli im pravu slobodu i vje nu baßtinu. Po Gospodinu. ITANJE DJELA APOSTOLSKIH (Dj 14, 21-27, Vg 14, 20b-26): U one dane: Vratiße se Pavao i Barnaba u Listru, u Ikonij i u Antiohiju. U vrß ivali su duße u enika bodre i ih da ustraju u vjeri jer da nam je kroz mnoge nevolje u i u kraljevstvo BoΩje. Postavljali su im po crkvama starijeßine te ih, nakon molitve i posta, povjeravahu Gospodinu u koga su povjerovali. Poßto su preßli Pizidiju, stigoße u Pamfiliju. U Pergi navijestiße Rije pa si u u Ataliju. Odande pak odjedriße u Antiohiju, odakle ono bijahu povjereni milosti BoΩjoj za djelo koje izvrßiße. Kada stigoße, sabraße Crkvu i pripovijediße ßto sve Bog u ini po njima: da i poganima otvori vrata vjere. Rije Gospodnja - Bogu hvala! PRIPJEVNI PSALAM: (145 (144), ab) Blagoslivljat u dovijeka ime tvoje, BoΩe, kralju moj!... Milostiv je i milosrdan Gospodin, spor na srdωbu, bogat dobrotom. Gospodin je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim.... Nek te slave, Gospodine, sva djela tvoja i tvoji sveti nek te blagoslivlju! Neka kazuju slavu tvoga kraljevstva, neka o sili tvojoj govore.... ITANJE KNJIGE OTKRIVENJA SVETOG IVANA APOSTOLA (Otk 21, 1-5a): Ja, Ivan, vidjeh novo nebo i novu zemlju jer prvo nebo i prva zemlja uminu; ni mora viße nema. I Sveti grad, novi Jeruzalem vidjeh: silazi s neba od Boga, opremljen kao zaru nica naki ena za svoga muωa. I za ujem jaki glas s prijestolja: "Evo Íatora BoΩjeg s ljudima! On e prebivati s njima: oni e biti narod njegov, a on e biti Bog s njima. I otrt e im svaku suzu s o iju te smrti viße ne e biti, ni tuge, ni jauka, ni boli viße ne e biti, jer prijaßnje uminu." Tada Onaj ßto sjedi na prijestolju re e:»evo, sve inim novo!«rije Gospodnja - Bogu hvala! PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge kao ßto sam ja ljubio vas! ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU (Iv 13, 31-33a, 34-35): Poßto Juda izi e iz blagovalißta, re e Isus:»Sada je proslavljen Sin ovje ji i Bog se proslavio u njemu! Ako se Bog proslavio u njemu, i njega e Bog proslaviti u sebi, i uskoro e ga proslaviti! Dje ice, joß sam malo s vama. Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao ßto sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge. Po ovom e svi znati da ste moji u enici: ako budete imali ljubavi jedni za druge." Rije Gospodnja - Slava tebi Kriste! DAROVNA MOLITVA: BoΩe, ova je Ωrtva asna razmjena darova, kojom nas iniß dionicima boωanske naravi: daj da tu stvarnost spoznamo i Ωivotom iskusimo. Po Kristu. PRI ESNA PJESMA: Ja sam pravi trs, vi loze, govori Gospodin: tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda, aleluja! POPRI ESNA MOLITVA: Budi, Gospodine, uza svoj narod. Nahranio si nas nebeskim otajstvima: daj da iz stare greßnosti prije emo u novi Ωivot. Po Kristu. Nek objave ljudskoj djeci silu tvoju i slavu divnoga krajevstva tvoga. Kraljevstvo tvoje kraljevstvo je vje no, tvoja vladavina za sve naraßtaje.... STRANA 2 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA

3 MEÎUSOBNA LJUBAV Prije nego ßto je Isus otißao s ovoga svijeta ostavio je «novu zapovijed» svojim u enicima: «Ljubite jedni druge kao ßto sam ja vas ljubio, tako i vi ljubite jedni druge» (Iv 33,34). Da, ovo je nova zapovijed, jer Isus ne Ωeli da krß ani Ωive po starim zakonima: «Oko za oko, zub za zub». To je zakon Staroga Zavjeta. idovi su imali neßto ljubavi samo prema idovima dok svi drugi bili su za njih pogani koji zasluωuju jedino prezir i mrωnju. Grci i Rimljani toga doba imali su samo paωnje i ljubavi za svoje sunarodnjake, a svi ostali su barbari i divljaci koji mogu biti samo robovi i nißta drugo. Isus Ωeli novi svijet, Ωeli stvoriti sveop e bratstvo, zapo eti veliki preokret, pokrenuti revoluciju ljubavi. eli u svakom srcu unißtiti sebi nost i mrωnju kako bi se ostvarilo kraljevstvo BoΩje ljubavi. Svijet je do sada proωivio i preωivio brojne revolucije, preokrete koji su mjenjali, ali ne i usre ili svijet. Rußilo se stari dotrajali poredak, kako bi se izgradio bolji, sretniji pravedniji. NaΩalost, ne bi se reklo da se to dogodilo. Francuska revolucija ( 1789 ) srußila je staru vlast i poredak. Pod zastavom: «sloboda, jednakost, bratstvo». Francuzi su najavili bolji svijet i red, pravedniji i sretniji Ωivot. A stvorili su pravi pakao: carevala je mrωnja, plja ka, ubijanje bez suda, mu enje, dugi i straßni ratovi, milijuni mrtvih ßirom Francuske i Europe. Eto to je bio taj bolji svijet, taj sretniji Ωivot, toliko krvi i patnje uzalud. Promjenili su se samo krvnici, tamni ari i njihove Ωrtve. A ti revolucionari odbacili su Boga, a onaj koji odbacuje Boga sutra ubija ovjeka, sve u ime slobode, i sretnijeg Ωivota. ISUSOVA REVOLUCIJA Isus od svojih u enika traωi najteωu i najve u revoluciju, jedino spasonosnu:» Kao ßto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga». Danas viße nego ikada potrebna je Isusova revolucija ljubavi. Ljubav grli, a ne davi, daje, a ne otima, samo ona osigurava stvarno i pravo bratstvo, jednakost i slobodu. A sve je drugo samo lijepa pri a. Treba promijeniti srce i dußu zloga ovjeka i sav svijet e se mijenjati. Dakle treba u initi operaciju srca i odstraniti zlo udni tumor koji je grijeh u inio, tako da naße srce bude spremißte ljubavi i topline. esto se od krß ana moωe uti, ja ne mrzim nikoga, ja nikome zlo ne inim i savjest mi je mirna. Isus kaωe da to nije dovoljno, on traωi viße. Nije dovoljno ne mrziti ovjeka nego ga treba ljubiti, nije dovoljno ne initi drugome zlo, nego smo duωni initi dobro, nije dovoljno nekoga ne rasplakati, nego je potrebno obrisati mu suze i utjeßiti ga, nije dovoljno, nije dovoljno ne stavljati drugome teret na le a nego svoja podmetnuti da bi drugom olakßali teret. Vidite, velika je razlika izme u ne mrziti i ljubiti. Ljubav prema drugima krß anska je legtimacija. Sjetimo se ljubavi BlaΩene Majke Terezije, naßega sluge BoΩjega Ante Gabri a i tolikih drugih sveti dußa koji su cijeli svoj Ωivot darovali iskazuju i ljubav prema potrebnima. Ljubav je spasila svijet na kriωu golgotskom, samo ona moωe i danas ponoviti taj pothvat naßega Gospodina. «Atomska bomba ili ljubav? Treba birati!» ( R. Follereau). Grijeh, mrωnja i sebi nost, ve i je i straßniji eksploziv od atomske bombe. Jer, mrωnja i sebi nost su naopasniji upalja i tih straßnih oruωja uskladißtenih diljem svijeta. Krß anin se mora