Vozač motornog vozila prometna tehnika 1

Transcript

1 Vozač motornog vozila prometna tehnika 1 SADRŽAJ Stranice 1. Čimbenik sigurnosti prometa 1 2. Vozilo kao čimbenik sigurnosti prometa Pasivni čimbenici vozila 1 4. Aktivni čimbenici vozila 2 5. Cesta kao čimbenik sigurnosti prometa.4 6. Dopunski čimbenici sigurnosti prometa 5 7. Otpori pri gibanju vozila 6 8. Ukupni otpori vožnje.7 9. Stabilnost vozila Kočenje i zaustavni put vozila Tehnika vožnje Pitanja za ponavljanje 8

2 Vozač motornog vozila prometna tehnika 2 ČIMBENICI SIGURNOSTI PROMETA - osnovni čimbenici sigurnosti prometa su: čovjek, vozilo, cesta - dopunski čimbenici sigurnosti prometa su: klimatski, sredstva za upravljanje prometom, zakoni i propisi, kontrola prometa VOZILO KAO ČIMBENIK SIGURNOSTI PROMETA 1. Aktivni čimbenici sigurnosti su ona tehnička rješenja kod vozila koja imaju zadaću da broj prometnih nezgoda svedu na najmanji mogući broj, tj. da smanje mogućnost nastanka prometne nezgode 2. Pasivni čimbenici uključuju ona tehnička rješenja koja imaju zadaću da pri prometnoj nezgodi ublaže njene posljedice PASIVNI ČIMBENICI VOZILA - u pasivne čimbenike sigurnosti kod vozila ubrajamo: 1. karoseriju vozila 2. vrata vozila 3. vjetrobranska stakla i zrcala 4. položaj motora 5. položaj spremnika goriva, rezervnog kotača i akumulatora 6. odbojnik 7. sigurnosni pojasevi i nasloni za glavu 8. sigurnosni zračni jastuk na kotaču upravljača KAROSERIJA VOZILA - sastavljena je iz brojnih dijelova različitih materijala - autobusi, teretna vozila i specijalna vozila imaju karoseriju i šasiju, a osobni automobili najčešće imaju samonoseću karoseriju - novije konstrukcije karoserija osobnih automobila imaju ojačan krovni dio radi zaštite osoba u vozilu - karoserija mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve: - maska vozila mora biti prekrivena slojem pjenušavog materijala - svjetla moraju biti uvučena u masku - lim prednjeg poklopca mora se lako deformirati - rubovi okvira vjetrobranskog stakla trebaju biti zaobljeni i prekriveni pjenušavom masom - na karoseriji ne smije biti dijelova koji strše, kvake na vratima trebaju biti uvučene, vanjska ogledala se moraju preklapati - radi sigurnosti u vozilu treba smanjiti učinak sila koje nastaju kod sudara pa su predviñene zone gužvanja karoserije na prednjem i stražnjem dijelu vozila. Njihova je zadaća preuzimanje energije sudara, pri čemu se jako deformiraju dok putnička kabina ostaje čitava - karoserija osobnog automobila sastoji se od tri dijela: 1. služi za smještaj motora, pogonski dio 2. srednji dio, služi za smještaj osoba 3. dio služi za smještaj prtljage, prtljažni dio - ispred srednjeg dijela karoserije nalaze se čvrste pregrade koje imaju zadatak da pri frontalnom sudaru usmjere motor ispod prostora za smještaj osoba

3 Vozač motornog vozila prometna tehnika 3 VRATA - moraju izdržati sve vrste udarnih opterećenja, umanjiti savijanje karoserije a moraju imati sigurnosni sustav blokiranja koji spriječava otvaranje u trenutku udara - vrata mogu biti i klizno-pomična što je sigurnije kod direktnog bočnog sudara i prevrtanju vozila VJETROBRANSKA STAKLA I ZRCALA - prednje vjetrobransko staklo uzrokuje gotovo 90% svih povreda glave i lica - vjetrobransko staklo ne smije: - izazvati ozljede od posjekotina - oštetiti oko - mora štititi od vanjski stranih tijela - mora ostati providno nakon naglog loma - koriste se