broj 29 Tradicionalno hrvatsko hodo aß e Kanadskim mu enicima u Midland pod zaßtitom Majke BoΩje Bistri ke

Transcript

1 IN TE D O MIN E S P E R AVI HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH UPA TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE broj 29 ÍESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU 19. srpnja Tradicionalno hrvatsko hodo aß e Kanadskim mu enicima u Midland pod zaßtitom Majke BoΩje Bistri ke stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

2 ÍESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU ULAZNA PJESMA: Evo, Bog mi pomaωe, Gospodin krijepi Ωivot moj. Od srca rado u ti Ωrtvovati, slavit u ime tvoje, Gospodine, jer je dobrostivo. ZBORNA MOLITVA: Molimo te, Gospodine, budi nam milostiv i dareωljiv. Probudi nam nadu, vjeru i ljubav, da ustrajemo u budnosti i vrßenju tvoga zakona. Po Gospodinu. ITANJE KNJIGE PROROKA JEREMIJE (Jr 23, 1-6): Jao pastirima koji upropaß uju i rasprßuju ovce paße moje rije je Gospodnja! Stoga ovako govori Gospodin, Bog Izraelov, protiv pastira koji pasu narod moj:»vi ste rasprßili ovce moje, rastjerali ih, niste se brinuli za njih. Zato u se ja sada pobrinuti za vas zbog zlodjela vaßih rije je Gospodnja. I sam u skupiti ostatak svojih ovaca iz svih zemalja kamo sam ih rasprßio i vratiti ih na ispaße njihove: bit e plodne i mnoωit e se. I podi i u im pastire da ih pasu, te se ni ega viße ne e bojati ni plaßiti niti e se gubiti rije je Gospodnja. Evo, dolaze dani rije je Gospodnja podi i u Davidu izdanak pravedni. On e vladati kao kralj i biti mudar i init e pravo i pravicu u zemlji. U njegove e dane Judeja biti spaßena i Izrael e Ωivjeti spokojno. I evo imena kojima e ga nazivati:»gospodin, Pravda naßa.«rije Gospodnja - Bogu hvala! PRIPJEVNI PSALAM: 23 (22), 1-3a. 3b Gospodin je pastir moj: ni u em ja ne oskudijevam! Gospodin je pastir moj: ni u em ja ne oskudijevam; na poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke me tihane vodi i krijepi dußu moju. Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. Pa da mi je i dolinom smrti pro i, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj ßtap i palica tvoja utjeha su meni. Trpezu preda mnom prostireß na o i dußmanima mojim. Uljem mi glavu maωeß, aßa se moja prelijeva. Dobrota i milost pratit e mene sve dane Ωivota moga. U Gospodnjem u domu prebivati kroz dane mnoge. ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLA APOSTOLA EFE ANIMA (Ef 2, 13-18): Bra o! Sada, u Kristu Isusu, vi koji neko bijaste daleko, do oste blizu po Krvi Kristovoj. Doista, on je Mir naß, on koji od dvoga u ini jedno: pregradu razdvojnicu, neprijateljstvo razori u svome tijelu. Zakon zapovijedi s propisima obeskrijepi da u sebi, uspostavljaju i mir, od dvojice sazda jednoga novog ovjeka te obojicu u jednome Tijelu izmiri s Bogom po kriωu, ubivßi u sebi neprijateljstvo. I do e te navijesti mir vama daleko i mir onima blizu, jer po njemu jedni i drugi u jednome Duhu imamo pristup Ocu. Rije Gospodnja Bogu hvala! PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ovce slußaju glas moj, govori Gospodin, ja ih poznajem i one idu za mnom. Aleluja! ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO MARKU (Mk 6, 30-34): U ono vrijeme: Apostoli se skupe oko Isusa i izvijeste ga o svemu ßto su inili i nau avali. I re e im:»hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i otpo inite malo.