DEFINICIJE ŽIVOTNIH NAMIRNICA a) hemijska Prirodne kombinacije hranljivih materija

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "DEFINICIJE ŽIVOTNIH NAMIRNICA a) hemijska Prirodne kombinacije hranljivih materija"

Transcript

1 DEFINICIJE ŽIVOTNIH NAMIRNICA a) hemijska Prirodne kombinacije hranljivih materija b) fiziološka Uglavnom prirodni proizvodi složenog sastava koji u podesnim kombinacijama sa drugim namirnicama mogu da obezbede normalni život jedinki c) iz našeg zakona Sve što se koristi za hranu ili piće u neprerañenom, prerañenom ili poluprerañenom stanju PODELA ŽIVOTNIH NAMIRNICA a) prema poreklu biljne životinjske b) prema načinu proizvodnje prirodne industrijske c) Komisija za ishranu OUN - prema ulozi u organizmu 1- energetske namirnice (masti, šećeri, sirupi, žita, krompir) 2- obezbeñuju punovredne proteine (mleko i mlečni proizvodi, jaja, meso) 3- obezbeñuju zaštitne supstance (voće, povrće) 4- obezbeñuju vodu i elektrolite (pića) 5- začini

2 c) prema francuskim autorima 1- Meso, ribe, jaja, suve leguminoze Izvor punovrednih proteina U organizmu metabolizmom daju kisele proizvode 2- Mleko i sir Izvor punovrednih proteina i kalcijuma U organizmu metabolizmom daju alkalne proizvode 3- Masti i ulja Izvor energije, EMK i liposolubilnih vitamina 4- Žita i proizvodi od žita Izvor energije, minerala, dijetnih vlakana, vitamina B grupe, i delimično potpunih proteina U organizmu metabolizmom daju kisele proizvode 5- Sirovo voće i povrće Izvor vitamina i minerala 6- Proizvodi od voća i povrća Izvor energije i minerala

3 MESO Pod mesom se podrazumevaju sirovi ili prerañeni delovi zaklane stoke (goveda, bivola, svinja, ovaca, koza, kopitara), živine, divljači, riba, rakova, školjki, žaba, kornjača i puževa koji se upotrebljavaju za ljudsku ishranu. Meso je dobar izvor proteina visoke hranljive vrednosti, mineralnih materija (P, Mg), mikroelemenata (Fe, Zn, Cu, Se) i vitamina B grupe (B 1, B 2, PP). Vrsta mesa Sastav razlicitih vrsta mesa (u 100 g) H 2 O % Prot. % Mas ti % Hol mg Telece P mg Fe mg Ca mg B 1 mg B 2 mg Svinjsko Ovcije PP mg Govedje posno Govedje masno Zivina Jelen Zec Ugljene hidrate sadrže u značajnijim količinama samo proizvodi od mesa

4 Dnevne potrebe u hranljivim sastojcima osobe uzrasta god. Prot. (g) Fe (mg Mg (mg) Ca (mg) B 1 (mg) B 2 (mg) PP (mg) ) Muškarci Žene Sadržaj istih hranljivih sastojaka u 150 g mesa Prot. Fe Mg Ca B 1 B 2 PP Goveñe Svinjsko Gvožñe je u formi hem-gvožña Deficitarno u Ca Sadrži dosta Zn Jedini izvor vitamina B12 PROCESI KOJI MIŠIĆNO TKIVO PREVODE U MESO: Sazrevanje predstavlja niz biohemijskih reakcija koje se nastavljaju u mišićnom tkivu u anaerobnim uslovima što dovodi do promena njegovih fizičkih, odn. organoleptičkih osobina. 1- Prestanak snabdevanja tkiva kiseonikom anaerobni metabolizam glikogena

5 2- Nagomilavanje proizvoda metabolizma (mlečne kiseline) Glikogen glikoliza Piruvat O 2 bez O 2 Mlečna kiselina (2 ATP) Krebsov ciklus (36 ATP) 3- Opadanje ph vrednosti sa 7.2 na Opadanje količine ATP i ADP u tkivu 5- Ukočenost mišića (aktin i miozin formiraju čvrst aktinomiozin) 6- Sadržaj glikogena opada 7- Posle 48 časova meso dobija karakterističnu sočnost, mekoću, boju delovanje proteaza istiskivanje vode iz unutrašnjih delova formiranje oksimioglobina

6 8- Formiranje novih jedinjenja odgovornih za aromu mesa - slobodne amino kiseline - azotne neproteinske, u vodi rastvorne materije - gvanidinske baze (kreatin, kreatinin) - purinske baze (ksantin, hipoksantin, adenin) - imidazolove baze N N C H 2 - C H - C O O H N H - C O C H 2 C H 2 N H 2 H k a r n o z i n ( β - a l a n i l - h i s t i d i n ) N C H 2 - C H - C O O H N N H - C O C H 2 C H 2 N H 2 C H 3 a n s e r i n ( β - a l a n i l - m e t i l - h i s t i d i n ) -organske kiseline (mlečna, pirogrožñana, mravlja, kapronska, sirćetna, buterna, keto-glutarna, oksalsirćetna, keto-buterna...) - karbonilna jedinjenja (aldehidi, ketoni) 9- ph raste na oko 6.2