dvije vrste stakla i to od slojevitog stakla i od kaljenog stakla POLOŽAJ MOTORA - motor u vozilu može biti smješten na tri načina i to: a) naprijed b) centralno c) otraga - s obzirom na sigurnost motor naprijed je najbolje rješenje jer pri sudaru na sebe prima velik dio kinetičke energije i spriječava deformaciju prostora za putnike - centralno postavljanje motora imaju sportska vozila namijenjena za trke ili dvosjedi - smještanje motora u zadnji dio vozila je zastario način jer je prednji dio karoserije nezaštićen POLOŽAJ SPREMNIKA GORIVA, REZERVNOG KOTAČA I AKUMULATORA - spremnik goriva mora biti dovoljno čvrst sa pregradnim zidovima, pogodnog oblika, mora biti odvojen od putničkog dijela vatrootpornim pregradama - poklopac spremnika mora imati sigurnosni ventil koji ispušta zrak i snižava unutrašnji tlak koji nastaje pri sudaru - spremnik za gorivo mora biti s desne strane vozila i to što dalje od pogonskih izvora - rezervni kotač najsigurnije je smješten ako se postavi s prednje desne strane, preporuča se smještaj naprijed jer pri sudaru guma prima dio sudarne energije - akumulator ne smije biti u istom prostornom dijelu sa spremnikom goriva niti u istom prostornom dijelu s putnicima, jer je ambalaža akumulatora lomljiva a sadržaj samozapaljiv ODBOJNICI - uloga odbojnika je da primi na sebe odreñeni dio kinetičke energije - odbojnici moraju biti zaštićeni gumenim zaštitnicima što se može nalaziti i na bočnim stranama vozila - u SAD zakonom je propisana ugradnja sigurnosnih odbojnika ( imaju ugrañeno po nekoliko amortizera koji se uvlače za 80 mm tako da pri brzini od 8 km/h udar vozilom ne smije ostaviti nikakve tragove

4 Vozač motornog vozila prometna tehnika 4 SIGURNOSNI ZRAČNI JASTUK, SIGURNOSNI POJASEVI I NASLONI ZA GLAVU - sigurnost putnika u automobilu kod sudara osiguravaju: zračni jastuk, sigurnosni pojasevi i nasloni za glavu - zračni jastuk se od trenutka sudara s pomoću senzora u roku od 30 do 50 milisekundi puni plinom, najčešće dušikom - zračni jastuk se postavlja izmeñu kotača upravljača i vozača tako da dočekuje tijelo vozača - nakon sudara u kojem je zračni jastuk bio otvoren, kotač upravljača sa zračnim jastukom i elektronski sustav moraju biti zamijenjeni - da bi se tijelo pri sudaru zadržalo u sjedalu i spriječilo izlijetanje iz vozila služe sigurnosni pojasevi - sigurnosni pojas sprečava udar glavom u vjetrobransko staklo i prsnog koša u kotač upravljača ili ploču sa instrumentima - postoji nekoliko tipova sigurnosnih pojaseva i to: - potrbušni pojas - dijagonalni pojas - kombinirani, dijagonalni i potrbušni pojas - prekrižni pojas - minimalna širina remena ograničena je na 46 mm, odnosno 43 mm na dijelu koji prelazi preko ramena korisnika - remen se mora u izvjesnoj mjeri istezati - poslije čelnog sudara pri velikoj brzini pojas mora biti zamijenjen novim - sadašnja kvaliteta sigurnosnih pojaseva je takva da može zaštititi putnika od čelnog sudara pri brzini od 80 km/h - sigurnosni nasloni za glavu sprečavaju teške povrede vrata i kralježnice pri naletu drugog vozila u zadnji dio promatranog vozila - u trenutku sudara dolazi do zabacivanja glave unazad tako da se djelovanje sile inercije prenosi na potiljak što je gotovo bezopasno - sigurnosni naslon za glavu treba ispunjavati sljedeće uvjete: - mora izdržati silu od 1000 N - treba priljegati uz potiljak - mora biti lako podnošljiv kako bi ublažio silu