«jer mnogo je svijeta dolazilo i odlazilo, pa nisu imali kada ni jesti. Otploviße dakle la om na samotno mjesto, u osamu. No kad su odlazili, mnogi ih vidjeße i prepoznaße te se pjeßice iz svih gradova str aße onamo i pretekoße ih. Kad izi e, vidje silan svijet, i saωali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane pou avati mnogo- emu. Rije Gospodnja Slava tebi Kriste! DAROVNA MOLITVA: BoΩe, ti si u jedinoj Ωrtvi svoga Sina ispunio razne Ωrtve starog Saveza. Primi ovaj naß dar, blagoslovi ga kao i prinos Abelov: ßto svaki od nas prikazuje tebi na ast nek bude na spasenje svima. Po Kristu. PRI ESNA PJESMA: udesima svojim spomen postavi milostivi i blagi Gospodin. POPRI ESNA MOLITVA: Budi, Gospodine, uza svoj narod. Nahranio si nas nebeskim otajstvima: daj da iz stare greßnosti prije emo u novi Ωivot. Po Kristu. STRANA 2 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA

3 VRIJEME GODIÍNJIH (OD)MORA esto govorimo, kako smo izgubili mirno u, koju su imali ljudi prije. Bez obzira ßto su poznavali teωinu Ωivota na jedan druga iji, usu ujem se re i intenzivniji na in od nas, imali su vremena. Dovoljno je da pomislimo samo na obra ivanje zemlje. Koliko je nekad bilo teωe obraditi zemlju bez svih danaßnjih pomagala i strojeva koji postoje... Uza svu teωinu, koju je donosio mukotrpan rad, ljudi govore, kako su uvijek imali vremena za odmor. ivot je uvijek bio i bit e na svoj na in teωak, ali svaki uspjeh ili plod rada koji ubiremo, pruωa nam zadovoljstvo i u njemu pronalazimo smisao naßeg truda i napora. Danaßnji tempo Ωivota i n a i n funkcioniranja puno je druga iji od onoga u proßlosti. Govori se o potrebi za godißnjim odmorom, kao prilici da se na nekoliko dana odvojimo od svakodnevne vreve Ωivota i potraωimo mir u sebi, u drußtvu obitelji i prijatelja. Me utim, nerijetko ni to vrijeme ne provodimo u pravom opußtanju, jer navikli na svakodnevni na in funkcioniranja, ne ostavljamo misli o poslu niti za vrijeme odmora. Nadalje, okruωeni smo reklamama, koje promoviraju i nude najbolju zaßtitu za koωu od sunca, najbolja jela, najbolja mjesta za odmor U svemu tome kaosu, ostajemo izgubljeni i od odmora nam na kraju ne ostaje baß mnogo. Dogodi nam se, da nehotice za vrijeme odmora zaboravimo ono najvaωnije - "odmoriti se". A za odmor zapravo i nije potrebno tako puno. Potrebno je samo dopustiti da svakodnevni ustaljeni ritam bude prekinut, na na in da vrijeme posvetimo stvarnostima koje su nam u Ωivotu drage obitelji, prijateljima, prirodi, Bogu. Primje ujete, napisao sam "Bogu". Vjerujem da ne smatrate da vam je i od Njega potreban odmor. Mislim, da molitva i sveta misa ne ulaze u kategoriju naßih obaveza, od kojih bismo se odmarali za vrijeme ljeta. Sje am se, joß u osnovnoj ßkoli prije zavrßetka svake ßkolske godine, Ωupnik nam je redovito govorio, kako krß anin nije nikada na godißnjem odmoru. "To zna i", govorio je vl. Josip Horvat, "da ne emo zanemariti svoju potrebu za duhovnom hranom. Kao ßto hranimo svakodnevno svoje tijelo, pa i za vrijeme odmora, tako trebamo hraniti i svoju dußu bez obzira ßto je vrijeme godißnjeg odmora." Isus se t a k o e r odmarao, pa je i u enike poticao na odmor: "Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i otpo inite malo." (Mk 6, 31) Prona imo vremena za sebe, za odmor. Odmor nam je potreban kao ßto nam je potreban i rad. Prof. Tomislav Ivan i uspore uje rad s udisanjem zraka, a odmor s izdisanjem. ovjek ne moωe cijelo vrijeme udisati zrak, kao ßto ne moωe cijelo vrijeme ni izdisati. Potreban je uskla eni ritam ovih dviju aktivnosti, da bi organizam mogao normalno funkcionirati. Odlazite li potraωiti svoj odmor u ljepotama prirode, ne zaboravite na Boga, koji je te ljepote stvorio. Kao ßto i psalam pjeva: "na poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke me tihane vodi i krijepi dußu moju." (Ps 23, 2-3) elim vam, da za vrijeme svojeg godißnjeg odmora, bez obzira gdje ga provodili, odahnete od svakodnevne vreve i da prona ete na ina kako ete se zaista odmoriti. piße: Krunoslav Novak UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 3

