Quantum mechanics 1 - Lecture ožujka 2013.
|
|
- Ἴκαρος Ευσταχηιος Χρηστόπουλος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Quantum mechanics 1 - Lecture 3 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 14. ožujka 2013.
2 Contents 1 Schrödingerova valna jednadžba 2 Princip korespondencije 3 Interpretacija valne funkcije 4 Ehrenfestov teorem 5 Kritika kopenhagenske interpretacije 6 Literature
3 Schrödingerova valna jednadžba Contents 1 Schrödingerova valna jednadžba 2 Princip korespondencije 3 Interpretacija valne funkcije 4 Ehrenfestov teorem 5 Kritika kopenhagenske interpretacije 6 Literature
4 Schrödingerova valna jednadžba
5 Schrödingerova valna jednadžba Valna funkcija ψ(r, t) Svojstva: 1 interferira sama sa sobom 2 velika je gdje se najvjerojatnije nalazi čestica, a mala drugdje 3 opisuje ponašanje jedne čestice Kako bi izgledala ψ? Znamo p i E i smjer x = cos(kx ωt), sin(kx ωt), e i(kx ωt), e i(kx ωt) ili lin. komb. ovih.
6 Schrödingerova valna jednadžba Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna Pitanje Možete li se dosjetiti jednadžbe koja zadovoljava ove uvjete?
7 Schrödingerova valna jednadžba Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna Pitanje Možete li se dosjetiti jednadžbe koja zadovoljava ove uvjete? Pitanje 2 ψ t 2 = γ 2 ψ x 2 Pod kojim uvjetom harmonijske funkcije cos(kx ωt), sin(kx ωt), e i(kx ωt), e i(kx ωt) zadovoljavaju ovu valnu jednadžbu?
8 Schrödingerova valna jednadžba Pitanje Možete li se dosjetiti jednadžbe koja zadovoljava ove uvjete? Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna Pitanje 2 ψ t 2 = γ 2 ψ x 2 Pod kojim uvjetom harmonijske funkcije cos(kx ωt), sin(kx ωt), e i(kx ωt), e i(kx ωt) zadovoljavaju ovu valnu jednadžbu? γ = ω2 k 2 = E 2 p 2 = p2 4m 2
9 Schrödingerova valna jednadžba Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna Rješenje E = p2 2m ω = k 2 2m ψ t = γ 2 ψ x 2 Pitanje Pod kojim uvjetom funkcija e i(kx ωt) zadovoljava ovu jednadžbu?
10 Schrödingerova valna jednadžba Rješenje Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna E = p2 2m ω = k 2 2m ψ t = γ 2 ψ x 2 Pitanje Pod kojim uvjetom funkcija e i(kx ωt) zadovoljava ovu jednadžbu? γ = iω k = i E 2 p 2 = i 2m
11 Schrödingerova valna jednadžba Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna Schrödingerova jednadžba i ψ t = 2 2 ψ 2m x 2
12 Schrödingerova valna jednadžba Schrödingerova jednadžba za slobodnu česticu u 3 dimenzije p = k e i(k r ωt) = i ψ t = 2 2m ψ
13 Schrödingerova valna jednadžba Ukupna sila F(r, t) = E = p2 + V (r, t) 2m Schrödingerova jednadžba za česticu mase m u polju sila F(r, t) i ψ t = 2 ψ + V (r, t)ψ 2m
14 Schrödingerova valna jednadžba Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna
15 Schrödingerova valna jednadžba Tražimo jednadžbu pod uvjetima: 1 linearna 2 koeficijenti mogu sadržavati, m, e,... ali ne i p, E, k, ν,... 3 diferencijalna Princip superpozicije Ako su ψ 1,..., ψ n rješenja Schrödingerove jednadžbe, tada je i linearna kombinacija tih rješenja ψ = c 1ψ 1 + c nψ n = n c i ψ i i=1 opet rješenje Schrödingerove jednadžbe.