a i djelovanje na potiljak - naslon sjedala, a i naslon za glavu ne smiju biti prejako obloženi - vozaču i putnicima ne smije smanjivati vidljivost iz vozila AKTIVNI ČIMBENICI VOZILA - meñu aktivne čimbenike možemo ubrojiti: 1. pneumatike 2. kočnice 3. sigurnosni upravljački mehanizam 4. konstrukciju sjedala 5. čimbenike koji omogućuju bolji prijem informacija iz vozila a) vidljivost iz vozila b) brisače i perače stakla c) svjetlosne i signalne ureñaje 6. čimbenike vezane uz fiziološke i psihološke karakteristike čovjeka: a) klimatizaciju i provjetravanje unutrašnjosti vozila b) oscilacije i vibracije vozila c) buku 7. konstrukciju komandnih ureñaja: a) upravljač

5 Vozač motornog vozila prometna tehnika 5 PNEUMATICI b) spojka c) papučica gasa d) nožna kočnica e) mjenjač brzine f) specifične komande g) ručna kočnica - pneumatikom nazivamo vanjsku i unutarnju gumu, a u suvremenih konstrukcija samo vanjsku gumu - pneumatici nose teret vozila, a na neravnim cestama ublažuju udarce i vozilo čine udobnijim - za sigurnu vožnju važno je da guma ima dobar gazeći sloj ( protektor ) koji osigurava dobro prianjanje i na vlažnom kolniku - pneumatici se dijele na dijagonalne i radijalne - prednosti radijalnih pneumatika nad dijagonalnim su: - manje se zagrijavaju - vijek trajanja im je duži - uvjetuju manju potrošnju goriva - na mokrom kolniku su za 25% pouzdaniji od dijagonalnih - omogućavaju lakše upravljanje vozilom KOČNICE - zadatak im je usporenje i zaustavljanje vozila pretvaranjem kinetičke energije u toplinsku koja se predaje okolini - danas se ugrañuju na vozila tri tipa sustava za kočenje: - sustav doboš-kočnica - sustav disk-kočnica - kombinirani sustav - najveća opasnost kod naglog kočenja je blokiranje kotača, jer blokirani kotači gube 50-60% kočione sile - ako blokiraju prednji kotači vozilom se ne može upravljati, a ako blokiraju zadnji kotači vozilo se zanosi. Zbog toga je konstruiran anti-blokirajući-sustav ABS. KONSTRUKCIJA OSOVINE I KOTAČA UPRAVLJAČA - kod čelnih sudara najteže povrede nastaju zbog utjecaja sile inercije pa vozač udara grudnim košem u kotač upravljača, a glavom u vjetrobransko staklo - zbog tih saznanja konstruktori su izradili sigurnosne upravljače koji u slučaju sudara amortiziraju udarac grudnog koša - glavni nosač upravljača je teleskopski, pa se apsorbiranje energije ostvaruje otporom trenja i plastičnim deformacijama cijevi KONSTRUKCIJA SJEDALA - tijekom vožnje vozač i putnici izloženi su djelovanju vertikalnih i horizontalnih sila ( neravnine na cestama, ogibljenje, ubrzanje ili usporenje ), te djelovanju bočnih sila ( vožnja u zavoju ) - dobro riješeno automobilsko sjedalo mora zadovoljiti dva osnovna zahtjeva: - mora pružiti pouzdan oslonac tijelu vozača ( ako je prilagoñeno anatomiji tijela ) - mora biti tako izvedeno da ne izaziva dodatno njihanje tijela

6 Vozač motornog vozila prometna tehnika 6 ČIMBENICI KOJI OMOGUĆUJU BOLJI PRIJEM INFORMACIJA IZ VOZILA - meñu čimbenike koji omogućuju što bolji prijem informacija ubrajamo: - vidljivost iz vozila - brisače i perače stakla - svjetlosne i signalne ureñaje VIDLJIVOST IZ VOZILA - učinkovito upravljanje vozilom i brzo predviñanje kritičnih situacija najviše zavisi od kvalitete i brzine prijema vanjskih informacija - informacije vozač prima neprekidnom kontrolom ispred, sa strane i iza vozila pa i pomoću zrcala - opažanje objekata na cesti ovisi o