4 GODIÍNJE HODO AÍ E HRVATA U MIDLAND Od 9:30 do 11:45: prilika za sv. Ispovijed U 11:00 sati: poboωnost kriωnog puta U 12:00 sati: Misno slavlje predvodi mr. don Jenko Buli, Ωupnik sv. Ivana Krstitelja u Splitu i povjerenik za duhovna zvanja Splitsko-Makarske nadbiskupije Pjesme za misno slavlje: ULAZNA PJESMA: DO NEBESA nek se ori naßih grudi gromki glas, neka jeknu rajski dvori, nek nas uje Isus Spas: Isukrste, srcu tvom s nama naß se kune dom dußom, tijelom vijek sam tvoj, za krst asni biju boj. ujte puci ßirom svijeta, oci naßi ujte sad; ujte sluge pakla kleta kako Hrvat kli e mlad: Isukrste. Stijeg Hrvata Srce Krista; tu nam rudi sre a, spas. Tu sloboda zlatna bilsta, tu se ori slavski glas: Isukrste.. PSALAM; antifona: Slavit u te dovijeka, BoΩe kralju moj! PRIKAZNA PJESMA: 1. ivot svoj prikazujemo Bogu za budu nost hrvatskome rodu. Za tebe molimo, za tebe Ωrtvujemo, lijepa naßa zemljo hrvatska! 2. Kruh i vino prinosimo Bogu. 3. Svoje Ωelje prinosimo Bogu PRI ESNE PJESME: VESELO BRA O KLIKNIMO na radost roda svog. Pjevajmo bijeloj hostiji, u njoj je Ωivi Bog. Hostijo sveta BoΩe naß o uvaj, brani nas. Naßa budu nost s tobom sja, u tebi naß je spas. Spasitelj svijeta s nama je, naß prijatelj i brat. Sve patnje, boli, radosti on s nama dijeli rad. Budimo i mi zahvalni i vjerni Kristu svom. Svoj Ωivot njemu darujmo, obitelj i svoj dom. KRUÍE IVOTA ljubavi vir, Ti dußam naßim donosiß mir, Ti snagu dajeß na putu tom, Ti vodiß nas u O ev dom. O divna tajno ljubavi znak, Íto svijetlom svojim razgoniß mrak. Ti snagu dajeß.. Sunce Ωivota toplota tva, grije sve duße i srca sva; Ti snagu dajeß.. UZMITE, JEDITE, moje vam tijelo to je, uzmite, pijte svi, evo vam krvi moje. Spasitelj re e to, njegova rije bi dosta, tijelo i sveta krv u taj as namah posta. Danas, kroz vjekove u Crkvi isto biva: me nama, sretni smo, imamo Krista Ωiva. Kada nas Ωi a put ho e da jadom smrvi, ßtita gle Kristova: tijela mu, svete krvi! NAKON BLAGOSLOVA: LIJEPA NAÍA PJESMA ZA KRAJ: ZDRAVO DJEVO, svih milosti puna, vje nog sunca ogrnu te sjaj. Oko ela zvjezdana ti kruha, ispod nogu stenje pakla zmaj. Rajska Djevo, Kraljice Hrvata, naßa Majko, naßa zoro zlatna, odanih ti srca primi dar, Primi iste ljubavi nam Ωar. BlaΩena si, jerbo sva si ista, zmijin dah ne okruωi ti grud! Zvijezda sre e i nama da blista, no i grijeha mrak rasprßi hud! Rajska Djevo.. Stala pla u tuωna Mati gledala je kako pati, Sin joj na kriω uzdignut. POBO NOST KRI NOG PUTA Dußom njenom razboljenom, rastuωenom, raωaljenom, prolazio ma je ljut. O koliko ucviljena bjeße ona uzvißena Majka Sina jedinog. Bol bolova sve to lju i blaga Mati gledaju i muke slavnog eda svog. Koji ovjek ne bi plako Majku BoΩju vide tako u tjeskobi tolikoj? Tko protuωit ne e s istom kada vidi gdje za Kristom razdire se srce njoj. Zarad grijeha svoga puka gleda njega usred muka i gdje bi em bijen bi. Gleda svoga milog sina ostavljena sred gor ina gdje se s dußom podjeli. STALA PLA U Vrelo milja slatka Mati bol mi gorku osje ati daj da s tobom procvilim. Rane drage, Majko sveta Spasa za me razapeta tisni usred srca mog. Neka ljubav srca moga gori sve za Krista Boga da mu u svem omilim. Neka do u i na mene patnje za me podnesene Sina tvoga ranjenog. Daj mi s Tobom suze livat raspetoga oplakivat dok na svijetu budem ja. U Tvom drußtvu uz kriω stati s Tobom jade jadovati Ωelja mi je jedina. Kada do u smrtni asi Kriste BoΩe nek me spasi Majke Tvoje zagovor. Kad mi zemlja tijelo primi dußu onda uzmi Ti mi u nebeski blaωen dvor. STRANA 4 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA

5 PROROCI i PROROCI" Proßloga tjedna svijet se oprostio od ovjeka kojega su mnogi nazivali i smatrali kraljem pop-glazbe Michaelom Jacksonom. Njegov sprovod pratili su milijuni ljudi putem izravnog televizijskog i internetskog prijenosa. Joß jedna legenda otißla je u povijest. Svako vrijeme ima svoje veli ine i svoje proroke koji propagiraju odre ene vrijednosti ili anti-vrijednosti. I Michaela Jacksona moωemo smatrati takvim pod navodnicima prorokom svoga doba. No, ßto je vizija koju je ovaj pjeva zastupao i donosio svojim suvremenicima? Ne ulaze i u njegov glazbeni opus jer o ukusima se ne raspravlja moωemo re i da je bio pravi marketinßki mag. Svaki njegov javni nastup bio je dotjeran do savrßenosti i plijenio je pozornost i onih koji su ga kao pjeva a voljeli i onih kojima njegov glazbeni izri aj nije odgovarao. No, ako zanemarimo svjetla pozornice i bljeßtavilo nastupa, tko je zapravo bio Michael Jackson? Od svih silnih slavopoja koji mu se od trenutka smrti izri u, moωe li uop e itko re i tko je bio taj ovjek? Je li to uop e znao on sam? MoΩda bismo najkra e mogli re i da je uporno Ωelio biti netko drugi. Nevjerojatna koli ina razli itih kemijskih preparata koje je unosio u sebe, mnogobrojne operacije i razli iti zahvati a sve s ciljem da postane druga iji, da promijeni boju koωe, izgled lica, fizionomiju. Taj ovjek kao da se sramio svoga izgleda, svoga porijekla i svoje pripadnosti te je sav svoj Ωivot i svoje veliko bogatstvo uloωio u nastojanja da pobjegne od samoga sebe, da postane drugi i druga iji. Od radosnog dje aka punog Ωivota postao je osamljenik koji je bjeωao od svijeta i Ωivio u izolaciji svoga posjeda vrlo znakovitog naziva. Po svemu tome Michael Jackson zaista je pod navodnicima prorok svoga vremena, simbol suvremenog ovjeka koji bjeωi od samoga sebe i pokußava igrati razli ite uloge, biti uspjeßan i savrßen u svemu osim u poznavanju i prihva anju samoga sebe onakvim kakav zapravo jest. Suvremeni ovjek traωi smisao svoga postojanja ali istovremeno uporno nije e Onoga tko je taj smisao u njega ugradio. Bavimo se svime i sva ime, zaboravljaju i zahvaliti svome Stvoritelju za primljene darove. Pjevamo i pleßemo pod svjetlima pozornice, ali kada se ta svjetla pogase, postajemo izgubljeni i bjeωimo u izolaciju svoje samodostatnosti i samodopadnosti. Puno je anti-proroka, odnosno proroka iskrivljenih vrijednosti koji se skrivaju pod ovakvom ili onakvom marketinßkom krinkom. Puno je onih koji veli aju ovjekove sposobnosti, prikazuju i ovjeka supermenom" koji moωe i smije sve ßto poωeli, zanemaruju i ovjekovu usmjerenost prema stvarnom dobru i onostranosti. I recesija kroz koju svijet trenutno prolazi zorno pokazuje kamo nas je dovelo takvo poimanje svijeta i ovjeka. Proßloga tjedna papa Benedikt objavio je svoju tre u encikliku koja nosi naslov Ljubav u istini", a bavi se socijalnim temama. Vjerojatno nije slu ajno objavljena upravo u danima kada se u Italiji odrωava susret drωavnika najbogatijih i najmo nijih drωava svijeta. Papa njima ali i itavom ovje anstvu Ωeli svratiti pozornost na to kako napredak pod svaku cijenu vodi ovje anstvo prema unißtenju i kako kapital ne moωe biti svrha samome sebi i voditi ra una samo o bogatima, nego da je nuωno probuditi uspavanu savjest ovje anstva i shvatiti kako moramo misliti jedni na druge jer samo