esto zapitati: ßto nosi u svom srcu, atomsku bombu mrωnje ili ljubav Isusa Krista? NAÍA LJUBAV Jednog dana ulazio je u vlak veliki indijski duhovni vo a Gandhi, i budu i da je bila velika stiska, spade mu s noge jedna cipela i odleti na tra nice. Tek ßto je vidio gdje mu se zaustavila vlak je ve krenuo. Nitko se nije usudio si i i uzeti je, ni on ni njegovi pratioci. A onda, na zaprepaßtenje svih, izu on i onu drugu cipelu i svatko je vidio kako je u letu pala pokraj one cipele. Kad ga je jedan suputnik stao zadirkivati ßto mu je to trebalo, on odgovori: «Siromah koji bi naßao samo jednu cipelu, ßto bih s njom? Sada ima obje.» Gandhi, premda nije vidio nikoga na tra nicama, vidio je drugoga u potrebi. Toliko puta e mo vidjeti u crkvama sandu i s natpisom «caritas», «za siromaßne», «za gladne», za obnovu crkve» itd. I u mnogim javnim zgradama i trgovinama na i e te kasice s natpisom: «Crveni kriω», za gladne», za Afriku», itd. U tim natpisima stoji pred nama drugi u potrebi. Ho emo li mi poput Gandhia izuti svoju cipelu, sandalu, dati mu koji dolar ili izmoliti za njega koji O enaß, ovisi samo o nama. Samo u takvim i sli nim situacijama moωemo pokazati koliki smo Kristovi sljedbenici. U danaßnjem evan elju Isus nam je jasno rekao: «Po ovome e svi znati da ste moji u enici: ako budete imali ljubavi jedni za druge» ( Iv 13,35). AMEN Don Iko SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU NEDJELJA 2. svibnja 5 Uskrsna Nedjelja PONEDJELJAK 3. svibnja Filip i Jakov. Ap UTORAK 4. svibnja Florijan, Cvjetko, Julijan SRIJEDA 5. svibnja Radoslav, Maksim, Veljko ETVRTAK 6. svibnja Irenej, Miroslav, Zoran PETAK 7. svibnja Sv. Dujam, Albert, Antun. B. SUBOTA 8. svibnja Marija Posrednica, Viktor UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA STRANA 3

4 Nastavak iz proßlog broja SVE ENIK I SVE ENI KA GODINA Autor Dr. don Ante Mateljan JEDINO KRISTOVO SVE ENIÍTO 1544 Sve slike starozavjetnog sve enißtva ispunile su se u Isusu Kristu, koji je jedini "Posrednik izme u Boga i ljudi" (1 Tim 2,5). Melkisedeka, "sve enika Boga Svevißnjega" (Post 14,18), krß anska predaja smatra praslikom sve enißtva Krista, jedinog "velikog sve enika po redu Melkisedekovu" (Heb 5,10; 6,20), "svetog, neduωnog, neokaljanog" (Heb 7,26), koji "jednim uistinu prinosom zasvagda usavrßi posve ene" (Heb 10,14), tj. svojom jedinom Ωrtvom na kriωu Kristova je otkupiteljska Ωrtva jedna jedina, i izvrßena jednom zauvijek. Pa ipak ona postaje prisutna u euharistijskoj Ωrtvi Crkve. Isto je i s jedinim sve enißtvom Isusa Krista: ono se po ministerijalnom sve enißtvu uprisutnjuje a da se pri tom ne umanjuje jedinstvenost Kristova sve enißtva. "Naime, samo je Krist pravi sve enik, drugi su samo njegovi sluωbenici". DVOJAKO SUDIONIÍTVO U JEDINSTVENOM KRISTOVU SVE ENIÍTVU 1546 Krist, veliki sve enik i jedini posrednik, u inio je Crkvu "kraljevstvom i sve enicima Bogu i Ocu svojemu" (Otk 1,6). Cjelokupna je zajednica vjernika, kao takva, sve eni ka. Vjernici, svatko prema svome pozivu, vrße svoje sve enißtvo sudjelovanjem u Kristovu sve eni kom, proro kom i kraljevskom poslanju. Vjernici su po sakramentima krßtenja i potvrde "posve eni da budu (...) sveto sve enstvo" Ministerijalno ili hijerarhijsko sve enißtvo biskupa i prezbitera i op e sve enißtvo svih vjernika, iako "i jedno i drugo, svako na svoj na in, imaju dio u Kristovu sve enißtvu", ipak se izme u sebe bitno razlikuju, iako su "u me usobnom odnosu". U kojem smislu? Dok se op e sve enißtvo vjernika ostvaruje kroz razvijanje krsne milosti, Ωivot vjere, nade i ljubavi, Ωivot po Duhu, ministerijalno je sve enißtvo u sluωbi op ega sve enißtva, i u vezi je s razvijanjem krsne milosti svih krß ana. Ono je jedno od sredstava kojima Krist nastavlja izgra ivati i voditi svoju Crkvu. To je razlog da se ono prenosi posebnim sakramentom, sakramentom Reda. U OSOBI KRISTA - GLAVE 1548 U crkvenoj sluωbi zare enog sluωbenika sam Krist je nazo an svojoj Crkvi kao Glava svoga tijela, Pastir svoga stada, Veliki sve enik otkupiteljske Ωrtve, U itelj Istine. To Crkva izraωava kad kaωe da sve enik snagom sakramenta reda djeluje in persona Christi Capitis (u osobi Krista-glave): Isti je sve enik, Isus Krist, koga zamjenjuje njegov sluωbenik. Ako je ovaj, po svojem sve eni kom posve enju koje je primio, postao doista sli an vrhovnom sve eniku, ima vlast djelovati snagom samoga Krista kojega predstavlja (virtute ac persona ipsius Christi). Krist je izvor svakog sve enißtva: jer sve enik Starog zakona bio je slika Isusa Krista, a sve enik Novog zavjeta djeluje u Kristovoj osobi. nazo nost Krista kao Glave Crkve u zajednici vjernika. Prema lijepoj izreci sv. Ignacija Antiohijskog, biskup je typos tou Patros, Ωiva slika Boga Oca Ta Kristova nazo nost u sluωbeniku ne smije se shvatiti tako kao da bi on po njoj bio zaßti en od svih ljudskih slabosti, od duha gospodovanja, od pogreßaka, ak i od grijeha. Snaga Duha Svetoga ne jam i na isti na in za sve ine sluωbenika. Dok je u sakramentalnim inima to jamstvo dano tako da ak ni grijeh sluωbenika ne moωe zaprije iti u inke milosti, postoje mnogi drugi ini u kojima ljudski biljeg sluωbenika ostavlja tragove koji nisu uvijek znak vjernosti evan elju i koji prema tome mogu ßtetiti apostolskoj plodnosti Crkve To sve enißtvo jest ministerijalno. "A ona duωnost koju je Gospodin povjerio pastirima svoga naroda pravo je sluωenje ". Potpuno je usmjereno prema Kristu i prema ljudima. Potpuno ovisi o Kristu i o njegovu jedinom sve enißtvu i ustanovljeno je na korist ljudima i crkvenoj zajednici. Sakrament reda podjeljuje "svetu vlast", koja nije drugo doli Kristova vlast. Vrßenje te vlasti mora se dakle ravnati prema uzoru Krista koji je iz ljubavi postao posljednji i sluga svima. "Gospodin je jasno rekao da je skrb za njegovo stado mjerilo ljubavi prema njemu". "... U IME SVE CRKVE" 1552 Ministerijalno sve enißtvo nema samo zada u da zastupa Krista - Glavu Crkve - pred zajednicom vjernika; ono i djeluje u ime itave Crkve kad upravlja Bogu molitvu Crkve, a osobito kad prinosi euharistijsku Ωrtvu Izraz "u ime sve Crkve" ne zna i da su sve enici izaslanici zajednice. Molitva i prinos Crkve nerazdvojivi su od molitve i prinosa Krista, njezine Glave. To je uvijek Kristova sluωba u njegovoj Crkvi i po njoj. Cijela Crkva, Tijelo Kristovo, moli i prinosi se "po Kristu, s Kristom i u