vrsti, formi i nagibu prednjeg stakla - krivo zaštitno staklo izaziva veći umor i smanjuje kontrast izmeñu objekata i pozadine - vidljivost je slabija ako postoje ogrebotine i oštećenja prednjeg stakla - obojena stakla su pogodna za prednje zaštitno staklo jer smanjuju zasljepljivanje i toplinu unutar vozila, ali smanjuju vidljivost - ako pada kiša neophodno je upotrijebiti brisače - u svakom vozilu potrebna su tri retrovizora, jedan u unutrašnjosti i po jedan sa svake strane vozila BRISAČI I PERAČI STAKLA - mrtvi kutovi postoje u svakom vozilu, a veličina kuta ovisi o veličini neostakljenih površina - kada su stakla orošena ili prljava mrtvi kutovi su veći - novi tipovi automobila imaju brisače na zadnjem staklu i farovima SVJETLOSNI I SIGNALNI UREðAJI - najveći broj informacija preko osjeta vida dolazi od predmeta koji nisu svjetlosni izvori, pa intenzitet osvjetljavanja tih objekata zavisi od intenziteta svjetlosnog izvora i smjera osvjetljavanja izvora koji ih osvjetljava - da bi se postigla bolja vidljivost ispred vozila i smanjilo zasljepljivanje vozača pri mimoilaženju primjenjuje se dvojno osvjetljavanje - ako zadnja poziciona svjetla ne signaliziraju prisustvo i položaj vozila na cesti dogañaju se nalijetanja i udaranja vozila sa zadnje strane - odstojanje kod kojeg opažamo zadnje svjetlo ovisi o brzini vozila, a za opažanje vozila uvijek je potrebno da razmak bude veći od minimalnog razmaka, jer vrijeme reagiranja vozača i kočenje vozila su promjenljivi parametri - na nepreglednim dijelovima ceste, prilikom pretjecanja i u kritičnim situacijama, sirenom vozila se signalizira nazočnost i namjera vozača - znak sirene mora se brzo i lako razlikovati od buke motora ili od buke sredine, stoga je najbolje da zvučni signal mijenja visinu zvuka ili svira sa prekidima CESTA KAO ČIMBENIK SIGURNOSTI PROMETA - objektivni uzrok prometnih nezgoda je cesta - najčešći subjektivni uzroci su: - neprilagoñena brzina kretanja cesta može biti sigurna, a njena linija, širina, profili, kolnička površina, preglednost ne dozvoljavaju preveliku brzinu

7 Vozač motornog vozila prometna tehnika 7 - neodgovarajuća signalizacija oznake na kolničkoj površini i vertikalna signalizacija na pojedinim dionicama nisu izvedeni odgovarajuće - klizava kolnička površina nepravovremena obnova i održavanje dotrajalog ili previše izglañenog gornjeg trošećeg sloja - nepravilno pretjecanje iz bilo kojih razloga, npr. zbog dosadne i dugotrajne vožnje u koloni po zavojitoj cesti, pa se vozač psihički toliko umori i manevar pretjecanja izvede na najnepogodnijem mjestu, koji inače ne bi izveo, pa se smatra da je ovo pretjecanje indirektno svojom linijom, propusnošću ili drugim uzrocima i elementima izazvala cesta - nepravilna vožnja cesta uvijek ne dozvoljava ono što se vozaču čini logično ( npr. skretanje, zaustavljanje, usporavanje vožnje itd. ), zatim tehnički elementi, oprema i signalizacija na cesti koja može biti manjkava ili nedostatna, a vozač nije upozoren pa vozi prema svojoj procjeni - ostali subjektivni uzroci bazirani su na približnoj procjeni prema raspoloživim statističkim podacima, te podacima iz prometno-sudske prakse ČIMBENICI VEZANI UZ FIZIOLOŠKE I PSIHOLOŠKE OSOBINE ČOVJEKA - ovdje možemo ubrojiti: - klimatizaciju i provjetravanje unutrašnjosti vozila - oscilacije i vibracije vozila - buku - klimatizacija i provjetravanje unutrašnjosti vozila - grijanje, hlañenje, provjetravanje i čistoća zraka ne smiju se svrstati u komfor vozila - na višim temperaturama čovjek postaje trom i pospan, pojavljuje se osjećaj nelagode, remeti se autoriziranost izvoñenja pokreta - preniske temperature izazivaju smanjenje radne sposobnosti - vozila ljeti trpe od ustajalog i prezagrijanog zraka, jer je vozilo izloženo direktnom sunčevu zračenju gdje temperatura može dosegnuti i 60 o C, pa vozilo postaje pokretna sauna u kojoj su stvoreni uvjeti za toplinski udar - medicinski zahtjevi koji se postavljaju za dobru klimatizaciju vozila jesu protok zraka od 15 do 20 m 3 na sat po osobi pri brzini strujanja zraka od najviše 0,5 m/s - veće brzine dovode do osjećaja propuha što uzrokuje prehlade i druga oboljenja - pri kretanju karoserija vozila oscilira - oscilacije niske učestalosti naš organizam prima kao posebne cikluse promjene opterećenja ili položaja - oscilacije veće učestalosti ne osjećaju se izolirano jedna od druge, zajedno ih nazivamo vibracijama - najjači utjecaj na čovječji organizam ima osciliranje karoserije, pri čemu su važne: - amplitude oscilacija - učestalost oscilacija - ubrzanje vozila - intenzitet promjene ubrzanja oscilatornog gibanja - buka intenzivna buka izaziva glavobolju, vrtoglavicu, osjećaj straha, bezrazložnu razdražljivost, nestabilno emocionalno stanje, što izaziva brzo umaranje i smanjenje radne sposobnosti - buka izaziva narušavanje rada funkcija živčanog sustava - sluh vozača je bitniji nego što se čini smanjena sposobnost sluha utječe na povećanje broja nezgoda

8 Vozač motornog vozila prometna tehnika 8 KONSTRUKCIJA KOMANDNIH UREðAJA - pošto se upravljanje vozilom obavlja pomoću ručnih i nožnih komandi potrebno je da njihove dimenzije, oblik položaj i raspored odgovaraju fizičkim karakteristikama i sposobnostima vozača - komande pomoću kojih vozač upravlja vozilom su: - upravljač - spojka - papučica za gas - nožna kočnica - mjenjač brzine - specifične komande - upravljačem se mora lako i uspješno rukovati pa njegov položaj, dimenzije i snaga za pokretanje moraju biti u optimalnim granicama - položaj upravljača odreñuje se u odnosu na sjedalo, a optimalan nagib je 50 do 60 o - raspored papučica spojke, nožne kočnice i gasa je standardiziran - poluga mjenjača brzine može biti smještena na: - stupu ispod kotača upravljača - podu u vozačkom prostoru s desne strane od vozačeva sjedala - smješta se na udaljenost do 18 cm od sjedala vozača DOPUNSKI ČIMBENICI SIGURNOSTI PROMETA - dopunski čimbenici sigurnosti prometa su: - klimatski - sredstva za upravljanje prometom - zakoni i propisi - kontrola prometa KLIMATSKI ČIMBENICI SU: - prva kiša - kiša - poledica - snijeg - magla - vjetar - sunce - atmosferski tlak - prva kiša nepovoljno utječe na sigurnost prometa jer zajedno s prašinom, blatom i uljem stvara tanki klizavi film izmeñu kotača i kolnika s vrlo niskim koeficijentom trenja - kiša donosi niz opasnosti zbog: - smanjenog trenja - smanjene vidljivosti - mogućnosti trenutnog otkazivanja kočnica - dinamičkih udaraca - skijanja vozila na vodenom klinu ( aquaplaning ) - poledica je opasna za sigurnost prometa naročito kod prvog susreta s poledicom ( poželjno kočenje s prekidima ) - snijeg nepovoljno utječe na koeficijent prianjanja kotača na podlogu jer zbog neravnomjernog rasporeñivanja pod kotačima izaziva vertikalno osciliranje vozila, osim toga bitno umanjuje preglednost iz vozila, a nagomilava se i zamrzava na blatobranima vozila što može izazvati blokiranje kotača te otežano upravljanje