to moωe dovesti do odrωivog razvoja dostojnog ovjeka. Mi krß ani moramo shvatiti da nam je Krist ostavio svoje Evan elje s ciljem da budemo proroci u ovome svijetu. BoΩja rije nam je darovana ne zato da bismo se njome ponosili i ljubomorno je uvali za sebe, nego zato da bismo ju svjedo ili i navijeßtali svim ljudima, nastoje i da ju i oni shvate i prihvate BoΩji naum s ovjekom. Nikada nije bilo lako biti prorokom, kao ßto nam to svjedo i i BoΩja rije koju danas slußamo u misnim itanjima. Uvijek je lakße laωnim prorocima koji govore ono ßto ljudima godi. Iskreno svjedo enje BoΩje rije i uvijek je zahtjevno i nailazi na otpor, ali je nuωno potrebno da svi zajedno ne bismo zavrßili u nekakvom neverlandu" ljudske taßtine i bahatosti. Puno puta imamo dojam da je nemogu e biti BoΩjim prorokom u danaßnjem vremenu, jer malo je onih koje Bog zanima i koji imaju sluha za njegovu rije. No, ako nas je Bog pozvao i poslao da kao krß ani budemo proroci, onda to zaista i ima smisla. Bog uvijek prona e na ina kako e doprijeti do ljudskih srdaca i umova. Naße je svjedo iti i navijeßtati, a Bog e se pobrinuti da to i urodi plodom. Piße Robert Íreter SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU Ned, 19. srpnja NEDJELJA KROZ GODINU; Aureliija Pon, 20. srpnja 2009 Sv. Ilija prorok; Iljko Uto, 21. srpnja 2009 Lovro Brindizijski; Danijel Sri, 22. srpnja 2009 Marija Magdalena et, 23. srpnja 2009 Brigita; Apolinar; Ivan Cassian Pet, 24. srpnja 2009 Kristina; Mirjana; Kunigunda Sub, 25. sripnja 2009 Sv. Jakov st. ap.; Kristofor UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009 NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 5

6 UPA NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA 7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) Fax. (416) ladyqueenofcroatia@bellnet.ca Rev. JOSIP KOS - upnik Sve enici: Rev. MARJAN UKA - upni vikar za Albance MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih razloga ne moωe do i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duωnost sudjelovanja na Misi. NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom Krsne priprave - roditelji su duωni prijaviti se najkasnije MJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispuniti prijavu. Datum priprave dogovorit e se sa Ωupnikom... BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje ujemo na poziv u svako doba dana i no i. VJEN ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru nici se moraju javiti sve eniku u svojoj Ωupi s dokumentima godinu dana prije vjen anja. Potrebno je pro i i te aj zaru ni ke priprave prema dogovoru sa sve enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenu bilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moωe se odrediti niti datum vjen anja bez odobrenja mjesnog biskupa. ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise. UPNI URED JE OTVOREN radnim danom od 9:00-12:00 a.m., te od 1:00-5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00 SUBOTOM samo od 9:00-12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI. Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata, i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga IZ MATI NIH KNJIGA Iz Matice vjen anih: U subotu, 11. srpnja sakrament Ωenidbe sklopili su u naßoj crkvi Peter SKOKO i Natalia LJUBI. Novoj obitelji Ωelimo sretan zajedni ki i obiteljski Ωivot uz BoΩju potporu po sakramentu Ωenidbe. SAKRAMENT ENIDBE ELE SKLOPITI: Nicholas Anthony eljkovi i Katarina Gali ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY Poßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve poznato, intenzivno se radi na projektu za izgradnju dizala koje e omogu iti invalidnim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o emu se odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i crkvi, kojega su arhitekti nazvali extended lobby. Taj korisni projekt dakako ne moωemo napraviti bez vaße podrßke i pomo i. Stoga se obra am svima vama kojima ve sada treba dizalo, i onima kojima e kasnije trebati (osim ako misle biti forever young!), da posebnim nov anim prilozima pomognete tu akciju, koja predstavlja zajedni ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu trebaju imati pristup za invalidne osobe. Do mene su doßle informacije da neki govore da nam to ne treba (vjerojatno zato ßto traωim nov ane priloge). Hvala unaprijed na vaßim dragovoljnim prilozima kojima potvr ujete osje aj pripadnosti ovoj zajednici koju ne Ωelite samo koristiti nego i pomagati. Josip, Ωupnik NAGRADNI NATJE AJ ZLATNA RIBICA Hrvatska Matica Iseljenika - podruωnica Rijeka organizirala je ove godine 6. nagradni natje aj Zlatna ribica za u enike hrvatskog porijekla, a koji poha aju nastavu hrvatskog jezika izvan domovine Hrvatske. U enici 3. i 4. razreda iz naße hrvatske ßkole Kardinal Alojzije Stepinac su pod mojim vod- STRANA 6 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA

7 stvom prvi put sudjelovali na ovom nagradnom natje aju. Ukupno se odazvalo 395 u enika iz 18 zemalja u dobnoj skupini od 7 do 18 godina. Ovom prilikom Ωelim se zahavliti svim u enicima 3. i 4. razreda ßto su se vrlo rado odazvali za sudjelovanje na nagradnom natje aju, a isto tako i njihovim roditeljima ßto su ih podrωali. Iz Matice smo primili zahvalnice ßto smo sudjelovali na nagradnom natje aju, kako u enici tako i ja. Osim toga u enici su dobili i hrvatske ßalove na poklon. Zadnji dan ßkole podijelili smo zahvalnice i poklone, ßto smo i ovjekovje ili zajedni kim fotografiranjem. Dragi moji u enici ponosna sam na Vas ßto ste bili jako vrijedni i potrudili se pisati o Hrvatskoj ili o svojim bakama i djedama. Puno Vam hvala i nikad nemojte zaboraviti svoje hrvatsko porijeklo i njegujte svoj hrvatski jezik. estitam svima Vama, a posebno naßem Mateu Menalo koji je osvojio NAÍI UPLJANI DARUJU: Za crkvu Josip i Ana Pali- za dizalo $100 Obitelji Slavko Tomi - za dizalo $100 Pirc Pepo - za dizalo $100 Katica i Pino Íkrabi - za dizalo $100 Zora i Josip Tominac - za dizalo $100 John Krivi i - za dizalo $100 Mila Herceg - za dizalo $ 50 Za Caritas Lucija Dukovac - za Antu Marketa $100 Klara Íali - za Majku BoΩju Bistri ku $ 20 Obitelji Slavko Tomi - za Mostar $100 Ljubica Ov ari - za Sv. Antun $ 20 Za svaki vaß dar od srca hvala! Danas kolektu skupljaju: HODO AÍ E U MIDLAND Slijede e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin u 1:00 sat poslije podne: Misa u Parku RASPORED MISA 2. mjesto u svojoj dobnoj skupini od 7-12 godina sa pri om o hrabroj baki Janji. Nadam se da emo i slijede e godine sudjelovati na Zlatnoj ribici. elim Vam svima ugodne ljetne praznike, a u rujnu se ponovo vidimo u naßoj hrvatskoj ßkoli. RuΩica Vuj i POSEBNA UPNA SLAVLJA U GODINI 19. srpnja hodo aß e u Midland 16. kolovoza Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe 6. rujna Mala Gospa 18. listopada godißnjica Ωupe 1. studenoga molitva za pokojne na groblju Assumption 20. prosinca BoΩi na ispovijed RASPORED PIKNIKA U PARKU FATHER KAMBER ZAGORJE IMOTSKI DRUÍTVO HRVATA LIKE GORANI VELIKA GOSPA MALA GOSPA SLAVONIJA Nedjelja, 19. srpnja 2009 u 6:00 p.m. Mile MESI Stana i Mijo KARLOVI asna sestra Maristela JEL I Mißo RAI Ponedjeljak, 20. srpnja u 6:30 p.m. - na