Kristu", u jedinstvu Duha Svetoga, Bogu Ocu. Cijelo tijelo, caput et membra (glava i udovi), moli i prinosi se; zato oni koji, u Tijelu, vrße posebnu sluωbu, nazivaju se sluωbenicima ne samo Krista nego i Crkve. Upravo stoga ßto ministerijalno sve enißtvo predstavlja Krista, ono moωe predstavljati Crkvu. TRI STUPNJA SAKRAMENTA REDA 1554 "Tako crkvenu od Boga ustanovljenu sluωbu vrße u raznim redovima oni koji se ve u starini zovu biskupima, prezbiterima, akonima". Katoli ki nauk, izra en kroz liturgiju, kroz U iteljstvo i trajnu praksu Crkve priznaje da postoje dva stupnja ministerijalnog sudjelovanja u Kristovu sve enißtvu: biskupstvo i prezbiterat. Îakonat je njima na pomo i sluωenje. Zato izraz sacerdos u sadaßnjoj praksi ozna ava biskupe i prezbitere, a ne i akone. Me utim, katoli ki nauk u i da se stupnjevi sudjelovanja u sve enißtvu (biskupstvo i prezbiterijat) kao i stupanj sluωenja ( akonat) podjeljuju sakramentalnim inom zvanim "re enje" tj. sakramentom Reda: "Neka svi poßtuju akone kao Isusa Krista, a tako i biskupa, koji je slika Oca, te prezbitere kao BoΩje vije e i kao zbor apostola: bez njih nema Crkve" Po sluωbi reda, osobito biskupâ i prezbitera, postaje vidljiva nastavlja se STRANA 4 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA

5 Papa Benedikt XVI. Vatikan, 25. travnja Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju 25. travnja Oslußkivati Gospodinov glas Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba prenosimo u cijelosti: Draga bra o i sestre, na ovu etvrtu vazmenu nedjelju, koja se zove joß i Nedjelja Dobrog Pastira, slavi se Svjetski dan molitve za zvanja koji ove godine ima za temu "Svjedo anstvo pobu uje zvanja", koja je "usko vezana uz Ωivot i poslanje sve enikâ i posve enih osobâ" (Poruka za XLVII Svjetski dan molitve za zvanja, 13. studenoga 2009.). Prvi oblik svjedo enja koji pobu uje zvanja je molitva (usp. isto), kao ßto nam to pokazuje primjer svete Monike koja je, po svojoj poniznoj i ustrajnoj molitvi, zadobila od Boga milost da vidi svoga sina Augustina kako je postao krß aninom i koji je napisao: "Bez ikakve sumnje vjerujem i tvrdim da mi je Bog po njezinim molitvama dao nakanu da ne Ωelim, ne razmißljam, ne ljubim nißta drugo do postizanje istine i da to cijenim viße od svega" (De Ordine II, 20, 52, CCL 29, 136). Pozivam, zato, roditelje da mole da se srce njihove djece otvori oslußkivanju glasa Dobrog Pastira te da i "najmanja klica poziva postane bujno stablo, puno plodova za dobro Crkve i itavoga ovje anstva" (Poruka, cit.). Kako moωemo uti Gospodinov glas i razabrati ga? Odgovor glasi: u propovijedanju apostola i njihovih nasljednika. U njemu, naime, odjekuje Kristov glas, koji poziva na zajednißtvo s Bogom i na puninu Ωivota, kao ßto danas itamo u Evan elju svetog Ivana: "Ovce moje slußaju glas moj; ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem Ωivot vje ni te ne e propasti nikada i nitko ih ne e ugrabiti iz moje ruke" (Iv 10,27-28). Samo Dobri Pastir uva s beskrajnom njeωnoß u svoje stado i brani ga od zla i jedino u Njega vjernici mogu imati potpuno povjerenje. Na ovaj Dan posebne molitve za zvanja, poti em osobito zare ene sluωbenike kako bi se, potaknuti Sve eni kom godinom, osjetili zauzetima "za snaωnije i prodornije evan eosko svjedo enje u danaßnjem svijetu" (Pismo uz proglaßenje Sve eni ke godine). Neka se sjete da sve enik "nastavlja djelo otkupljenja na zemlji", neka se umiju rado zaustaviti pred svetohranißtem, neka "po strogom isposnißtvu potpuno prionu uz vlastiti poziv i poslanje", neka budu spremni slußati i opraßtati, neka u krß anskom duhu odgajaju povjereni im narod, neka briωno njeguju "sve eni ko bratstvo" (usp. isto). Neka se povedu za primjerom mudrih i gorljivih pastira, kao ßto je to u inio sveti Gregorije Nazijanski, koji je ovako pisao bratu prijatelju i biskupu svetom Baziliju: "Pou i nas svojoj ljubavi prema ovcama, svojoj briωnosti i svojoj sposobnosti shva anja, svojem nadzoru strogosti u blagosti, vedrini i krotkosti u radu borbi u obrani stada, pobjedama izvojevanim u Kristu" (Oratio IX, 5, PG 35, 825ab). Zahvaljujem svima prisutnima i svima onima koji molitvom i ljubavlju podupiru moju sluωbu Petrova nasljednika i na sve zazivam nebesku zaßtitu Djevice Marije, kojoj se sada obratimo u molitvi. Nakon Kraljice neba Jutros su, u Rimu odnosno Barceloni, blaωenima proglaßeni dvojica sve enika: Angelo Paoli, karmeli anin i José Tous y Soler, kapucin. O ovom potonjem u re i neßto kasnije. Íto se ti e blaωenog Angela Paolija, rodom iz Lunigiana koji je Ωivio izme u 17. i 18. stolje a, svi a mi se podsjetiti da je bio apostol ljubavi u Rimu i prozvan je "ocem siromaha". Posvetio se osobito bolesnicima u Bolnici svetog Ivana, skrbe i tako er za one koji su se oporavili. U svojem je apostolskom radu crpio snagu iz euharistije i poboωnosti Gospi Karminskoj, kao i iz snaωnog pokorni kog Ωivota. U Sve eni koj godini, rado predlaωem njegov primjer svim sve enicima, na osobit na in onima koji pripadaju redovni kim ustanovama aktivnog Ωivota. (kta/ika) Papa smetnja liberalnom svijetu koji sve rußi i nije e Usmjerena kampanja na papu Ωeli ugroziti njegov autoritet kod vjernika, a time oslabiti kohezivnu snagu Crkve koja se kao velika moralna sila bori za vrijednosti Ωivota koje ovaj liberalni svijet u nekontroliranoj globalizaciji rußi i nije e. Papa je vrhovni poglavar Katoli ke crkve. On je i prvi biskup me u biskupima On je i nasljednik svetog Petra, a Isus je Petru povjerio punomo i koje su ga istaknule kao prvaka apostolskog zbora. Taj poloωaj prvo me u apostolima, a poslije me u biskupima, zauzima biskup koji je na elu biskupije kojoj je bio na elu sveti Petar i gdje je sveti Petar mu eni ki umro. Time svaki papa postaje najprije biskupom grada Rima, a potom vrhovnim sve enikom po svem svijetu. Zato i danas papa sa svog balkona podjeljuje posebni blagoslov Urbi et orbi, zna i Gradu (Rimu) i svijetu. Grijeha je uvijek bilo Papa je i najvißi moralni i vjerski autoritet Crkve, ali i svijeta. Ovaj papa proωivljava osobito teßke objede i napadaje svijeta, posebno preko medija. Pod nos mu se stavlja sve ßto je neki sve enik ili vjerou itelj u inio, gdje je zatajio, gdje je sagrijeßio. Sigurno to papu boli, to je boljelo i papu prije njega i druge vrhovne poglavare Crkve. Grijeha u Crkvi bilo je oduvijek jer je ona