9 Vozač motornog vozila prometna tehnika 9 - magla jedan je od najčešćih uzroka koji izazivaju prometne nezgode i to zbog smanjene vidljivosti - vidljivost ovisi o gustoći magle, zamagljivanju i orošavanju vjetrobranskog stakla te o difuznoj refleksiji svjetlosnih zraka vlastitog vozila i vozila koja dolaze u susret - vjetar nepredvidljiv po pravcu i po intenzitetu; mijenja već postojeće sile koje djeluju na vozilo u vožnji - sunce produžava uočavanje i prepoznavanje prepreka na cesti, povećava umor vozača pa se produžava vrijeme reagiranja - atmosferski tlak čovjek se različito ponaša kod promjene atmosferskog tlaka (bura ili jugo) - nepovoljne vremenske prilike utječu negativno na vrijeme reagiranja, smanjenje radnog učinka i slabljenje koncentracije - visoke temperature utječu na: povećanje minutnog volumena srca, veće frekvencije pulsa i pada krvnog tlaka OTPORI PRI GIBANJU VOZILA - kretanje vozila zasniva se na trenju izmeñu kotača i podloge - prilikom polaska s mjesta i u tijeku vožnje gibanju vozila suprostavljaju se razni otpori koji se mogu svrstati u dvije skupine: - unutarnji otpori pri gibanju vozila - vanjski otpori pri gibanju vozila - sve otpore savladava motor svojom snagom - unutarnji otpori dijele se na: - otpore u prijenosnom mehanizmu - otpore u ležajima rotirajućih dijelova - vanjski otpori nastaju djelovanjem vanjskih sila, a one nastaju uslijed: - nagiba ceste - ravnosti i hrapavosti kolnika - jačine, pravca i smjera puhanja vjetra - najznačajniji vanjski otpori su: - otpor kotrljanja - otpor zraka - otpor ubrzanja - otpor savladavanja uspona ili otpor penjanja - stalni otpori su: otpor kotrljanja i otpor zraka - povremeni otpori su: otpor uspona i otpor ubrzanja - otpori kotrljanja sila otpora kotrljanja javlja se pri kotrljanju kotača po podlozi i predstavlja zbroj sila koje savladavaju: unutarnje otpore trenja u materijalu gume, deformaciji podloge, trenje površine guma o podlogu, trenje u ležajima kotača - kotrljanje elastičnog kotača po apsolutno tvrdoj podlozi - kotrljanje apsolutno tvrdog kotača po cesti čiji habajući sloj je mekan - kotrljanje elastičnog kotača po cesti čiji je trošeći sloj mekan - veličina otpora kotrljanja upravo je proporcionalna sili težine vozila i koeficijentu otpora kotrljanja - veličina koeficijenta otpora kotrljanja ovisna je od: - unutarnjeg trenja u materijalu pneumatika - izvedbi i stanju pneumatika - tlaku zraka u pneumatiku - valovitoj deformaciji gazećeg sloja pneumatika - titranju kotača - izvedbi i stanju kolnika

10 Vozač motornog vozila prometna tehnika 10 - otporu sloja vode - brzini vožnje - otpor savladavanja uspona otpor penjanja otpor uspona ili penjanja je u stvari komponenta težine vozila koja se može razložiti na dvije komponente, jedna je paralelna sa podlogom i suprotnog smjera od gibanja vozila ( G x sinα ), a druga je okomita na podlogu ( G x cosα ) - komponenta G x sinα djeluje na usponu u smjeru suprotnom od smjera kretanja i upravo je to veličina otpora - ako uzmemo da je težina konstantna onda je veličina otpora funkcija kuta uspona α - prema tehničkim normativima maksimalni uzdužni nagib je 10%, što odgovara kutu od α = 6 R p = G x sinα = G x tgα - otpor ubzanja da bi se vozilo pokrenulo s mjesta ili povećalo brzinu kojom