16 Princip korespondencije Contents 1 Schrödingerova valna jednadžba 2 Princip korespondencije 3 Interpretacija valne funkcije 4 Ehrenfestov teorem 5 Kritika kopenhagenske interpretacije 6 Literature
17 Princip korespondencije Klasična mehanika E = p2 + V (r, t) 2m Kvantna mehanika i ψ t = 2 ψ + V (r, t)ψ 2m Pitanje Što možete, iz usporedbe ovih dvaju izraza, zaključiti o E i p?
18 Princip korespondencije Klasična mehanika E = p2 + V (r, t) 2m Kvantna mehanika i ψ t = 2 ψ + V (r, t)ψ 2m Pitanje Što možete, iz usporedbe ovih dvaju izraza, zaključiti o E i p? E i ψ t, p i
19 Princip korespondencije Princip korespondencije Fizikalnim veličinama q iz klasične mehanike odgovaraju pripadajući (linearni) operatori ˆq u kvantnoj mehanici. E ψ Ê = i t, p ˆp = i, r ˆr = r, L ˆL = ˆr ˆp
20 Interpretacija valne funkcije Contents 1 Schrödingerova valna jednadžba 2 Princip korespondencije 3 Interpretacija valne funkcije 4 Ehrenfestov teorem 5 Kritika kopenhagenske interpretacije 6 Literature
21 Interpretacija valne funkcije Pitanje Što predstavlja ψ? Gar Manches rechnet Erwin schon Mit senier Wellenfunktion Nur wissen möcht man gerne wohl Was man sich dabei vorstell n soll. Erich Hückel, Zürich, ljeto 1926
22 Interpretacija valne funkcije Pitanje Što predstavlja ψ? Bohr, Kramers, Slater (1924); Einstein - svjetlost = val vjerojatnosti P aps/emis = I A 2 Schrödinger (1926) kopenhagensko tumačenje (proljeće 1927) Solveyeva konferencija (jesen 1927) many-world interpretacija.
23 Interpretacija valne funkcije Pitanje Što predstavlja ψ? Elektron Bohr, Kramers, Slater (1924); Einstein - svjetlost = val vjerojatnosti P aps/emis = I A 2 Schrödinger (1926) kopenhagensko tumačenje (proljeće 1927) Solveyeva konferencija (jesen 1927) many-world interpretacija. Wilsonova maglena komora.
24 Interpretacija valne funkcije Pitanje Što predstavlja ψ? Bohr, Kramers, Slater (1924); Einstein - svjetlost = val vjerojatnosti P aps/emis = I A 2 Schrödinger (1926) kopenhagensko tumačenje (proljeće 1927) Solveyeva konferencija (jesen 1927) many-world interpretacija.
25 Interpretacija valne funkcije Max Born (1927) Göttingen - Hilbert & Minkowski 7 njegivih asistenata - 7 Nobelovih nagrada (Delbrück, Fermi, Heisenberg, Goeppert-Mayer, Herzberg, Pauli, Wigner) statistička interpretacija ( Kopenhagener Geist der Quantentheorie ) Einstein: The Old One does not play dice. Utjecaji 1 rad Schrödingera 2 rad Heisenberga - matrična mehanika, relacije neodredenosti 3 radovi de Brogliea, Einsteina,...
26 Interpretacija valne funkcije Interpretacija valne funkcije ψ ψ(r, t) = Re(ψ) + Im(ψ)i ρ = ψ (r, t)ψ(r, t) = ψ(r, t) 2 0 gustoća vjerojatnosti nalaženja P = V elektrona na mjestu r u trenutku t ψ amplituda vjerojatnosti ρ(r, t)dv vjerojatnost nalaženja
27 Interpretacija valne funkcije
28 Interpretacija valne funkcije Pitanje Koliko iznosi vjerojatnost nalaženja čestice bilo gdje u prostoru?
29 Interpretacija valne funkcije Pitanje Koliko iznosi vjerojatnost nalaženja čestice bilo gdje u prostoru? ρ(r, t)dv = 1 V Normiranje valne funkcije Ako je ψ rješenje S.J., onda je i Nψ, N C. N 2 ρ(r, t)dv = 1 N konstanta normiranja V
30 Interpretacija valne funkcije Normiranje valne funkcije Ako je ψ rješenje S.J., onda je i Nψ, N C. N 2 ρ(r, t)dv = 1 N konstanta normiranja V non-normalizable square-integrable
31 Interpretacija valne funkcije Očuvanje normiranosti (Dokaz naučite iz ref. [6]) ψ S.J. c.c.s.j. ψ = = d dt ρ t + j = 0 jednadžba kontinuiteta V ρdv = 0 / dv
32 Interpretacija valne funkcije Primjer 1. U trenutku t = 0 čestica je predstavljena valnom funkcijom A x a, 0 x a, gdje su A, a i b konstante. ψ(x, 0) = a) Normirajte valnu funkciju ψ. b) Skicirajte valnu funkciju ψ. A b x b a, a x b, 0, inače, c) Gdje je najvjerojatnije da će se naći čestica u t = 0? d) Kolika je vjerojatnost nalaženja čestice lijevo od a? Izračunajte i za slučajeve b = a i b = 2a.
33 Interpretacija valne funkcije Primjer 1. (nast.) a) U.N. = a 0 b a ψ 2 dx = 1 = A 2 x 2 a 2 dx = 1 3 a A }{{} a A 2 (b x) 2 (b a) dx = 1 (b 2 a) A b a + b }{{} ψ = 0 ψ = a A (b a) A 2 = 1 3 = A = ± b
34 Interpretacija valne funkcije Primjer 1. (nast.) b) a = 2, b = 5
35 Interpretacija valne funkcije Primjer 1. (nast.) c) P ρ
36 Interpretacija valne funkcije Primjer 1. (nast.) d) P = a ψ 2 dx = 0 a + = 3 a x 2 0 b 0 a dx = a 2 b }{{} ψ = 0 b = a = P = 1 b = 2a = P = 1 2
37 Interpretacija valne funkcije Hidrodinamika, elektrodinamika,... Jednadžba kontinuiteta ρ t + j = 0 ρ gustoća vjerojatnosti - direktno opažljiva veličina j = 1 2m [ψ ( i ψ) + ( i ψ) ψ] gustoća struje vjerojatnosti
38 Interpretacija valne funkcije ψ ρ P ˆQ(r, t) - kvantno-mehanički operator (ˆr, ˆp, Ê, ˆV,...) Očekivanje operatora ˆQ ˆQ = ψ (r, t) ˆQψ(r, t)dv ˆQ R - srednja vrijednost rezultata mjerenja na nezavisnim sustavima Npr. E = p = ψ i t ψdv ψ ( i ) ψdv
39 Interpretacija valne funkcije ψ ρ P ˆQ(r, t) - kvantno-mehanički operator (ˆr, ˆp, Ê, ˆV,...) Očekivanje operatora ˆQ ˆQ = ψ (r, t) ˆQψ(r, t)dv ˆQ - srednja vrijednost rezultata mjerenja na nezavisnim sustavima Pitanje Protumačite što znači očekivanje kvantno-mehaničkog operatora.