nakanu Utorak, 21. srpnja u 6:30 p.m. Jandre KRMPOTI Marija i Ivan GRIVI I i iz obitelji Srijeda, 22. srpnja u 6:30 p.m. Magdalena BANDULA Magda BANDULA Magdalena ÍMINTI i Magdalena HERCEG etvrtak, 23. srpnja u 6:30 p.m. Petak, 24. srpnja u 6:30 p.m. Ana KOVA i Ana ALJIK Ljuba KAPETANOVI iz obitelji PERKOVI i A I Subota, 25. srpnja u 6:00 pm iz obitleji Zore TOMINAC Anka LJUBI I Stjepan, Barica i Jakov OV ARI Ankica i Jakov PRÍA Anica, Janko, Tade, Janko i Ilija ÍAJATOVI Ilija VOJNI Ljuba BOGDANI Anka ÍPRAJC Petar i Ankica BOLDIN Stipe i Marija MANDI, god. i iz obitelji Janja CUKINA BlaΩ RAZUMI i Marija MIHALI Ana i John MUSIL Mißko Josip i Stanko BILJAN Jana, Ilija, Luka i Kata KAPAC Stjepan OV ARI, god. Nedjelja, 26. srpnja :30 a.m. Marija i Mato KOVA EVI i iz obitelji Mile MESI - 11:00 - Nema mise u crkvi - 1:00 p.m. Park Zagorje Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku, upißite ih najkasnije do srijede! UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 7

8 KOMENTAR Ivan Mikleni Dok je nova Vlada zapo injala prve svoje asove i pripremala prve korake na pripremi drugoga rebalansa drωavnoga prora una, u Zagrebu je u organizaciji Razreda za drußtvene znanosti HAZU-a u utorak 7. srpnja odrωan iznimno zna ajan okrugli stol o temi»kriza i okviri ekonomske politike«, na kojem je petnaestak znanstvenika i stru njaka iznijelo svoje analize gospodarskog stanja i donekle stanja drußtva u cjelini u Hrvatskoj. S toga skupa javnosti je na senzacionalisti ki na in prenesen podatak da se hrvatska drωava joß do kraja ove godine mora zaduωiti 42 milijarde kuna, ßto ga je iznio guverner Hrvatske narodne banke, a brojne druge, joß vaωnije i dalekoseωnije poruke drugih sudionika okrugloga stola u HAZU-u uglavnom su preßu ene, premda upu uju na neke klju ne momente zbog kojih je u Hrvatskoj nuωdan zaokret. as je da sve dobronamjerne sastavnice hrvatskoga drußtva daju svoj doprinos da se hrvatsku drωavu ßto prije postavi na vlastite i realne temelje koji su ukorijenjeni u hrvatskoj baßtini, u hrvatskim komparativnim prednostima i u zasadama zakonitosti i demokracije Budu i da nitko nema pravo igrati se sa sudbinom hrvatske drωave, pa ni politi ke stranke, bile one na vlasti ili u opoziciji, upravo u ovo krizno doba sazrijeva povijesni trenutak u kojem sve dobronamjerne snage, bez obzira na ideoloßki ili politi ki predznak, moraju zajedni ki ostvariti vißestruki radikalni zaokret i u unutraßnjem ure enju drωave i u strukturiranju gospodarskog i ukupnog drußtvenog Ωivota. Hrvatska je mogla biti stvorena i obranjena kao samostalna i suverena drωava isklju ivo zbog velike ideje nacionalnoga pomirenja u hrvatskom drußtvu i s hrvatskim iseljenißtvom, koju je zastupao i provodio prvi hrvatski predsjednik, no to nije bilo dovoljno i za postavljanje Hrvatske na svoje zdrave noge. Hrvatska zbog brojnih okolnosti nije uspjela sve dosad postati ono ßto je dobronamjerna ve ina priωeljkivala i ßto, opravdano, priωeljkuje i danas. Stoga je vaωno da sve dobronamjerne sastavnice hrvatskoga drußtva daju svoj dragocjeni doprinos da se hrvatska drωava, koja je u vanjsko-politi kom i sigurnosnom smislu u vrß ena i stabilizirana, ßto prije postavi na vlastite i realne temelje koji su ukorijenjeni u hrvatskoj baßtini, u hrvatskim komparativnim prednostima i u zasadama zakonitosti i stvarne demokracije. Osobito je vaωno da tzv.»politi ke elite«u ovom povijesnom asu ne budu bahate i samodostatne ve da omogu e i iniciraju doprinos svih dobronamjernih sastavnica hrvatskoga drußtva, osobito kompetentnih stru njaka na razli itim podru jima. Na