se ono giba potrebno je djelovanje sile kojom vozilo dobije ubrzanje. Ubrzanju se suprotstavlja inercija ili tromost vozila koja predstavlja otpor ubrzanja - otpor ubrzanja sastoji se iz dvije vrste otpora: - otpor mase vozila koju treba ubrzati translatorno - otpor mase rotirajućih dijelova vozila koje treba ubrzati rotaciono ( masa zamašnjaka i masa kotača ) - otpor zraka zrak je mješavina plinova koja ima svoju masu, a prolaziti kroz zračnu masu znači da ju treba razmicati silom - potisnuti zrak skreće i sabijen odlazi uz karoseriju vozila, stvarajući pri tome dodatna trenja s karoserijom, da bi se na kraju vozila zrak vraćao u napušteni prostor u kome vlada podtlak - veličina otpora zraka je funkcija: - brzine vozila i gustoće zraka - čeone površine vozila - oblika vozila koji se izražava koeficijentom aerodinamičnosti UKUPNI OTPORI VOŽNJE - ukupan otpor gibanja vozila predstavlja zbroj svih otpora: - otpor kotrljanja F k - otpor zraka F z - otpor penjanja F p - otpor ubrzanja F u - matematički bi to izgledalo ovako: F = F k + F z + F p + F u STABILNOST VOZILA - stabilnost vozila je sposobnost vozila da se u različitim uvjetima eksploatacije giba po zadanoj putanji uz uvjet da pri tome ne nastupi klizanje kotača, ili da ne doñe do prevrtanja vozila - UZDUŽNA STABILNOST VOZILA odreñuje se vjerojatnošću njegova prevrtanja oko prednje ili zadnje osovine - POPREČNA STABILNOST VOZILA - Ponašanje vozila pri kružnom gibanju dok se vozilo kreće po kružnici na njega djeluju dvije sile koje su meñusobno jednake: centripetalna sila, koja nastoji vozilo približiti središtu i centrifugalna sila, koja nastoji udaljiti vozilo od središta vrtnje - Veličina centrifugalne sile izvodi se iz drugog Newton-ovog aksioma, koji glasi:

11 Vozač motornog vozila prometna tehnika 11 F C = F g. v g. R 2 Pri čemu je: F g težina vozila ( N ) V brzina gibanja izražena u km/h g ubrzanje sile teže ( 9,81 m/s 2 ) R polumjer zavoja ( m ) - ponašanje vozila u konveksnom i konkavnom zavoju zaobljenje nivelete ceste može biti konveksno i konkavno. U oba slučaja na ovom zaobljenju djeluje centrifugalna sila, koja kod konveksnog zaobljenja rasterećuje vozilo i time uzrokuje nesigurno upravljanje, dok kod konkavnog zaobljenja izaziva dodatno opterećenje pneumatika, gibnjeva i cijele konstrukcije. KOČENJE I ZAUSTAVNI PUT VOZILA - mehanizam za kočenje ima zadaću da kočenjem pretvori kinetičku energiju vozila u gibanju u toplinsku energiju, uslijed trenja kočionih obloga ili uslijed klizanja zakočenih kotača na cesti - pri kočenju na vozilo djeluju sljedeće sile: - sila inercije - sila otpora kotrljanja - sila otpora zraka - sila otpora penjanja - sila kočenja - sila otpora zraka i sila otpora kotrljanja pomažu sili kočenja u pravcu smanjivanja kinetičke energije pri kočenju, dok otpor uspona pomaže kočenju samo kod gibanja vozila uz nagib ( + ), dok kod gibanja niz nagib ( - ) ustvari povećava silu inercije - zaustavni put što ga prijeñe vozilo od trenutka mogućnosti uočavanja opasnosti ili prepreke na cesti do potpunog zaustavljanja vozila, sastoji se iz dva dijela: puta reagiranja i puta kočenja - put reagiranja je put što ga vozilo prijeñe od trenutka kada je prepreka postala vidljiva vozaču, tj. s početkom opažanja pa do trenutka kada nasloni nogu na papučicu radne kočnice - dužina puta reagiranja zavisna je od dva čimbenika: vremena reagiranja vozača i brzine gibanja vozila - vrijeme reagiranja vozača je zbroj sljedećih vremena: - psihičke reakcije vozača - vrijeme fizičke reakcije vozača - vrijeme reakcije mehanizma za kočenje - put kočenja je put koji vozilo prijeñe od trenutka početka djelovanja kočnica do potpunog zaustavljanja vozila - dužina puta kočenja zavisna je od dva čimbenika: - brzine gibanja vozila - vrste i stanja kolničkog zastora po kojem se vozilo kreće - put kočenja naročito je produžen ako se stvore uvjeti za tzv. klizanje na vodi TEHNIKA VOŽNJE - razmak izmeñu vozila u koloni pri vožnji u koloni, na sigurnost prometa utječe meñusobno odstojanje vozila, odnosno udaljenost izmeñu njih

12 Vozač motornog vozila prometna tehnika 12 - sigurnosni razmak u koloni podrazumijeva onu dužinu koja osigurava zaustavljanje vozila bez nalijetanja na vozilo ispred - dužina sigurnosnog razmak izmeñu vozila funkcija je dvaju čimbenika: - brzine vožnje - trajanja reagiranja vozača - mimoilaženje vozila je prolaženje pored vozila koje se kreće suprotnog smjera - obilaženje vozila je prolaženje pored vozila koje je zaustavljeno ili parkirano, te pored objekata koji se nalaze na prometnoj traci kojom se vozilo kreće - pretjecanje vozila je prolaz pokraj vozila koje se manjom brzinom giba u istom smjeru, a jedna je od najopasnijih radnji koje se obavljaju u prometu na cestama, jer se izvodi s povećanom brzinom gibanja, pa vozilo ima veliku kinetičku energiju, a prilikom pretjecanja dolazi do prelaska vozila na prometni trak namijenjen za gibanje vozila iz suprotnog smjera i postoji velika opasnost od direktnog sudara - jedan od uvjeta sigurnog pretjecanja, uz potrebne dužine preglednosti je i razlika izmeñu brzine vozila koje se pretječe i brzine vozila koje ga pretječe - smatra se da je donja granica potrebne razlike brzina 20 km/h - pretjecanje se može promatrati u tri slučaja: - pretjecanje konstantnom brzinom - pretjecanje s konstantnim ubrzanjem i usporenjem - pretjecanje s konstantnim ubrzanjem i usporenjem i ograničenom maksimalnom brzinom

13 Vozač motornog vozila prometna tehnika 13 Pitanja za ponavljanje 1. Kako konstrukcija karoserije utječe na sigurnost prometa? 2. Objasnite utjecaj smještaja motora, te položaja rezervoara, rezervnog kotača i akumulatora kao aktivnog parametra? 3. Kako pasivni parametri vozila utječu na sigurnost prometa? 4. Koji su to čimbenici koji omogućuju što bolji prijem informacija, te kako oni mogu utjecati na sigurnost prometa? 5. Koji su konstruktivni elementi ceste? 6. Kako voñenje trase ceste, stanje kolnika i oprema ceste utječe na sigurnost odvijanja prometa? 7. Kako prva kiša i kiša utječu na sigurnost prometa? 8. Kako snijeg i magla utječu na sigurnost prometa? 9. Koji se otpori javljaju pri kretanju vozila? 10. O čemu ovisi otpor kotrljanja? 11. O čemu ovisi veličina otpora zraka? 12. Što je ukupan otpor ceste? 13. Koje su vrste brzina i kako se ona definira? 14. Kako centrifugalna sila djeluje na vozilo pri prolazu kroz horizontalnu krivinu? 15. Kako centrifugalna sila djeluje na vozilo pri prolazu kroz vertikalnu konveksnu krivinu? 16. Kako centrifugalna sila djeluje na vozilo pri prolazu kroz vertikalnu konkavnu krivinu? 17. Koje sile djeluju na vozilo pri kočenju? 18. Što je zaustavni put i od čega se sastoji? 19. Što je vrijeme reagiranja? 20. O čemu ovisi dužina razmaka izmeñu dva vozila? 21. Što je obilaženje, mimoilaženje i pretjecanje?