40 Interpretacija valne funkcije
41 Interpretacija valne funkcije
42 Interpretacija valne funkcije Primjer 2 Izračunajte očekivanje od x za česticu iz Primjera 1. x = ψ xψdx = x ψ 2 dx = a 0 x DZ = 2a + b 4 x 3 b x 2 a 2 dx + b a x 3 b (b x) 2 (b a) 2 dx
43 Interpretacija valne funkcije Primjer 3. Izračunajte očekivanje i neodredenost položaja za česticu u stanju: ψ(x) = Ae (x x 0 ) 2 4a 2
44 Interpretacija valne funkcije Primjer 3. (nast.) 1 Normiranje valne funkcije ψ 2 dx = 1 = A 2 = 1 a 2π
45 Interpretacija valne funkcije Primjer 3. (nast.) 1 Normiranje valne funkcije 2 Očekivanje ψ 2 dx = 1 = A 2 = 1 a 2π x = ψ xψdx = x 0
46 Interpretacija valne funkcije Primjer 3. (nast.) 1 Normiranje valne funkcije 2 Očekivanje x 3 Neodredenost x ψ 2 dx = 1 = A 2 = 1 a 2π x = ψ xψdx = x 0 ( x) 2 = x 2 x 2 x 2 = a 2 + x0 2 ( x) 2 = a 2 = Var(x)
47 Ehrenfestov teorem Contents 1 Schrödingerova valna jednadžba 2 Princip korespondencije 3 Interpretacija valne funkcije 4 Ehrenfestov teorem 5 Kritika kopenhagenske interpretacije 6 Literature
48 Ehrenfestov teorem Pitanje Što se dogada s očekivanjem (npr. x ) kako teče vrijeme, te da li to uopće ima smisla pitati?
49 Ehrenfestov teorem Detalje izvoda možete naučiti iz ref. [6] i [8]. d dt x = d ψ ψ xψdx = dt t xψdx + i ψ t i ψ t d i x = dt 2m = 2 2m ψ + V ψ = 2 2m ψ + V ψ d i x = dt 2m S.J. c.c.s.j. (ψ x ψ ψ xψ) dx = i 2m x φ dx }{{} x x (xφ) φ ψ x ψ t dx x (ψ ψ ψ ψ) dx }{{} ( ) ψ ψ x x ψ x ψ }{{} φ
50 Ehrenfestov teorem d [ i x = dt 2m (xφ) dx } x {{} S V (xφ) nds d ( i x = ψ ψ dt 2m x d dt x = i m d dt x = i m ] φdx = Sv ψ 0 φ 0 ψ x ψ }{{} x (ψ ψ) ψ ψ x ψ ψ i dx + x 2m ψ ψ x dx = 1 m ) dx x (ψ ψ)dx }{{} S V (ψ ψ) nds ψ ( i x = Sv ψ 0 ) ψdx = 1 m ψ p xψdx
51 Ehrenfestov teorem Ehrenfestov teorem U kvantnoj mehanici srednje vrijednosti (očekivanja) operatora odgovaraju veličinama u klasičnoj mehanici. Klasična mehanika se dobiva kao granični slučaj kvantne mehanike: ako srednje vrijednosti dobro opisuju fizikalni sustav, tada je primjenjiva klasična mehanika, i srednje vrijednosti operatora fizikalnih veličina su jednake klasičnima; ako ne, tada je potrebno slijediti zakone kvantne mehanike. Klasična mehanika dr dt = p m, dp dt = V Kvantna mehanika d dt r = 1 m p, d p = V dt
52 Kritika kopenhagenske interpretacije Contents 1 Schrödingerova valna jednadžba 2 Princip korespondencije 3 Interpretacija valne funkcije 4 Ehrenfestov teorem 5 Kritika kopenhagenske interpretacije 6 Literature
53 Kritika kopenhagenske interpretacije 5. Solvayeva konferencija Electrons et photons (listopad 1927)
54 Kritika kopenhagenske interpretacije Einstein (realisti) Bohr (instrumentalisti) Misaoni eksperimenti pokus s dvije pukotine Schrödingerova mačka Wignerov prijatelj EPR paradoks
55 Kritika kopenhagenske interpretacije Pokus s dvije pukotine
56 Kritika kopenhagenske interpretacije Pokus s dvije pukotine Bohrov odgovor In particular, it must be very clear that...the unambiguous use of spatiotemporal concepts in the description of atomic phenomena must be limited to the registration of observations which refer to images on a photographic lens or to analogous practically irreversible effects of amplification such as the formation of a drop of water around an ion in a dark room.
57 Kritika kopenhagenske interpretacije Schrödingerova mačka [9,10]
58 Kritika kopenhagenske interpretacije Schrödingerova mačka [9,10] Odgovor kopenhagenske škole Problema ustvari nema. Valna funkcija opisuje samo naše znanje o stanju sustava, a ne stvarno stanje. Čak i objektivni promatrač (npr. Geigerov brojač) može ostvariti iskapljivanje valne funkcije. To vodi k tzv. problemu mjerenja. Odgovor many worlds interpretacije Superponirano stanje se činom promatranja razdvaja na dva dekoherentna stanja.
59 Kritika kopenhagenske interpretacije Wignerov prijatelj
60 Kritika kopenhagenske interpretacije Wignerov prijatelj Odgovor Iskapljivanje valne funkcije je relativno s obzirom na promatrača. Treba razlikovati objektivnu prirodu realnosti i subjektivnu prirodu vjerojatnosti. Vodi k pitanju svjesti.
61 Kritika kopenhagenske interpretacije Einstein-Podolsky-Rosen (EPR) eksperiment (1935) [11,12]
62 Kritika kopenhagenske interpretacije Einstein-Podolsky-Rosen (EPR) eksperiment (1935) [11,12] Objašnjenje paradoksa Iskapljivanje valne funkcije je subjektivno. Prijenos informacije drugom motritelju podliježe zakonima relativnosti. teorija skrivenih varijabli Bellove nejednakosti
63 Literature Contents 1 Schrödingerova valna jednadžba 2 Princip korespondencije 3 Interpretacija valne funkcije 4 Ehrenfestov teorem 5 Kritika kopenhagenske interpretacije 6 Literature
64 Literature Literature 1 R. L. Liboff, Introductory Quantum Mechanics, Addison Wesley, San Francisco, L. I. Ponomarev, Kvantna kocka, Školska knjiga, Zagreb, Rad de Brogliea 4 Rad Schrödingera 1 5 Rad Schrödingera 2 6 D. J. Griffiths, Introduction to Quantum Mechanics, 2nd ed., Pearson Education, Inc., Upper Saddle River, NJ, Bornovo predavanje prilikom uručenja Nobelove nagrade 8 L. I. Schiff, Quantum Mechanics, McGraw-Hill Book Comapny, New York, Rad Schrödingera Quantum Leap (minute 17:00-37:40) 12 T. Petković, Moderna eksperimentalna fizika i spoznajna teorija, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Elektron u magnetskom polju
Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραVrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραKVANTNO-MEHANIČKI MODEL ATOMA
KVANTNO-MEHANIČKI MODEL ATOMA Those who are not shocked when they first come across quantum theory cannot possibly have understood it. (Niels Bohr on Quantum Physics) Kvantna mehanika Njutnova mehanika-
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότερα5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραSustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. prosinca 2016.
17. prosinca 2016. Stanje qubita A prikazujemo vektorom φ A u Hilbertovom prostoru H A koristeći ortonormiranu bazu { 0 A, 1 A }. Stanje qubita B prikazujemo vektorom φ B u H B... Ako se qubitovi A i B
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα3 Populacija i uzorak
3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότεραχ (1) χ (3) χ (1) χ (3) L x, L y, L z ( ) ħ2 2 2m x + 2 2 y + 2 ψ (x, y, z) = E 2 z 2 x,y,z ψ (x, y, z) E x,y,z E x E y E z ħ2 2m 2 x 2ψ (x) = E xψ (x) ħ2 2m 2 y 2ψ (y) = E yψ (y) ħ2 2m 2 z 2ψ (z)
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραSustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja Einstein Podolsky Rosenov paradoks. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. studenog 2017.
17. studenog 2017. Stanje qubita A prikazujemo vektorom φ A u Hilbertovom prostoru H A koristeći ortonormiranu bazu { 0 A, 1 A }. Stanje qubita B prikazujemo vektorom φ B u H B... Ako se qubitovi A i B
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα1 Obične diferencijalne jednadžbe
1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραHartree-Fock Theory. Solving electronic structure problem on computers
Hartree-Foc Theory Solving electronic structure problem on computers Hartree product of non-interacting electrons mean field molecular orbitals expectations values one and two electron operators Pauli
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραPP-talasi sa torzijom
PP-talasi sa torzijom u metrički-afinoj gravitaciji Vedad Pašić i Dmitri Vassiliev V.Pasic@bath.ac.uk D.Vassiliev@bath.ac.uk Department of Mathematics University of Bath PP-talasi sa torzijom p. 1/1 Matematički
Διαβάστε περισσότεραF (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK
OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότερα#6 Istosmjerne struje
#6 Istosmjerne struje I Jednadžbe za istosmjerne struje II Gibbsov potencijal u vodičima predavanja 20** Drudeov model za vodljive elektrone Jouleov zakon Makroskopske jednadžbe za istosmjerne struje Gibbsov
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραPrimjer: Mogu li molekule zraka napustiti Zemlju
Primjer: Mogu li molekule zraka napustiti Zemlju Da bi neko tijelo moglo napustiti površinu Zemaljske kugle potrebno je da mu je ukupna energija (kinetička+potencijalna) veća od nule. Kako je na površini
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραSadrˇzaj. Sadrˇzaj 1 9 DVODIMENZIONALNI SLUČAJNI VEKTOR DISKRETNI DVODIMENZIONALNI
Sadrˇzaj Sadrˇzaj DVODIMENZIONALNI. DISKRETNI DVODIMENZIONALNI............................ KONTINUIRANI -dim tko želi znati više.............................. 5. KOVARIJANCA, KORELACIJA, PRAVCI REGRESIJE........
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραElektron u periodičnom potencijalu
Elektron u periodičnom potencijalu U Sommerfeldovom modelu elektroni se gibaju u potencijalnoj jami s ravnim dnom (kutija). Periodični potencijala od pravilne kristalne strukture pozitivnih iona se zanemaruje.
Διαβάστε περισσότεραΠ Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α
Α Ρ Χ Α Ι Α Ι Σ Τ Ο Ρ Ι Α Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α Σ η µ ε ί ω σ η : σ υ ν ά δ ε λ φ ο ι, ν α µ ο υ σ υ γ χ ω ρ ή σ ε τ ε τ ο γ ρ ή γ ο ρ ο κ α ι α τ η µ έ λ η τ ο ύ
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραAko između tri slučajne varijable postoji veza ζ = f (ξ, η) i ako su poznate sve relevantne gustoće vjerojatnosti, tada je
Višekomponentne slučajne varijable Srednje vrijednosti i momenti Definicija srednje vrijednosti Ako između tri slučajne varijable postoji veza ζ = f (ξ, η) i ako su poznate sve relevantne gustoće vjerojatnosti,
Διαβάστε περισσότεραFranka Miriam Brückler. Travanj 2009.
Osnove kvantne kemije za matematičare Franka Miriam Brückler PMF-MO, Zagreb Travanj 2009. Nekoliko uvodnih zadataka Zadatak Odredite frekvenciju i valni broj elektromagnetskog zračenja valne duljine λ
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραIterativne metode - vježbe
Iterativne metode - vježbe 5. Numeričke metode za ODJ Zvonimir Bujanović Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel 21. studenog 2010. Sadržaj 1 Eulerove metode (forward i backward). Trapezna
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραPrincipi kvantne mehanike
4. studenog 2016. Princip 1: stanje sustava Fizikalno stanje u kojem se nalazi neki kvantni sustav prikazujemo normiranim vektorom Φ u N-dimenzionalnom Hilbertovom prostoru H (N). Vektor Φ zovemo vektorom
Διαβάστε περισσότεραMehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
Διαβάστε περισσότερα