ispunjena obi nim ljudima, koji ostaju ljudi i kad prime sveti red. Nije toga bilo viße ni manje nego prije, ali je danas neka opasna i usmjerena kampanja koja Ωeli staviti u pitanje papinstvo u osobi sadaßnjeg pape. Izvla i mu se da je u trinaestoj godini bio lan hitlerovske mladeωi. Kao da je zbog toga kriptonacist. Pa svi mi stariji od 40 godina bili smo Titovi pioniri. Zar smo svi zbog toga dio zlo ina kog reωima koji je pustoßio isto nom Europm od Staljina na ovamo? A papi se tovare sve pedofilske afere i seksualne zloupotrebe nekih sve enika i sluωbenika Crkve. Kao da se mediji propitkuju: nije li i papa potajice pedofil i dio te maßinerije seksualnog zlostavljanja? Upravo se slavi peta obljetnica kako je izabran za papu. Nije to htio. Kroni ari govore kako je u svojoj rezidenciji u Rimu prije konklava ve spakirao sve svoje stvari da se povu e u svoj zavi aj na zasluωen odmor. No, izabran je. Nespretnim gestama stupio je na balkon pred masu da im podijeli prvi blagoslov. U svom govoru istaknuo je da se ne osje a sposobnim za tu sluωbu, ali kad je Bog htio njega, ra una na njegovu pomo i Ωarko moli molitvenu podrßku vjernika. Borba za vrijednosti Ωivota I vjernici, biskupi i sve enici, uredno spominju njegovo ime u svakoj misnoj molitvi. TraΩio je tu pomo jer je znao da e biti predmetom nasrtaja i onih koji e htjeti napakostiti njegovu stadu. To se i doga a. Usmjerena kampanja na papu Ωeli ugroziti njegov autoritet kod vjernika, a time oslabiti kohezivnu snagu Crkve koja se kao velika moralna sila bori za vrijednosti Ωivota koje ovaj liberalni svijet u nekontroliranoj globalizaciji rußi i nije e. Tom svijetu papa smeta. Dok su u Rimu sve ano komemorirali petu obljetnicu papinstva, bilo mi je Ωao ßto nijedan hrvatski predstavnik vlasti nije smatrao potrebnim da mu poßalje brzojav podrßke. A vjernici e ipak i dalje upijati u svoje srce njegov lik i uti njegovo ime u svakoj misi znaju i da nam i preko njega Isus govori. Fra Zvjezdan Lini UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA STRANA 5

6 UPA NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA 7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) Fax. (416) ladyqueenofcroatia@bellnet.ca MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih razloga ne moωe do i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duωnost sudjelovanja na Misi. NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom Krsne priprave - roditelji su duωni prijaviti se najkasnije MJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispuniti prijavu. Datum priprave dogovorit e se sa Ωupnikom... BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje ujemo na poziv u svako doba dana i no i. Sve enik: Rev. JOSIP KOS - upnik VJEN ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru nici se moraju javiti sve eniku u svojoj Ωupi s dokumentima godinu dana prije vjen anja. Potrebno je pro i i te aj zaru ni ke priprave prema dogovoru sa sve enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenu bilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moωe se odrediti niti datum vjen anja bez odobrenja mjesnog biskupa. ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise. UPNI URED JE OTVOREN radnim danom od 9:00-12:00 a.m., te od 1:00-5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00 SUBOTOM samo od 9:00-12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI. Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata, i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga NAÍI UPLJANI DARUJU: Za crkvu Steve s Plumbing $100 Jadranko i Cara Butkovi $150 Marijo i Kristina osi $50 Luka i Anastazija Vojni - za 40. godißnjicu zajednißtva.$50 Za Caritas Celija Misir- Kruh sv. Ante- Knin $180 Za svaki vaß dar od srca hvala! POSEBNA UPNA SLAVLJA U GODINI 09. svibnja maj in dan 06. lipnja otvorenje Parka 30. lipnja godißnjica smrti vl. Dragutina Kambera 18. srpnja hodo aß e u Midland 15. kolovoza Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe 05. rujna Mala Gospa 17. listopada godißnjica Ωupe 31. listopada molitva za pokojne na groblju Assumption 19. prosinca BoΩi na ispovijed GRBOVI HRVATSKIH GRADOVA Po injemo s ure enjem natpisa na zidu Ωupne ku e i s postavljanjem grbova hrvatskih gradova na krovu. Zaklju ili smo sponzorstvo za grbove hrvatskih gradova na krovu Ωupne ku e. Javilo se 20 sponzora za grbove Nove Gradißke, Ljubußkoga, Osijeka, Zagreba, PoΩege, Imotskoga, VaraΩdina, Siska, Petrinje, Gospi a, Rijeke, Vukovara, Bjelovara, Splita, Ogulina, Íibenika, Zadra, Dubrovnika, Mostara i Tomislavgrada. Svaki grb i pripadaju a konstrukcija stajat e 1,000.oo $. Molimo sponzore da slijede ih dana predaju novac za sponzorstvo (u Grb grada Vrbovskog gotovini ili ekom). Pojedinim darovateljima (osim kompanija i udruga) sponzorstvo se ra una kao njihov doprinos za crkvu. Izbor grbova na krovu Ωupne ku e znak je iz kojega kraja su (sadaßnji ili prijaßnji) Ωupljani Ωupe Toronto. Grbove i imena sponzora napisat emo na posebnu plo u i postaviti u crkvi. Hvala Ωupljanima koji su do sada dali svoj prilog za dizalo - ovaj korisni projekt za cijelu zajednicu koji je vezan uz vrijednost koja trajno ostaje kao pomagalo starijim osobama u njhovom lakßem pristupu dvorani i crkvi kao i lakßu dostavu prehrambenih namirnica, pi a i ostale dostave koju ne e trebati nositi po stubama. Molimo vas da svoje priloge za dizalo ne stavljate u milostinju, jer se onda ra unaju kao milostinja, nego predate u ured ili gospo ama koje upisuju mise. Do sada je prikuplje- STRANA 6 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2.SVIBNJA

7 na svota od 26, $ ßto je u odnosu na projekt neznatno, ali vrijedi prema onoj poslovici: zrno do zrna poga a, kamen do kamena pala a. Dosadaßnji plan nam se ini preskup, pa projekt trenutno miruje dok traωimo jeftiniju soluciju. Josip, Ωupnik ÎAKONSKO REÎENJE ANTE MARKETA Neki Ωupljani predloωili su da organiziramo autobus za one koji bi htjeli i i na re enje u Peterborough, 16. svibnja a to se ovdje ne doga a tako esto. Re enje e biti u 11 sati, a polazak iz Toronta u 9. Oni, koji Ωele i i neka se ßto prije jave u naß ured. Kad popunimo autobus, viße ne emo primati prijave. Oni koji Ωele i i osobnim automobilom, adresa katedrale.: St. Peter s in chains, 411 Reid Street, Peterborough. KOMUN IKACIJA ZIJANJEM Jeste li kada sebe zatekli da razgovarate s nekim, bilo izravno (direktno) ili telefonom, a da taj razgovor s vaße, a moωda i sa sugovornikove strane bude povißenim glasom, radi toga ßto ste poneseni emocijama ili nekim drugim razlozima, ili vam je vikanje postalo navika. Ako ste zatvoreni u svojoj sobi, gdje vas nitko ne uje i nikome ne smeta vaße vikanje, ak ni preko zidova, koji su ovdje slabo zvu no izolirani, onda je to u redu, iako nije pristojno prema sugovorniku, jer izgleda kao da se s njim sva ate ili pak vaße raspoloωenje odraωava ljutnju. U prijaßnja vremena (kad sam ja odrastao, a to je, ini se, bilo dosta davno), ljudi se bili pou avani o pravilima lijepog ponaßanja (Bonton) u koje je pripadalo i pravilo da ovjek pred drugima, koji su mu u blizini, pa ak ni prema onima s kojima razgovara, ne pokazuje svoje emocije, barem ne na pretjerani na in, jer vikanje moωe vrije ati one koji su na dohvatu, moωe biti nametljivo ili raspoloωenje onoga koji vi e niti sadrωaj o kojemu govori druge moωda ne zanima. Danas, kad je i previße naglaßena privatnost u mnogim sferama Ωivota, u najmanju ruku je udno, da netko tko Ωeli mnoge stvari sakriti od drugih, ponaßa se upravo suprotno i svojoj okolini name e svoje vikanje i sadrωaj koji njih vjerojatno ne zanima, jer se ne Ωele baviti tra anjem, ili su zatvoreni u svoje ahure. Ima ljudi koji imaju teßko e sa sluhom, iako moωda nisu slußali glasnu glazbu (muziku) u automobilu, koja bi im oßtetila sluh, nego im je sluh s godinama oslabio. Za takve postoje slußna pomagala, osim ako se stide priznati da imaju hearing problem i s takvima je komunikacija oteωana, pa se mora podi i glas. Ipak mislim da svi koji danas vi u kao i oni na koje vi u nemaju teßko e sa sluhom, nego im je to postala navika. Svaki ovjek kojemu je stalo do drugih: i do sugovornika i do okoline, trebao bi nau iti dozirati ja inu svojega glasa da ga uje samo ona osoba kojoj je njegov govor upu en. Ja sam nekima obi avao re i: ako ne ujete ßapat pokraj sebe, to je znak da imate teßko a sa sluhom. U suprotnom izgleda kao da smo se popeli na drve e i dovikujemo se preko brda s dalekim susjedom, a to se doga alo u kameno doba i u nerazvijenim krajevima. A kako je s komunikacijom u Crkvi, osobito kod propovjednika? Kad je rije o sudjelovanju ljudi u odgovorima, oni su vrlo srameωljivi, jer se mnogi ponaßaju kao publika koja je doßla vidjeti one man show sve enika, koji bi trebao tako vikati da ga i gluhi uju, onda bi bio cijenjen kao dobar propovjednik. ini se da u tom slu aju ljudi ocjenjuju ja inu njegova glasa, a ne sadrωaj, koji ih moωda ionako ne zanima, osobito ako nije zabavan, a ljute se ako je evan eoski zahtjevan. Propovjednik bi trebao u govoru biti uvjerljiv, a to ne moωe posti i vikanjem, nego normalnim glasom iz kojega se vidi da iza onoga ßto govori stoji proωivljeno Ωivotno iskustvo a ne nau ena uloga, ili tu e misli s interneta, a slußatelji bi se trebali zainteresirati da ga uju, a ne nastojati da se zbog buke isklju e iz pra enja. Ovo nemojte itati kao moje vikanje na vas! Josip Kos Danas skupljaju kolektu: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin u 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir Josipovi, Drago Maradin i Mate Menalo Slijede u nedjelju kolektu skupljaju u 9:30: Milan Mrazovac, Dario Gabrovec, Antun Belan i Milan Íari u 11:00 sati: Dragan Radi, Denis mak, BoΩo upan, Marin Mandi i An elko Vißi Nedjelja, 2. svibnja u 9:30 a.m. Mile MESI - na ast Duhu svetom 11:00 a.m upna misa Ponedjeljak, 3. svibnja u 6:30 p.m. Utorak, 4. svibnja u 6:30 p.m. Ivan KARLOV EC Srijeda, 5. svibnja u 6:30 p.m. Stjepan i Draga FOTEZ iz obitelji HUÎ etvrtak, 6. svibnja u 6:30 p.m. Eva HALAR, god. i Valent BOGADI Petak, 7 svibnja u 6:30 p.m. BoΩo Zeljko, god. iz obitelji DUKOVAC i SEKULI Ana MO AN, god. i iz obitelji Jelica i Josip, god. BADURINA i iz obitelji Milan i Ivka ÍPEHAR, god. Joni KOSTELEC, god. Franka i Vjekoslav RU I i iz obitelji RASPORED MISA Marija i Anton KOVA i iz obitelji BoΩica i Drago HE IMOVI Marija i Branko GECAN, god. Subota, 8. svibnja u 6:00 p.m. Josip, Barbara i Mijo JEZERINAC Franca, Ivan i Dragutin JEZERINAC Katarina MARKO Jure Rukavina, god. i iz obitelji RUKAVINA i BROZOVI Severino ÍABEC, god. Marija i Mirko JUREÍI Zdravko VAL I, god. BoΩidar VAZDAR Ivka i Tomo TUBA Ante, god. i BoΩo GALI Stjepan MATIJA Marija NOVA I Magdalena i Magda BANDULA Nedjelja, 9. svibnja 2010 u 9:30 a.m. Mile MESI SnjeΩana MODRINI 11:00 a.m. upna misa UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA STRANA 7

8 UPA HRVATSKIH MU ENIKA 4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) Fax. (905) U mjesecu svibnju, osim ßto radosno slavimo Kristovo uskrsnu e, na osobit na in astimo i Isusovu svetu Majku. Sam Isus je nju, Mariju, dao nama za majku. Ítuju i Mariju osje amo potrebu zahvaliti Bogu ßto je stvorio jedno ovakvo bi e kao ßto je ona puna milosti, da bi mogla donijeti na svijet Otkupitelja. Vjerujemo da je itav Marijin Ωivot na zemlji bio hvalospjev Bogu, budu i da se Marija sva stavila Bogu na raspolaganje. Njezina nas poslußnost zadivljuje. Znamo da je ona naßa zagovornica pred Bogom. Ona naße molbe uslißava upravo onako kako je to najbolje za nas i za naße spasenje. Marija, svibnja kraljica, ima u mjesecu svibnju nekoliko spomendana. Jedan od njih je Gospa Fatimska, koji slavimo 13. svibnja. Ukazavßi se u Fatimi, Marija je izme u ostalog objavila kako Bog Ωeli da nju krß anski svijet asti kao Bezgreßno srce. Po ßtovanju Bezgreßnog srca Marijina, Bogorodica privodi duße k Bogu. Ítuju i Bezgreßno srce Marijino, slavimo i BoΩju ljubav, ßto je u punini vremena postala ovjekom. Jedna od zada a koje je Bog povjerio Mariji jest upravo ta, da ona moli, da nas zagovara. Marija, Majka Crkve i Pomo nica krß ana, nikada ne odbija naße molbe koje joj upu ujemo. Njezina je Ωelja spasenje naßih dußa za vje nost i olakßanje jada u naßem Ωivotu. Bez obzira koliko je tko greßan, moωe do i k Mariji i moliti za njezin zagovor. Puna milosti uvijek e znati izmoliti milosr e za onoga tko je zaglibio u grijeh, kod Onoga koji je Kralj milosr a. Ona koja je stajala pod kriωem svoga Sina i naßega Spasitelja, svog i naßeg Boga, zna kako je udesna mo Kristove krvi. Zna da je BoΩja narav ljubav i da se BoΩja veli ina najviße o ituje u praßtanju grijeha ljudima. Bogorodica, Majka BoΩje milosti, voli svu svoju djecu i Ωeli da svako njezino dijete raste u vjeri, ufanju i ljubavi, Ωeli da svako njezino dijete ljubi Boga svim srcem svojim, svom dußom svojom i svim umom svojim. Marija je uz nas na naßim kriωnim putovima. Njezina je ljubav prema Bogu i ovjeku savrßena. Pomo nica Sve enik: Vl. IVICA REPARINAC Ωupnik MAJKA VOLI SVOJU DJECU I ELI DA RASTU U MILOSTI krß ana puna milosti u i nas i kako vjerovati u ono ßto je za nas ljude nemogu e, u i nas kako se uvijek isplati vjerovati Bogu i u njega se pouzdati. BoΩja je zasluga, a ne Marijina, ßto je ona puna milosti, ali kad je prilikom an elova navjeßtenja da e postati majka Sina Svevißnjega, povjerovala u ono ßto je za svakoga ovjeka nemogu e, i rekla: Neka mi bude po tvojoj rije i, to je njezina zasluga. U tome je Gospina veli ina. Njezin je kruh svagdaßnji bio initi BoΩju volju iz ljubavi prema Bogu. Marija, svojim zagovorom pred Bogom, neprestano proslavlja Presveto Trojstvo kroz vjekove. Pomo nica krß ana pokazuje nam put do Spasiteljeva srca, srca iz kojega se ne moωe izgubiti i od Boga zalutati. Srce po kojemu se izlijevaju na ljude rijeke milosti kroz vjekove. Preuzeto iz Veritasa Glasnika sv. Antuna Padovanskoga UPNE OBAVIJESTI KLANJANJE PRED IZLO ENIM PRESVETIM OLTARSKIM SAKRAMENTOM U petak, 7. svibnja godine od 5:00 do 7:00 sati nave er za Ωupnu zajednicu, za obitelj i duhovna zvanja. DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU I POKLONIMO SE PRED PRESVETIM OLTARSKIM SAKRAMENTOM Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu za ugodan miris. (Ef 5, 1-2) VA NI DOGAÎAJI U UPI HRVATSKIH MU ENIKA U GODINI 27. LIPNJA 2010: UPNI PIKNIK 18. SRPNJA 2010: HODO AÍ E U MIDLAND 12. RUJNA 2010: PROSLAVA SV. MARKA KRI EV ANINA, HRV. MU ENIKA 31. LISTOPADA 2010: MOLITVA ZA POKOJNE NA GROBLJIMA 30. LISTOPADA 2010: UPNI BANKET 14. STUDENOGA 2010: PROSLAVA SV. NIKOLE TAVELI A, HRV. MU ENIKA 12. PROSINCA 2010: UPNA BO I NA ISPOVIJED STRANA 8 UPNI VJESNIK HRV RKT UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 18/2010 NEDJELJA 2 SVIBNJA

9 OBAVIJEST Sa zadovoljstvom obavjeßtavamo sve Ωupljane hrvatskih Ωupa Naße Gospe kraljice Hrvata-Toronto i Hrvatskih mu enika- Mississauga da smo pri kraju procesa razgovora sa osobama za poziciju property manager u Ωupnom parku Fr Kamber. Park Fr Kamber bit e otvoren ove sezone i svi oni koji su zainteresirani za rezerviranje parka za piknik, mogu se javiti u Ωupni ured Hrvatskih mu enika u Mississaugi na broj telefona: ili na adresu: office@croatianmartyrs.ca PJEVANJE: U utorak, 4. svibnja godine odrωat e se pjeva ka vjeωba za Ωupni zbor u 7:30 sati nave er. U etvrtak, 6. svibnja godine odrωat e se pjeva ka vjeωba za dje ji zbor u 7:00 sati nave er. IZ MATICE KRÍTENIH: U nedjelju, 25. travnja godine sakrament svetog krßtenja primila je Adriana Marija Labrovi, k i Ivana i Kathy ro. RoΩi. Roditeljima estitamo i Ωelimo puno uspjeha u krß anskom odgoju njihove djece. PRVI PETAK U MJESECU U petak, 7. svibnja godine prvi je petak u mjesecu. Prilika za sv. Ispovijed od 5:30 do 6:30 sati. MJESEC SVIBANJ- MARIJIN MJESEC Zapo eo je mjesec svibanj koji je posve en B. D. Mariji i molitvi krunice. Svibanj je mjesec koji nas poziva na zajednißtvo s Marijom, naßom nebeskom majkom. Kroz mjesec svibanj u naßoj crkvi svakog dana svibanjska poboωnost pola sata prije sv. Mise. Molimo sv. Krunicu i u svojim domovima kao obitelj! ITA I: Danas: u 9:00 sati: Maja Biskupovi i Damir Kontrec u 11:00 sati: Bruno Mandi i Vißnja Geoheli Slijede e nedjelje: u 9:00 sati: Berislava i Kristina Ljubi u 11:00 sati: Kornelija Podstreleni i Vinka Medi SKUPLJA I KOLEKTE: Danas: u 9:00 sati: Slavko Ljubi, Joe Draßkovi i Radoslav Íißko u 11:00 sati: Kreßo Bußi, Vinko Kozina i Mijo Zoreti Slijede e nedjelje: u 9:00 sati: Miroslav Biskupovi, Petar Milardovi i Ivan Lorkovi u 11:00 sati: Jozo Lu i, Bruno Mandi i Nick Jurini BROJA I KOLEKTE: Danas: Vinko Kozina, Jozo Lu i, Dean Smi iklas Slijede e nedjelje: Kornelija Podstreleni, Slavica Miloti i Marian Lajtman RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNU Ve ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga ije nazna eno Ponedjeljak, 03. svibnja: Slavko Pernar, godißnjica Kata Dragica Nikßi Utorak, 04. svibnja: Sv. Misa u 9:00 a.m. Marko Luci Srijeda, 05. svibnja: Zita BuΩdon, i sve pokojne iz obitelji etvrtak, 06. svibnja: Franca Mateßi Petak, 07. svibnja: BoΩena Seka Poborac Vid Boßnjak Franjo Bradica Ivan epo Marko Luci Robert Jezerinac Slavica Vinski, i sve pokojne iz obitelji Janko i Ivan Brinjak, i sve pokojne iz obitelji Barbara i Jano Gluß i, godißnjica i sve pokojne iz obitelji Roza Pereti, i sve pokojne iz obitelji Anton, Marija i Mile Mesi Slavica Alilovi Ivan i Jelka Marin i DAROVATELJI U kruh Sv. Anti- Marija Grabovac $ ZA CRKVU: Boris Vlaßi $ Anita i Davor Meduni $ Franjo i Katica Herceg $ ZA CRKVU PRIGODOM PRVE SV. PRI ESTI: Vlado Jakov Grabovac $ OBNOVA SVETIÍTA Dragica Mlinari $ Walter i Marija Grabovac $ BoΩica Juri ek $ Na svakom vaßem daru, HVALA! Subota 08. svibnja: Sv. Misa u 6:00 p.m. Kata i Nikola Markovinovi Janko Hajsan Stjepan Lonjak Mara Bravi Ante Laußi, godißnjica Petar Batkovi, godißnjica i Mirko i Marko Batkovi Dominik Hejpeter, godißnjica i Marija Hejpeter Frane Musta Danica Mandi, godißnjica David Rossi Ankica Filipovi, godißnjica Sve pokojne iz obitelji Grgi i Vukovi Jana i Josip Petrußa Mara i Rudolf Íalinger Marko Doljac Dragica Novosel, godißnjica Tomo Novosel Michael Pukljak Nedjelja 09. svibnja: Sv. Misa u 9:00 a.m. Ivan Frketi Tomo Meduni SV. MISA U 11:00 A.M. ZA UPNU ZAJEDNICU UPNI VJESNIK HRV RKT UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 18/2010 NEDJELJA 2 SVIBNJA STRANA 9

10 UPA PRESVETOG TROJSTVA 2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) Fax. (905) holytrinitycroatian.org Sve enici: Rev. ILIJA PETKOVI Rev. IVAN VUKÍI Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: s.m. Smiljana Delonga s.m. Bernarda Mikuli s.m. Bernadette Copak NEK SE SILA DUHA TVOG SPUSTI NA SVE NAS! NEDJELJA: 02. svibnja 9:00 Katie i Neven Ivan i, Marko i Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan. 11:00 Karlo, Manda i Jelena Bobinac, Bruno, Lucija i Magdalena Pari, Michelle Pejakovi, Emilija Te i, Martin Bari evi i Vanessa iωi. U proßlu nedjelju 25. travnja u naßoj Ωupi je podijeljen sakramenat Sv. krizme ovogodißnjim krizmanicima po rukama vojnog ordinarija Msgr. Jurja Jezerinca. Primanje sakramenata je uvijek veliki doga aj za one koji sam sakramenat primaju, a i doga aj za obitelj, rodbinu i cijelu Ωupnu zajednicu. Neka Duh Sveti vodi i snaωi naße mlade i nas sve da se mognemo oduprijeti zlu i Ωivjeti u slobodi djece BoΩje. Don Ilija RASPORED SLU BI: ITA I: SUBOTA: 01. svibnja: 6:00 sati: Marina Repar NEDJELJA: 02. svibnja: 9:00 Marica Bukov an 11:00 Natalie Bari evi, Rosemarie Lee i Brigita Fißter SUBOTA: 08. svibnja: 6:00 sati: Renata Kuni NEDJELJA: 09. svibnja: 9:00 Renata Mayer 11:00 Ana Brinjak, Kristina Farago i Monika Karlovi REDARI: SUBOTA: 01. svibnja Zdenko Capan i Nikola Repar NEDJELJA: 02. svibnja: 9:00 Stjepan Gunja i Janko Jadri 11:00 Drago Zeki i Ivan Pejakovi SUBOTA: 08. svibnja Zdenko Capan i Nikola Repar NEDJELJA: 09. svibnja: 9:00 George Maltar i Ivan Pocrni 11:00 Josip Jureßi i Josip Sajko MINISTRANTI SUBOTA: 01. svibnja 6:00 Jurica i Adriana Parilac, Marko Repar i Franka Íubi. UPNE OBAVIJESTI: DAROVATELJI: CRKVA: Joseph Draganjac $ Ob. Jeli $ Ivica AdΩija $ Steve Perkovi $ Milan Bukov an $ Milan Marek $ Vinko Hadjur $ Ante Pavi (Barrie) $ Nardo Bruzio $ Stjepan Kunovi $ Darnell Vrban $ Vera Horvat ( u spomen Nikole) $ Ivan Alilovi $ Vlado Ivankovi $ Anthony Marek $ ZA OBNOVU KU E: Ivan Trpchich $ Frank Kraja i $ Jure agalj $ KRIZMANICI: Ivana Ivan i $ Jure Salapi $ Karina Ípehar $ Christopher Martin $ Nico Cvitak $ Adriana Muhar $ Peter Ivankovi $ Marko Repar $ Kreßimir Pavi $ Tomas Marek $ Anica Spor i $ Mariana Kurobasa $ Michael Íoßtari $ Kristina Osterman $ Jelena i Manda Bobinac $ Lucija Pari $ Daniel Jeli $ Rebecca Bukov an $ PRVOPRI ESNICA: Matea Deli $ NA AST SV. ANE: Maryanne Reni $ STRANA 10 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA

11 SVIBANJSKA POBO NOST: Mjesec svibanj je Gospin mjesec. Svaki dan pola sata prije Mise imat emo poboωnost u ast BlaΩenoj Djevici Mariji, te prigodu za Sv. ispovijed. Do imo i zajedni ki molimo Majku BoΩju za blagoslov nas i naßih obitelji. 2. JUBILARNO U ITALIJU od 22. rujna do 02. listopada PRIGODOM 350-te GODIÍNJICE SMRTI SVETOG VINKA I SVETE LUJZE Posjetit emo Veneciju, Padovu (svetißte sv. Ante i sv. Leopolda Mandi a), Florencu, Forli (svetißte sv. Peregrina zaßtitnika oboljelih od raka), Loretto, Assissi i Rim. U subotu, 25. rujna u Rimu emo biti na Sv. misi zahvalnici povodom 350-te obljetnice sv. Vinka i sv. Lujze. Hodo asnicima e se obratiti sam Sv. Otac. POTPUNI OPROST dobit e svi hodo asnici u ovoj jubilarnoj godini. Cijena po osobi: pod uvjetom da bude 25 hodo asnika: $ 3, Tu je uklju ena avionska karta, takse, hotel, tips, autobus, vodi, doru ak i ve era. Ru ak i osiguranje nije uklju eno u cijenu. Deposit je $ kod prijave za hodo aß e. MOLIMO SVE ZAINTERESIRANE ZA OVO HODO- AÍ E DA SE ÍTO PRIJE JAVE na telefon Ítefica Maradin BM travel na telefon , ili na Ωupu Presv. Trojstva ili kod sestara ZADNJI DAN PRIJAVE je nedjelja 2. svibnja KRÍ ANSKI BRAK ELE SKLOPITI u svibnju: Irenej Eric Vrban i Lisa Natasha Wiltshire Tomislav Strancari i Andrea Barbara Ann Zdelar. Steven Peter Smetko i Beata Maria Cizmar IZ MATICE KRÍTENIH U nedjelju 24. travnja krßten je Matthew Marko Lemi prvo dijete Renata Lemi i RuΩice r. Mißi. Iskreno estitamo obiteljima, kumovima, rodbini i prijateljima. Dragi Bog neka ih sve prati svojim blagoslovom u krß anskom odgoju svoje djece. IZ MATICE UMRLIH Ovih dana u Domovini je preminula Marica Cerijanec, sestra naße Ωupljanke Ankice Pokrajac u 86-oj g. Ωivota. Ankici i njenoj obitelji i rodbini izraωavamo iskrenu su ut i molimo Gospodina da pokojnicu primi kod sebe na vje ni po inak. UPLATILI SVETE MISE ZA NIKOLU SOKA I : Jure i Dragica Star evi, ob. BoΩice Mudrini, ob. Peter Star evi, ob. Andre Minten, ob. Drago Mudrini, ob. Frank Îumlin, ob. Mile Rukavina, ob. Milan Milakovi, Carol i Rosie Juri ek, ob. Marko Br i, ob. Drago Jeli, Zlata Pintur, ob. Steve Yuri ek, ob. Gordan Tori, ob. Branko Kutleßa, ob. Nedo Íari, Pavica Bandula, ob. Tomo Paßali, ob. Jure Bandula, Carol Jurini, ob. Nick Jurini, Milan Dui, Barbara Setej, ob. Steve Vukojevi, ob. Vice Íari, Luka Star evi, D. Boroßi, ob. Ivan Kutleßa, ob. Ivan Krkuc, ob. Josip Drageßi, Slavica Restek, ob. Josip Fratri, Fila i Kathy Nosi, ob. Marijan Krizman i, Milica Mandeki, ob. Ante Matich. RASPORED UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010 MOLIMO UPLJANE DA IH UPIÍU U SVOJE KALEN- DARE I DA NE PODUDARAJU SVOJE FEÍTE SA UPNIM PROSLAVA MAJ INA DANA - 9. svibnja PRESV. TROJSTVO svibnja UPNI PIKNIK lipnja SV. ANA srpnja PROSLAVA 350 GOD. SMRTI SV. VINKA I LUJZE - September UPNI BANKET studenoga BO I NA PRIREDBA - 4 i 5. prosinca RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDAN Mise kroz tjedan su redovito u 6:30 uve er, osim ako je druk ije nazna eno! PONEDJELJAK: 3. svibnja: Filip i Jakov ap. Marica Pejakovi Milenka Burazin Vlado Magli Nevenka Burazin UTORAK: 4. svibnja: Julijan iz Bala Misa u 8:00 sati ujutro Za duße u istilißtu N.N. Na nakanu N.N. SRIJEDA: 5. svibnja: Radoslav Tomo Vavro sin Zdenko Za zdravlje Stjepana Ißli ob. Deli ETVRTAK: 6. svibnja: Irenej Misa u 7:00 uve er Marica Pejakovi ob. Marko Mui Nikola Smeh supruga i djeca PETAK: 7. svibnja: Dujam Svi pok. ob. Petkovi N.N. Za duße u istilißtu Slavica Marasovi SUBOTA: 8. svibnja: Marija Posrednica Misa u 6:00 sati uve er Marija Uremovi George Uremovi Zlata Parilac ob. Nick Parilac Ivo Grabovac k i Dubravka i ob. BoΩana Mili evi ob. Mili evi Anica (Anußka) Pavi i k i Anka i ob. Marica Pejakovi ob. Dragan Vrban Katarina Markulin unuka Diana Barbara i Mato Gregorec Vera Vrban Tadija Rimac ob.. Matuli Janja, Ante i Anica Rimac ob.. Matuli Ignac i Zlatko Matuli ob.. Matuli Andrija i Ítefica Vodopija Albina Rapljenovi Kata i Frane Nikßi ob. Mesi Svi pok. ob. Pavi i Anka i ob. Svi pok. branitelji, Ωrtve Bleiburga i kriωnog puta drußtvo Hrvata Like NEDJELJA: 9. svibnja: 6. U S K R S N A 9:00 sati ujutro Nikola Soka i ob. Jure Star evi Marica Pejakovi ob. Frank Kellner Ana i Nikola Sajko ob. Ivan Sajko Marija i Branko Sajko ob. Ivan Sajko Ana i BlaΩ Delonga Smiljana Tereza i Mato Kati ob. Anka Mesi Slavica Alilovi suprug Ivan Dujo Rup i supruga i djeca Marija Jele anin ob. Slavko Jele anin 11:00 SATI ZA SVE UPLJANE UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA STRANA 11

12 KOMENTAR Kriza traωi viziju Ivan Mikleni Intenzitet posrtanja hrvatskoga gospodarstva zahtijeva ne samo mjere za oporavak nego je i velika prilika za odlu an zaokret, preslagivanje u cjelokupnoj politici, gospodarstvu, naslije enom mentalitetu, za ßto je potrebna vizija, odvaωnost te briga o stvarnim hrvatskim komparativnim prednostima i op emu dobru. Program gospodarskoga oporavka, ßto ga je predsjednica vlade predstavila u ponedjeljak 19. travnja, privukao je veliku pozornost medija i cjelokupne javnosti, doωivio znatnu potporu kvalificiranih institucija, kako doma ih tako i svjetskih, i pojedinaca, ali isto tako i prigovore i kritiku politi kih faktora i brojnih pojedinaca kojima e donijeti stanovite gubitke u osobnom prora unu, pa zasluωuje makar djelomi ni osvrt s vjerni kog stajalißta, tj. sa stajalißta poßtivanja na ela op ega dobra. Pitanje oporavka hrvatskoga gospodarstva doista je sudbinsko pitanje koje se ti e svih hrvatskih gra ana pa ne bi bilo primjereno da njegovo rjeßavanje, bez dostatnog poßtivanja trajnih i nepromjenjivih vrijednosti i eti kih na ela, usmjerava samo relativno uska skupina izabranih stru njaka i politi ara, jer kad god se, po dosadaßnjem hrvatskom iskustvu, rjeßenja pripremaju u relativno uskim krugovima, onda se najprije i najviße ßtiti parcijalni interes odre enih skupina a na ßtetu op ega dobra. Stoga bi za provo enje i u inkovitost Programa gospodarskog oporavka bilo dobro uklju iti ßto ßiri krug kompetentnih institucija i pojedinaca da svojim kriti kim opaskama, vode i brigu prije svega o op em dobru cjelokupnoga hrvatskog drußtva, pomognu kristaliziranje najboljih provedbenih zakonodavnih, pravnih i drugih potrebnih poteza. Program gospodarskoga oporavka, koji je vrlo ßiroko zahvatio u gotovo sve klju ne segmente ne samo gospodarstva nego i drußtva, sadrωi i poglavlje»gospodarska situacija danas«u kojem se polazi od podataka za godinu, a sadaßnja situacija uvelike je joß nepovoljnija. U tom poglavlju programa - koji nesumnjivo dolazi sa zakaßnjenjem, no za koji se mora re i da je bolje da je doßao sada nego ßto bi bilo da je joß viße odga an - navodi se, uz ostalo, 20-postotni pad robnoga izvoza, a uop e se ne tretira pitanje pokrivenosti uvoza izvozom kao da to za prire iva e Programa gospodarskoga oporavka ne predstavlja jedno od bitnih polazißta. Sa stajalißta op ega dobra hrvatskoga drußtva, teßko se pomiriti s nepokrivenoß u uvoza izvozom jer to, ini se, govori da se u Hrvatskoj ne kane poduzimati u osobitoj mjeri napori za pove anje produktivnosti primjerene hrvatskim komparativnim prednostima. Kani li se to pitanje rjeßavati na takav na in zbog toga ßto objavljeni program - kako se doslovno navodi -»uvaωava postoje e krovne strateßke dokumente Republike Hrvatske - Strateßki okvir za razvoj i Strategiju Vladinih programa kao i druge strateßke razvojne dokumente te u njima istaknute ciljeve i prioritete«? Naime, intenzitet posrtanja hrvatskoga gospodarstva zahtijeva ne samo mjere za oporavak nego je i velika prilika za odlu an "GLAS KONCILA" 2. svibnja zaokret, preslagivanje u cjelokupnoj gospodarskoj politici i gospodarstvu, za ßto je potrebno iskora iti dijelom i iz Strateßkog okvira za razvoj koji je nastao u potpuno drugim okolnostima i koji nije vodio dovoljno brigu o hrvatskim komparativnim prednostima i op em dobru. Program gospodarskoga oporavka, koji sadrωi niz na elnih dobrih usmjerenja, predvi a i»poticanje investicijskih projekata s naglaskom na: energetiku (naglasak na obnovljive izvore), zaßtitu okolißa (naglasak na zelene tehnologije), obrazovanje i zdravlje, poljoprivredu i navodnjavanje, infrastrukturu (Ωeljeznice, morske, rije ne i zra ne luke, vodoopskrba) «. Sa stajalißta op ega dobra, ini se da je dobro da je naglasak stavljen baß na te investicijske projekte i na novu»zelenu«tehnologiju. Da je to opredjeljenje vlade ozbiljno, moωda moωe potvrditi potpora i obe anje pomo i predsjednice vlade projektu proizvodnje prvoga hrvatskog ekoloßkog ili elektri nog automobila, a koja je uslijedila nakon ßto je dvadesetak dana ranije ministrica zaßtite okolißa hladno ili ravnodußno iznijela potpuno druga iji stav rekavßi da se prema sadaßnjem stanju prora una ne moωe»nov ano podrωati proizvodnja prvoga hrvatskog ekoloßkog automobila «. Naime, minimum je zagovaranja op ega dobra hrvatskoga drußtva pruωanje potpore i poticaja inovativnoj proizvodnji po doma oj hrvatskoj pameti, pa je dobro ßto je predsjednica vlade ispravila neprihvatljiv stav ministrice zaßtite okolißa. Za oωivotvorenje Programa gospodarskoga oporavka odnosno za transformaciju gospodarstva - kako se isti e u samom programu -»nuωne su zna ajne promjene ponaßanja svih subjekata - drωave i javnog sektora, privatnih poduze a i stanovnißtva«, odnosno nuωna je promjena naslije enog mentaliteta koji joß uvijek vrlo snaωno proωima mnoge segmente birokratskih krugova u drωavnom aparatu, ali i u politi kim strankama koje premalo pridonose stvarnoj demokratizaciji hrvatskoga drußtva i hrvatskim nacionalnim ciljevima. Nije li odraz upravo toga naslije enoga nezdravog mentaliteta uporno zaboravljanje i ignoriranje hrvatske dijaspore, odnosno u demokratskom svijetu afirmiranih i uspjeßnih hrvatskih poduzetnika? Svaka hrvatska vlada kojoj su na prvome mjestu op e dobro hrvatskoga drußtva i hrvatski nacionalni ciljevi ne samo da bi omogu ila ve bi sve u inila da stvarno privu e uspjeßne hrvatske poduzetnike koji bi rado u Hrvatskoj investirali i koji bi svojim dragocjenim iskustvom i svojim demokratskim mentalitetom pomogli svekolikom razvitku Hrvatske. Prava je ßteta ßto kreatori Programa gospodarskoga oporavka baß ni im nisu pokazali nikakav interes da se otvore vrata tim ljudima da pomognu hrvatskom gospodarstvu, ne samo da se oporavi iz sadaßnje krize nego da se oslobodi unutarnje okovanosti naslije enim mentalitetom koji je glavna zapreka svakom hrvatskom napretku. Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program HRVATSKA STRA A, svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili na Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI KE UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLE Ure uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) Fax: (905) Toll Free graphosprinting@bellnet.ca STRANA 28 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2010, NEDJELJA 2. SVIBNJA