okruglom stolu HAZU-a ulo se, a i jasno je svim imalo pozornijim analiti arima ili pratiteljima hrvatskoga drußtvenoga i politi koga Ωivota, da hrvatska drωava sve dosad ima apsurdno glomazni, neu inkoviti i preskupi birokratski aparat, i to od lokalne do Zaßto je nuωdan zaokret? "GLAS KONCILA" 19. srpnja drωavne razine. Hrvatska drωava usprkos trajnom naporu uskla ivanja zakonodavstva s europskom pravnom ste evinom, ini se, joß je uvijek zarobljena brojnim birokratskim odredbama, postupcima i ponaßanjima koji guße gospodarstvo, poduzetnißtvo, kreativnost te su ko nica svakom stvarnom razvitku i napretku. Svojedobno je bila otvorena rasprava i ak su bili pozvani gra ani da upozore na suvißne, besmislene i zaostale odredbe, no sve je negdje ili na nekome zapelo, a birokratski Ωrvanj i dalje se okre e jednakim sporim i neu inkovitim tempom. U aktualnim okolnostima kad se drωavni prora un i njegova sudbina uvelike poistovje uje s drωavom - a to je samo maska da se ne bi ußlo u potrebne stvarne i korjenite promjene - ni jedno podru je javnoga drußtvenog Ωivota, ni ikoji segment politi kog upravljanja strukturama vlasti na svim razinama ne smije biti tabu-tema, ne smije biti poßte en smirenog i dobronamjernog propitkivanja. Mnogi s punim pravom ve duωe propitkuju prekobrojnost op ina, Ωupanija, ministarstva, broja zastupnika u Hrvatskom saboru i broja inovnika u brojnim drωavnim tijelima na razli itim razinama, a za koje javnost jedva znade da postoje. Nastupa povijesni trenutak kad bi sve to ponovno trebalo analizirati, kriti ki preispitati i reorganizirati da drωavne strukture budu sposobne sluωiti hrvatskom drußtvu i svim njegovim subjektima, od privatnih do osobnih, te da prestanu biti neizdrωivi financijski i birokratski balast. Na okruglom stolu HAZU-a bilo je rije i i o lutanju u temeljnoj orijentaciji hrvatskoga gospodarstva te je istaknuto da bi poljoprivreda sa svim svojim granama trebala biti prioritetna djelatnost, a upravo to je temelj za ostvarivanje vrhunskoga hrvatskog nacionalnog cilja - opstanka hrvatskoga naroda, opstanka hrvatskoga sela, hrvatskoga identiteta. Analiti ari isti u da je baß poljoprivreda sustavno zapostavljana barem posljednjih 30 godina, a ni dosad nema politi ke volje ni strategije da se na njoj gradi budu nost hrvatske drωave, premda je to jedino realno. VaΩne su i druge hrvatske strateßke mogu nosti i privredne grane, ali samo utoliko ukoliko se uklapaju u velike strateßke europske projekte, pa je doista nastupio povijesni as da stru njaci predloωe i razrade velike strateßke projekte koji e biti svakako, ali ne samo u interesu Hrvatske nego i Europe i drugih strateßkih partnera. Teolog Stjepan Baloban na tom je okruglom stolu upozorio na krizu na ina Ωivota u Hrvatskoj te istaknuo da nuωno potrebnu promjenu mentaliteta ne mogu dati isklju ivo gospodarstvo, financije i poduzetnißtvo, ve da to uz njih, ukoliko su tijesno povezani s op im dobrom, moωe zajam iti eti ko vi enje rada i poßtivanje ovjeka. U nuωnom velikom zaokretu Hrvatska mora nadahnu e za prave poteze crpsti i iz socijalnoga nauka Crkve, pa i najnovije enciklike Benedikta XVI.»Ljubav u istini«. Slußajte redovito hrvatski vjersko-kulturni radio program HRVATSKA STRA A, svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje. Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI KE UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLE Ure uje: Rev. Josip Kos Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) Fax: (905) Toll Free graphosprinting@bellnet.ca STRANA 28 UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA