Ustani i jedi jer je pred tobom dalek put!... I okrijepljen tom hranom, ißao je etrdeset dana i etrdeset no i sve do BoΩje gore Horeba.

Transcript

1 IN TE DOMINE SPERAVI HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH UPA TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE broj kolovoza DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU Ustani i jedi jer je pred tobom dalek put!... I okrijepljen tom hranom, ißao je etrdeset dana i etrdeset no i sve do BoΩje gore Horeba. 1 Kr 19,7-8 stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

2 DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU ULAZNA PJESMA: Pogledaj, Gospodine, na Savez svoj, i Ωivot svojih siromaha ne zaboravi zauvijek. Ustani, BoΩe, zauzmi se za svoju parnicu, ne zaboravi viße onih koji te zazivaju. ZBORNA MOLITVA: Svemogu i vje ni BoΩe, smijemo te zvati svojim Ocem. Daj da nam u srcu poraste duh sinovstva te u emo u obe anu baßtinu. Po Gospodinu. ITANJE PRVE KNJIGE O KRALJEVIMA (1 Kr 19, 4-8): U one dane: Ode Ilija dan hoda u pustinju. Stigavßi onamo sjede pod jednu Ωuku, zaωelje umrijeti i re e:»ve mi je svega dosta, Gospodine! Uzmi dußu moju jer nisam bolji od otaca svojih.«zatim leωe i zaspa ondje. Ali gle, an eo ga taknu i re e mu:»ustani i jedi!«on pogleda, kad gle kraj njegova uzglavlja na kamenu pe en kruh i vr vode. Jeo je i pio pa opet legao. Ali se an eo Gospodnji javi i drugi put, dota e ga i re e:»ustani i jedi jer je pred tobom dalek put!«ustao je, jeo i pio. I okrijepljen tom hranom, ißao je etrdeset dana i etrdeset no i sve do BoΩje gore Horeba. Rije Gospodnja - Bogu hvala! PRIPJEVNI PSALAM: Kußajte i vidite kako je dobar Gospodin! Blagoslivljat u Gospodina u svako doba, njegova e mi hvala biti svagda na ustima! Nek se Gospodinom dußa moja hvali: nek uju ponizni i nek se raduju! Veli ajte sa mnom Gospodina, uzvisujmo ime njegovo zajedno! TraΩio sam Gospodina i on me uslißa, izbavi me od straha svakoga. U njega gledajte i razveselite se, da se ne postide lica vaßa. Eto, jadnik vapi, a Gospodin ga uje, izbavlja ga od svih tjeskoba. An eo Gospodnji tabor podiωe oko njegovih ßtovalaca da ih spasi. Kußajte i vidite kako dobar je Gospodin: blago ovjeku koji se njemu utje e! Dan otkupljenja! Daleko od vas svaka gor ina, i srdωba, i gnjev, i vika, i hula sa svom opakoß u! Naprotiv! Budite, jedni drugima dobrostivi, milosrdni; praßtajte jedni drugima kao ßto i Bog u Kristu nama oprosti. Budite dakle nasljedovatelji BoΩji kao djeca ljubljena i hodite u ljubavi kao ßto je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu Bogu na ugodan miris. Rije Gospodnja - Bogu hvala! PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Ja sam kruh Ωivi koji sam s neba sißao, govori Gospodin; tko bude jeo od ovoga kruha, Ωivjet e uvijeke. Aleluja! ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU (Iv 6, 41-51): U ono vrijeme: idovi mrmljahu protiv Isusa ßto je rekao:»ja sam kruh koji je sißao s neba.«govorahu:»nije li to Isus, sin Josipov? Ne poznajemo li mu oca i majku? Kako sada govori: Sißao sam s neba? «Isus im odvrati:»ne mrmljajte me u sobom! Nitko ne moωe do i k meni ako ga ne povu e Otac koji me posla; i ja u ga uskrisiti u posljednji dan. Pisano je u Prorocima: Svi e biti u enici BoΩji. Tko god uje od Oca i pou i se, dolazi k meni. Ne da bi tko vidio Oca, doli onaj koji je kod Boga; on je vidio Oca. Zaista, zaista, kaωem vam: Tko vjeruje, ima Ωivot vje ni. Ja sam kruh Ωivota. O evi vaßi jedoße u pustinji manu i pomrijeße. Ovo je kruh koji silazi s neba: da tko od njega jede, ne umre. Ja sam kruh Ωivi koji je s neba sißao. Tko bude jeo od ovoga kruha, Ωivjet e uvijeke. Kruh koji u ja dati tijelo je moje za Ωivot svijeta.«rije Gospodnja - Slava tebi Kriste! DAROVNA MOLITVA: Gospodine, prinosimo ti darove koje si nam ti udijelio. Molimo te, primi ih iz ruku svoje Crkve i snagom Duha pretvori u otajstvo spasenja. Po Kristu. PRI ESNA PJESMA: Slavi, Jeruzaleme, Gospodina, pßenicom te hrani najboljom. POPRI ESNA MOLITVA: Gospodine, pri estili smo se tijelom i krvlju tvoga Sina. Ta pri est neka nas spasi i utvrdi u svjetlu tvoje istine. Po Kristu. ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLA APOSTOLA EFE ANIMA (Ef 4, 30-5, 2): Bra o! Ne Ωalostite Duha Svetoga, BoΩjega kojim ste ope a eni za STRANA 2

3 Kruh hrana za Ωivot Evan elist Ivan u viße navrata prikazuje Isusa koji govori o sebi u slikama bliskim ljudima njegovog vremena. To su slike iz Ωivota koje su ljudi onoga vremena mogli razumjeti. Stoga e Isus re i: "Ja sam svijetlost svijeta." (Iv 8,12); "Ja sam istinski trs." (Iv 15,1); "Ja sam pastir dobri." (Iv 10,11); "Ja sam vrata ovcama." (Iv 10,7); "Ja sam Put i Istina i ivot." (Iv 14,6). U odlomku koji itamo na XIX. nedjelju kroz godinu Isus govori: "Ja sam kruh koji je sißao s neba." (Iv 6,41) Na ovaj na in, Isus svojim suvremenicima, a i nama nastoji pribliωiti stvarnost BoΩjeg nauma spasenja, koji je ovjeku neshvatljiv ukoliko se ne temelji na dubokom povjerenju u Boga i Njegovu neizmjernu ljubav prema ovjeku. Promotrimo pobliωe ßto nam govore Isusove rije i da je on kruh koji je sißao s neba. Isus Krist nam se daruje u kruhu i time ovjeka, vjernika hrani na njegovom Ωivotnom putu prema vje nosti za koju je stvoren. Kad uzmemo u razmatranje sliku kruha, moωemo re i da euharistijski kruh prati zakonitosti kruha svagdaßnjeg, kruha koji otac i majka priskrbljuju svojoj obitelji. Zna enje kruha nalazi se u tome ßto ga je netko proizveo, netko ga je zavrijedio kruh je plod rada ljudskih ruku i kona no netko e ga blagovati. U kruhu prepoznajemo ovjekovu potrebu za drugim ovjekom, koja se o ituje primanjem dara iz ljubavi. Kao ßto roditelji ugra uju sebe, svoje snage, moωemo re i itavo svoje bi e da bi obitelj mogla dostojno Ωivjeti, to jest da bi imali kruha, tako se Bog u Isusu Kristu daje za ovjeka, za njegovo spasenje, daruje mu se kao kruh Ωivota vje noga. TraΩe i od Isusa znak, oni koji su ga slußali neprestano su imali potrebu vra ati ga u proßlost i stavljati njegove rije i i djela u okvir onoga ßto se doga alo u proßlosti. Isus, koji nije doßao dokinuti Zakon i proroke, nego ih dopuniti, pokazuje da njegovim dolaskom na svijet starozavjetna obe anja postaju ispunjena i da se njegovim utjelovljenjem, dolaskom Sina BoΩjega na svijet, doga a radikalna promjena koji daje novo svjetlo i novi smisao svakom doga aju, svakoj egzistenciji. Mnogi od Isusovih suvremenika, da bi relativizirali njegove rije i postavljaju pitanje: "Nije li to Isus, sin Josipov? Ne poznajemo li mu oca i majku? Kako sada govori: 'Sißao sam s neba?'" (Iv 6,42) Na sli an na in neka razmißljanja danaßnjeg vremena dovode u pitanje vrijednost i primijenjivost evan elja na Ωivot modernog ovjeka. Evan elje je zahtjevno i traωi od nas da se mijenjamo izlaze i iz sebi nih okvira vlastitih Ωelja. To ne zna i omalovaωiti sebe, nego preispituju i svoje stavove biti spreman umrijeti sebi, neprestano traωiti Boga, to jest slobodu, to jest Ωivot sinova i k eri BoΩjih. Isus sakramentalno dolazi me u nas u svakoj euharistiji pod prilikama kruha na tako jednostavan i svakodnevni na in. Kruh, koji je naßa svakodnevna hrana postaje Kristovim tijelom. Prepoznajmo u tome poticaj za nas. Ne trebamo ga traωiti negdje daleko u velikim stvarima koje nas zadivljuju i ostavljaju bez daha. Bog nam je blizu u jednostavnim stvarnostima naßega Ωivota. Istina je da Bog ini velike stvari, ali se u svakodnevici Ωeli posluωiti nama ljudima u svoj naßoj neznatnosti, kao ßto je uzeo kruh da bi ostao sakramentalno trajno me u nama. Krunoslav Novak STRANA 3

4 Kolovoz mjesec velikih uzora sve enißtva Castel Gandolfo, U ovim prvim danima mjeseca kolovoza, na primjer, spominjemo se nekih koji su pravi uzori sve eni ke duhovnosti i posve enja. Draga bra o i sestre! Prije nekoliko dana sam se vratio iz Val d'aoste i sada se s velikim zadovoljstvom nalazim ovdje me u vama, dragi prijatelji iz Castel Gandolfa. Biskupu, Ωupniku i Ωupnoj zajednici, kao i civilnim vlastima i svim stanovnicima Castella kao i hodo asnicima i posjetiteljima ponovno upu ujem srda an pozdrav, kao i duboku zahvalnost za vaße gostoprimstvo koje je uvijek tako srda no. Hvala tako er za duhovnu blizinu, koju su mi mnogi iskazali kada mi se u Les Combesu dogodila manja nesre a sa zapeß em desne ruke. Draga bra o i sestre, Sve eni ka godina koju smo slavili predstavlja dragocjenu priliku za produbljivanje vrijednosti misije prezbitera u Crkvi i u svijetu. Korisni poticaji na razmißljanje, u vezi s tim, pruωa nam spomen svetaca koje nam Crkva svakodnevno predlaωe. U ovim prvim danima mjeseca kolovoza, na primjer, spominjemo se nekih koji su pravi uzori sve eni ke duhovnosti i posve enja. Ju er je bio liturgijski spomen svetog Alfonsa Marije de'liguorija, biskupa i crkvenog nau itelja, velikog u itelja moralne teologije i uzora krß anskih i pastoralnih kreposti, koji je uvijek bio pozoran na vjerske potrebe naroda. Danas razmatramo kod svetog Franje Asißkog goru u ljubav prema spasenju dußa, koju svaki sve enik mora neprestano gajiti: na danaßnji dan pada naime takozvani Porcijunkulski oprost", koji je on dobio od pape Honorija III godine, nakon jednog vi enja koje je imao dok se molio u crkvici Porcijunkuli. Ukazao mu se tada Isus s desna mu stajala Djevica Marija a oko njega mnoßtvo an ela i rekao mu da izrazi jednu Ωelju, a Franjo zamoli "velik i obilan oprost" za sve one koji e "raskajani i pomireni s Bogom" posjetiti tu crkvu. Nakon ßto je dobio papinsko odobrenje, svetac nije ekao pisanog dokumenta, ve pohrli u Asizi i, nakon ßto je stigao u Porcijnkulu, objavi lijepu vijest: "Bra o moja, sve vas Ωelim poslati u raj!". Od tada, od popodneva 1. kolovoza do pono i 2. kolovoza, moωe se, uz uobi ajene uvjete, dobiti potpuni oprost tako er za pokojne, posje uju i neku Ωupnu ili franjeva ku crkvu. Íto re i o svetom Ivanu Mariji Vianneyu, kojeg se spominjemo 4. kolovoza? Upravo u spomen na 150. obljetnicu njegove smrti proglasio sam Sve eni ku godinu. Obe avam da u o tome skromnom Ωupniku, koji predstavlja uzor sve eni kog Ωivota ne samo za Ωupnike ve tako er za sve sve enike, govoriti u katehezi na op oj audijenciji idu e srijede. Nadalje, 7. kolovoza slavi se spomen svetog Gaetana iz Thienea, koji je obi avao ponavljati da se "duße iste ne sentimentalnom, ve djelotvornom ljubavlju". A dan kasnije, 8. kolovoza, Crkva e nam kao uzor pokazati svetog Dominika, o kojem je zapisano da je "otvarao usta samo onda kada bi razgovarao s Bogom u molitvi ili govorio o Bogu". Ne mogu na kraju zaboraviti spomenuti tako er veliki lik pape Montinija, Pavla VI., ija 31. obljetnica smrti, koja se zbila upravo ovdje u Castel Gandolfu, pada na 6. kolovoza. Njegov Ωivot, tako duboko sve eni ki i bogat tolikim ovjekoljubljem, ostaje u Crkvi dar za kojeg treba zahvaljivati Bogu. Neka Djevica Marija, Majka Crkve, pomogne sve enicima da svi budu potpuno zaljubljeni u Krista, nasljeduju i primjer tih uzora sve eni ke svetosti. SVECI ZAÍTITNICI OD BOLESTI U NAÍOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI KLARA 11. kolovoza O ne bolesti, mucanje, vodena bolest Ro ena je u uglednoj obitelji Offredduzzi, 1194., u Asizu, gdje e se joß kao djevoj ica susresti s 12 godina starijim sv. Franjom i postati jedan od njegovih najodußevljenijih sljedbenica. U po etku to bijahu susreti tijekom prvih propovijedi ßto ih je budu i svetac odrωavao u znamenitoj crkvici sv. Damjana, a zatim u obliωnjoj crkvi sv. Marije od an ela. Usprkos protivljenju roditelja i bra e, Klara se u svojoj osamnaestoj godini definitivno odlu uje za redovni ki poziv te potajno polaωe franjeva ke zavjete. Po preporuci sv. Franje, na neko se vrijeme pred bijesnom rodbinom sklanja u obliωnji benediktinski samostan. Nakon ßto se situacija primirila, Klara prelazi u mali, gotovo napußten samostan sv. Damjana, gdje joj se uskoro pridruωuje joß nekoliko Ωena odlu nih da, Ωive i u strogoj osami, siromaßtvu i molitvi, ostatak Ωivota posvete Bogu. Nakon nekog vremena budu a svetica dobiva odobrenje za osnivanje tzv. drugog franjeva kog reda, namijenjenog Ωenama koje prihva aju na ela sv. Franje i odlu uju se Ωivjeti u samostanu. Po svojoj utemeljiteljici red se prozvao redom siromaßnih klarisa. Uz duhovne aktivnosti i tjelesna odricanja, koje klarise provode u strogoj klauzuri, njihovo glavno karitativno djelovanje usmjereno je na zbrinjavanje i odgoj siromaßnih djevojaka. ive i do kraja Ωivota krajnje isposni ki i u najve em siromaßtvu, Klara je tek povremeno kontaktirala s vanjskim svijetom. ak se i papi, koji joj je dirnut njenim siromaßtvom ponudio oslobo enje od zavjeta siromaßtva, odlu no zahvalila na paωnji. Povremene kontakte odrωavala je jedino sa sv. Franjom, koji ju je svaki put nadahnjivao novom duhovnom snagom. S tim u vezi, sa uvano je i nekoliko dirljivih legendi poput one kada su, nakon jednog njihovog susreta, usred zime procvjetale ruωe. Kada je nekoliko godina kasnije sv. Franjo umro, a Klara zbog klauzure nije mogla prisustvovati njegovom pogrebu, budu a je svetica u Ωaru svoje molitve doωivjela jedinstvenu viziju: na zidu njenog samostana nizale su joj se slike STRANA 4

5 cjelokupnog obreda iz crkve sv. Marije od an ela. Zbog toga e, usput budi re eno, sv. Klara u naße dane biti izabrana za zaßtitnicu televizije. Tre a legenda govori o njenoj nadnaravnoj duhovnoj snazi, a vezana je za napad Saracena na njen samostan. Premda teßko bolesna, Klara je odlu no ustala iz kreveta i otißla u crkvu da bi zatim, s piksidom s posve enim hostijama, izaßla pred nevjernike koji su se nakon toga u strahu razbjeωali. Zbog na ina Ωivota, gladovanja i tjelesnih patnji kojima se podvrgavala, njeno se od ranije krhko fizi ko zdravlje uporno narußavalo, tako da je postupno sve viße vremena provodila u postelji. Umrla je u 59. godini Ωivota, to nije 11. kolovoza 1253., a dan njene smrti postat e kasnije i njen spomendan u katoli koj Crkvi. Zbog brojnih uda i udesnih ozdravljenja koja joj se pripisuju, ve je za Ωivota postala vrlo omiljena u puku koji ju stoga zaziva u brojnim teßkim situacijama i bolestima. Njena je glavna "specijalnost" zaßtita vida i o iju. No, razlog tome nisu osobna iskustva s o nim bolestima ili izlje enjima drugih, ve je, kao i kod sv. Lucije, sv. Augustina ili sv. Vida, posrijedi asocijacija s imenom (Clara = Jasna). Suvremenici su je opisivali kao "siroticu iz Asiza koja je plijenila jasnim pogledom". Nadalje, smatra se pomo nicom kod mucanja zbog udesnog ozdravljenja jedne redovnice koja je imala problema s time. Mada nije znan razlog, zazivaju je i bolesnici s vodenom boleß u koji zacijelo teßko pate, naro ito u poodmaklom stadiju kada ih bolest, kao i sv. Klaru, trajno veωe uz postelju. Prof. dr. sc. Ante Íkrobonja, dr. med New age religijski fenomen novoga doba Iz emisije HRT-a Mir i dobro od proßloga ponedjeljka izabrao sam za upni Vjesnik temu new age-a koja je aktualna ovdje me u nama jer Ωivimo u tom zapadnom civilizacijskom krugu koji je zaraωen neoliberalizmom i relativizmom, pa nam, a da toga nismo ni svjesni, nudi neke ideje koje se temelje na tom religioznom pokretu novoga doba, a ßteti naßoj ispravnoj religioznosti. Nadam se da e svaki od itatelja u ovom tekstu prona i elemente new age-a u svojem shva anju i Ωivotu i s skladu s tim biti pozorniji na isto u svoje vjere oslobo enu raznih primjesa koje se ine privla nima ali ovjeka otu uju obe avaju i mu jeftinu sre u bez kriωa. Pojam New age ili novo doba ozna uje skup strujanja u zemljama zapadnog civilizacijskog kruga nastalih u zadnja tri desetlje a dvadesetog stolje a. Takav oblik religioznosti naglaßava doωivljaj a protivi se tehnologijama i znanstvenmoj slici svijeta. New age je zapravo metafora za jedno novo stanje svijesti. Prema u enju new age-a zemlja upravo kroz ovaj cikli ki period ulazi u jedno novo doba, doba vodenjaka ßto je istovremeno obiljeωeno i velikim promjenama i preobrazbi na samome ovjeku, na samom pojedincu. New age sadrωava elemente Ωidovsko-krß anske duhovnosti i shva anja svijeta prema isto nim prirodnim religijama, suvremene znanosti, prirode i astrologije. Namjesto transcendentalnoga Boga dolazi boωica Gea ija energija struji kroz sve ßto postoji. U tom smislu je pozitivno to ßto ne vide ovjeka zatvorenog u vrijeme i prostor, materiju, nego otkrivaju tu duhovnu dimenziju. Me utim, treba odmah re i jer je to jedan kompleksni pojam da tu onda ima svega i sva ega u smislu ideologije new age-a koja u biti obe ava sre u jeftino. Nudi se, dakle, jedan pogled na svijet gdje svatko sebi stvara svoju ljestvicu vrednota i svatko izabire ono ßto se njemu svi a. Uslijed naglih promjena u naßem drußtvu ateizam je ustupio mjesto relativizmu u obliku new age duhovnosti koja je sa sobom donijela pravu duhovnu konfuziju, isti e franjevac BlaΩevi, stru njak za new age. Poraslo je zanimanje za duhovnost, no, ta duhovnost postala je bezli na. Samo u Hrvatskoj posljednjih godina pove ao se broj pojedinaca ili skupina koje se deklariraju kao terapijske, filozofske, znanastvene, magijske. Tradicionalne crkve i vjere su esto postale stereotipne i one su postale same sebi dovoljne te nedovoljno brinu o pojedincu koji treba neßto malo viße. Meni se ini da su mnoge od tih novih religija, religioznih pokreta imaju vrlo izraωenu dimenziju odonosa: ja ti. New age nudi sliku boga s kojim se moωe trgovati, manipulirati, iskorißtavati ga za neke svoje ciljeve. Ispunjava se njegovom energijom za udotvorna izlje enja. Apsolutno se ne prati ßto se kasnije doga alo s tom osobom. ovjek i kada je bolestan, nije bolestan u totalitetu. On hipertrofira taj zdravi dio svojega tijela, svoje duße, i on da se moωe prikazati kao zdrav ali to moωe samo neko vrijeme. Budu i da je to ipak privremene naravi, brzo do e i razo aranje. U tom smislu Crkva im pomaωe da prihvate malo viße realnosti Ωivota i ozbiljniji pristup stvarnosti, da u kona nici prihvate svoj kriω. Ono ßto im se doga a-ova alternativa krß anstvu imala je prili an uspjeh u novo doba ovjekova shva anja duhovnosti i religioznsti. Hrvatska ak i kao tradicionalna zemlja ima nekakvo visoko vjerovanje u ponovno ra anje i sli no gledanje u horoskop, zvijezde... ali to nije neki masovni fenomen. Ovom fenomenu potrebno je pristupiti ozbiljno, stru no i znanstveno. Jer je on postao na in Ωivljenja mnogih, pa i vjernika krß ana koji su esto u neznanju prihvatili ideje koje su nespojive s krß anskom vjerom. Prilog iz emisije HRT-a Mir i dobro, 02. kolovoza UPNI VJESNIK HRV. RKT. UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009 NEDJELJA 9. KOLOVOZA STRANA 5

6 UPA NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA 7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) Fax. (416) ladyqueenofcroatia@bellnet.ca Rev. JOSIP KOS - upnik Sve enici: Rev. MARJAN UKA - upni vikar za Albance MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih razloga ne moωe do i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duωnost sudjelovanja na Misi. NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom Krsne priprave - roditelji su duωni prijaviti se najkasnije MJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispuniti prijavu. Datum priprave dogovorit e se sa Ωupnikom... BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje ujemo na poziv u svako doba dana i no i. VJEN ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru nici se moraju javiti sve eniku u svojoj Ωupi s dokumentima godinu dana prije vjen anja. Potrebno je pro i i te aj zaru ni ke priprave prema dogovoru sa sve enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenu bilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moωe se odrediti niti datum vjen anja bez odobrenja mjesnog biskupa. ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise. UPNI URED JE OTVOREN radnim danom od 9:00-12:00 a.m., te od 1:00-5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00 SUBOTOM samo od 9:00-12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI. Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata, i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga NAÍI UPLJANI DARUJU: Za crkvu Jelena Leljak- za dizalo $50 Marija Mesari -za dizalo $50 Rozika Chatzopoulos- za dizalo $100 Rozika Chatzopoulos $200 Za svaki vaß dar od srca hvala! ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY Poßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve poznato, intenzivno se radi na projektu za izgradnju dizala koje e omogu iti invalidnim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o emu se odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i crkvi, kojega su arhitekti nazvali extended lobby. Taj korisni projekt dakako ne moωemo napraviti bez vaße podrßke i pomo i. Stoga se obra am svima vama kojima ve sada treba dizalo, i onima kojima e kasnije trebati (osim ako misle biti forever young!), da posebnim nov anim prilozima pomognete tu akciju, koja pred stavlja zajedni ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu trebaju imati pristup za invalidne osobe. Do mene su doßle informacije da neki govore da nam to ne treba (vjerojatno zato ßto traωim nov ane priloge). Hvala unaprijed na vaßim dragovoljnim prilozima kojima potvr ujete osje aj pripadnosti ovoj zajednici koju ne Ωelite samo koristiti nego i pomagati. Josip, Ωupnik RASPORED PIKNIKA U PARKU FATHER KAMBER IMOTSKI DRUÍTVO HRVATA LIKE GORANI VELIKA GOSPA MALA GOSPA SLAVONIJA STRANA 6

7 SLAVLJE VELIKE GOSPE POSEBNA UPNA SLAVLJA U GODINI 16. kolovoza Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe 6. rujna Mala Gospa 18. listopada godißnjica Ωupe 1. studenoga molitva za pokojne na groblju Assumption 20. prosinca BoΩi na ispovijed Ove godine slavimo Ωupni blagdan Velike Gospe u nedjelju, 16. kolovoza sve anom misom i procesijom u Parku koju predvodi naß gost sve enik Krunoslav Novak u 11 sati. Slavlju e prethoditi trodnevna priprava u Torontu: u etvrtak, petak i subotu ( i 15. kolovoza ve ernjim misama). Teme priprave: u etvrtak: Marija i Euharistija; u petak: Marija i trpljenje; u subotu: Marijina proslava. Pjevanje u dane priprave animirat e naß gost i otprije nam poznati kantautor Luka Balvan, koji e u nedjelju poslije podne u Parku odrωati koncert svojih pjesama, od kojih su mnoge posve ene Mariji. Mo i ete nabaviti cd-e njegovih pjesama. Pozivamo vas da se uklju ite u pripravu i slavlje blagdana Velike Gospe zaßtitnice naße Ωupne zajednice i duhovno a tako er u pripravi svega ßto je potrebno za odrωavanje slavlja, Na slavlje nam dolaze brojni gosti iz drugih zajednica, pa smo pozvani biti dobri doma ini. Josip, Ωupnik Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava i, Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi u 11:00 sati: Nema mise u 1:00 sat poslije podne: Misa u Parku Slijede e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin u 11:00 sati: Nema mise u 11:00 sati : Velika Gospa - Misa u Parku RASPORED MISA Nedjelja, 09. kolovoza u 9:30 Mila i Mirko ZLOMISLI Mile MESI u 11:00 am.- Nema mise u crkvi - 1:00 p.m.- Park- Gorani Subota, 15. kolovoza u 11:00 a.m. upna u 6:30 p.m. Josip, Barbara i Mijo JEZERINAC Zdenka PRALJAK Ponedjeljak, 10. kolovoza u Margita KUMI 6:30 p.m. Anka ÍPRAJC Viktor CVITKOVI Branko ULIG Utorak, 11. kolovoza u 6:30 Ivan i Marija LUKETI i p.m. iz obitelji: Marko i Ana Dragutin LELJAK, god. BROZI EVI Mara i Mato DASOVI Srijeda, 12. kolovoza u 6:30 Mißko Josip i Stanko p.m. BILJAN Anka LJUBI I Mara i Stjepan GAGRO Ljudmila BRANKOVI, god. i Janko, Jela i Mijo Marija i Ludvig DORFER VUKMANI Îuro VOJNI Alexander i Suzana VLAÍI, god. etvrtak, 13. kolovoza u 6:30 Anna i Mika ÍINTI p.m. Janja CUKINA An a LASI, god. Petar i Eva HALAR i iz obitelji Petak, 14. kolovoza u 6:30 Josip HORVATIN p.m. - na ast MB na nakanu Nedjelja, 16. kolovoza :30 a.m. Mile MESI Magdalena ÍMINTI - 11:00 am. Velika Gospa u Parku Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku, upißite ih najkasnije do srijede! STRANA 7

8 KOMENTAR Ivan Mikleni Zasjedanje, i to izvanredno, Hrvatskoga sabora, antirecesijski zakoni koji su doneseni kao i uporno i sustavno ßirenje pesimizma, bilo iz politi kih redova bilo iz medija, stavljaju suvremene hrvatske gra ane, pa i gra ane vjernike, pred temeljne neizvjesnosti i izazove. Prva elementarna neizvjesnost, nakon novoga drωavnog posezanja u dωep prakti no svih gra ana, jest ßto se to zapravo doga a s hrvatskom drωavom, s hrvatskim drußtvom, kamo to zapravo idemo. Kardinal Josip Bozani s punim je pravom u nedjelju 2. kolovoza u Imotskom upozorio:»sa svih smo strana pritisnuti loßim vijestima i prognozama. U sadaßnjemu drußtvenom trenutku veoma se duboko usa uje osje aj straha. Glasno se predvi aju poteßko e i nesigurnosti, sve do zatvaranja u ozra je nepodnoßljive budu nosti. Strah pred sutraßnjicom ispunja mnoga srca tjeskobom i malodußjem. U opasnosti smo da poput idova u pustinji ne vidimo izlaza i Ωalimo za nekim proßlim vremenima. Jesu li ta vremena uistinu bila bolja? Ili smo zaboravili kakve su bile prilike u kojima smo Ωivjeli i podnosili tegobu dana i reωima?«s obzirom na golemu mo, politi ku, ekonomsku i medijsku, onih snaga u Hrvatskoj koje ne Ωele uop e hrvatsku drωavu, a kamoli njezino dobro, doma i, esto namjerno reωirani promaßaji i odjeci svjetske ekonomsko financijske krize mogli bi im izvrsno posluωiti ne samo za dodatno slabljenje Hrvatske nego i za stvaranje golemog kaosa koji bi posluωio ili za unißtavanje hrvatske drωave ili za potpuno, totalitarno ovladavanje svim njezinim segmentima. Ve ina hrvatskih gra ana iskusila je i preωivjela bez ve ih ßteta daleko skromniji standard Ωivota nego ßto e biti nakon usvojenih antirecesijskih mjera, ali je imala sluh za istezanje po mjeri pokriva a i imala je nadu da e se osloboditi totalitarne, povlaßtene i odnaro ene klase. A sada umreωeni i u liberalisti ku ideologiju presvu eni ostaci te iste klase, vode i brigu samo o svojim interesima i o interesima svojih simpatizera, sustavno i smißljeno siju bezna e, crnilo, sve ine i ne bi li prizvali i pospjeßili propast koja je neizbjeωna ako se ubije nada, vjera i nacionalni ponos. U Hrvatskoj sigurno postoji zdravi ostatak, poput onoga biblijskog koji je o uvao izabrani narod usprkos svim katastrofalnim neda ama, te ne e u hrvatskom narodu izumrijeti ni vjera ni nada ni nacionalni ponos - a ßto je ne samo jamstvo opstanka nego i prosperiteta. S pravom je kardinal Bozani u Imotskom tako er istaknuo:»svaka kriza i svaki problem imaju rjeßenje i rok trajanja. Ujedno svaka je kriza ßansa za novi po etak i prilika za obnovu i propitkivanje Ωivotnih prioriteta. Napose gospodarska kriza je jedinstvena prilika da zastanemo i upitamo se na kojim temeljima gradimo svoj Ωivot. Kriza je jedinstveno vrijeme za pokazivanje blizine i solidarnosti jednih prema Vrijeme za nove ljude "GLAS KONCILA" 9. kolovoza drugima, napose prema onima koji zbog raznih Ωivotnih okolnosti na osobit na in osje aju teret neimaßtine.«u Hrvatskoj sigurno postoji zdravi ostatak, poput onog biblijskoga koji je o uvao izabrani narod usprkos svim katastrofalnim neda ama, te ne e u hrvatskom narodu izumrijeti ni vjera ni nada ni nacionalni ponos - a ßto je ne samo jamstvo opstanka nego i prosperiteta. Druga elementarna neizvjesnost i izazov koji se ti u svih hrvatskih gra ana jest: Tko to zapravo tako vodi Hrvatsku, odnosno jesu li odlu uju i politi ari, bez obzira na strana ku pripadnost, uop e dorasli upravljati zemljom s tako puno potencijala kao ßto je Hrvatska? Za ispravno upravljanje zemljom nije dovoljno uspjeßno rjeßavati tek pitanje funkcioniranja prihoda i rashoda drωavnog prora una, ve je potrebno voljeti tu zemlju, imati viziju, cilj, realnu strategiju te poßtivati pravednost, zakonitost, dostojanstvo svakoga ovjeka i razvijati stvarnu demokraciju. Za ispravno upravljanje zemljom potrebno je poznavanje stvarnih prilika i mogu nosti, prednosti i nedostataka Hrvatske, i potrebno je smißljeno i uvijek u duhu sluωenja zajedni kom dobru suo avati se sa svim poteßko ama. U Hrvatskom saboru, na izvanrednom zasjedanju, politikantski su se prizivali izvanredni parlamentarni izbori kao da je vaωno tko sjedi u drωavnim foteljama a ne kako Hrvatsku postaviti na svoje zdrave noge na svim podru jima drußtvenoga Ωivota. Od godine, kad je Hrvatska ußla u redovitu fazu svoga Ωivota, istina teßko optere ena posljedicama velikosrpske agresije, u injeno je veoma mnogo krivih koraka koji nisu bili ispravljani bez obzira na promjenu koalicija na vlasti, a koji sada dolaze na naplatu. U tom razdoblju bile su u Hrvatskoj na vlasti gotovo sve parlamentarne politi ke stranke te su se i sve te stranke pokazale objektivno nedorasle za izgradnju stvarne demokratske, gospodarski i drußtveno prosperitetne drωave. To bi trebali imati na umu lanovi svih politi kih stranka te bi prije svakih parlamentarnih izbora, bilo redovitih bilo izvanrednih, trebali smo i snage i osloboditi se nesposobnih i esto kompromitiranih svojih dosadaßnjih vodstava i otvoriti prostor za nove ljude, bez totalitaristi kih repova i lißenih sebi nih ambicija zadovoljenja svojih ili grupnih interesa. U Hrvatskoj ima sposobnih i asnih ljudi, ima ih sigurno i u strankama, ali im umreωena i u svim strankama proßirena ideoloßko-politi ka kompromitirana i nesposobna manjina ne daje prostora. Aktualna kriza, koja je u hrvatskom drußtvu zapravo konstantno stanje, a sada je samo eskalirala do mjere da su nesposobni politi ari prisiljeni joß dublje posezati u dωep svakoga gra anina, povoljan je izazov i trenutak za ozdravljenje stranaka, za oslobo enje od unutarnje okovanosti i za bu enje hrvatske ve ine koja mora kona no progledati, progovoriti i po eti djelovati. Slußajte redovito hrvatski vjersko-kulturni radio program HRVATSKA STRA A, svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje. Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI KE UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLE Ure uje: Rev. Josip Kos Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) Fax: (905) Toll Free graphosprinting@bellnet.ca STRANA 28