7 PROTEINI MESA -VISOKE BIOLOŠKE VREDNOSTI (SVE AMINOKISELINE) -VISOKE SVARLJIVOSTI U ODNOSU NA BILJNE PROTEINE (95-100% u odnosu na 65-75%) A. Potpuni proteini (proteini mišićnog tkiva) % od ukupnih proteina Albumini Mioalbumin ukupno čine 30 % Miogen Globulini Aktin Miozin 13 % 38 % Hromoproteini Mioglobin % Sa 150 g mesa se zadovoljavaju potrebe u pojedinim amino kiselinama (% dnevnih potreba) Amino Goveñe Jagnjeće Svinjsko kiselina Izoleucin Leucin Lizin M etionin Fenilalanin Treonin Triptofan Valin

8 oksigenacija Oksimioglobin (MbO 2 ) Mioglobin (Mb) (fero jon, Fe 2+ ) deoksigenacija (fero jon, Fe 2+ ) oksidacija Metmioglobin (MetMb) (feri jon, Fe 3+ ) redukcija B. Nepotpuni proteini (proteini vezivnih tkiva) Kolagen Elastin Retikulin Što je veća količina vezivnih proteina to je svarljivost manja Meñusoban odnos pojedinih proteina u različitim vrstama mesa (%) Vrsta mesa Punovr. Kolagen Elastin proteini Meso I kateg. Jetra Bubrezi Srce Jezik Škembići Mozak

9 Kolagen prolin + hidroksiprolin % glicin % - Vodonične i druge veze izmeñu polipeptidnih lanaca - Hidroksilacija prolina u hidroksiprolin se dešava tek nakon formiranja proteina (vitamin C je uključen) - Pri kuvanju veze slabe i kolagen se delimično rastvara (želatin) da bi nakon hlañenja opet očvrsnuo usled ponovnog formiranja veza - Meso starijih životinja je žilavije ne usled povećanja količine kolagena već usled većeg broja veza meñu vlaknima kolagena - Izračunavanje sadržaja vezivnog tkiva u mesnim proizvodima: Vezivno tkivo sadrži prosečno 12.5 % oksiprolina 100 g vez. tk g oksiprolina 8 g vez. tk g oksiprolina

10 MASTI MESA - Trigliceridi - Najzastupljenije masne kiseline: oleinska, palmitinska, stearinska - U iznutricama ima i malo MK n-3 serije - Sastav masti mesa se može menjati zavisno od ishrane - Sadržaj holesterola u mesu mg/100 g; u iznutricama: jetra bubrezi 400 srce 140 mozak 2200 KONZERVISANJE MESA Konzervisanje mesa podrazumeva sve fizičke i hemijske postupke izvedene sa ciljem produženja mogućnosti čuvanja mesa i mesnih proizvoda bez kvarenja i gubljenja hranljive vrednosti. Najčešći uzroci kvarenja mesa su mikroorganizmi i aktivnost enzima prirodno prisutnih u sirovom materijalu. Mikroorganizmi dospevaju u meso: - zbog bolesti životinja - kontaminacije tokom klanja - naknadne kontaminacije tokom proizvodnje, prerade, čuvanja

11 Fizičke metode konzervisanja 1. Hlañenje : - sporo - brzo - superbrzo održivost 3-30 dana; male promene na proteinima; pogodno za zrenje mesa 2. Smrzavanje Održivost smrznutog mesa izražena u mesecima Vrsta mesa - 20 o C - 30 o C Goveñe Svinjsko 6 12 Teleće Živinsko Uništavaju se neki paraziti; veće promene na proteinima 3. Sušenje 4. Soljenje i salamurenje - suvi postupak - vlažni postupak - injekciranjem Sredstvo za soljenje: kuhinjska so sa ili bez dodatka nitrita i nitrata (2-10 % soli računato na meso) kuhinjska so 97 % soli + 3 % nitrata 99.5 % soli % nitrita 98.5 % soli + 1 % nitrata % nitrita

12 Uloga nitrata i nitrita: a) postizanje lepe crvene, trajne boje NO2 - mioglobin (Fe +2 ) nitrozomioglobin (Fe +2 ) grejanje nitrozomiohromogen (Fe +2 ) b) antimikrobna aktivnost (C. botulinum) c) specifična aroma Potencijalna toksičnost nitrata i nitrita 5. Dimljenje - hladni postupak (25-30 o C); trajni proizvodi (pršuta, pečenica, pastrma) - topli postupak (do 105 o C); polutrajni proizvodi (dimljena šunka, plećka) Komponente dima sa antiseptičkim delovanjem : fenoli, polifenoli HCHO, HCOOH 6. Sterilizacija Dolazi do potpunog uništavanja sporogenih i vegetativnih oblika mikroorganizama na t o iznad 100 o C. Ispitivanje ispravnost sterilišućeg postupka Konzerve (bombaža, marmoriranje)

13 PROMENE TOKOM TERMIČKOG TRETMANA MESA - denaturacija i koagulacija proteina - povećana svarljivost (naročito kuvanog mesa u odnosu na pečeno) - smanjena bioiskoristljivost lizina ukoliko je meso kombinovano sa ugljenim hidratima - gubitak hidrosolubilnih vitamina, minerala i rastvornih proteina tokom kuvanja - formiranje policikličnih aromatičnih ugljovodonika pri roštiljanju ili dimljenju mesa - formiranje nitrozamina JAJA Opšte karakteristike: - Izvor proteina najviće biološke vrednosti - Mikro i makroelementi (P, Cu, Fe, Zn) - Vitamini A, D, E - Sadrže dosta masti, naročito lipida - visoka svarljivost sastojaka jaja % u odnosu na 91 % za sastojke mleka

14 Struktura jaja Kokošja, pačja, guščja, nojeva i prepeličja jaja Prosečna masa g, od toga ljuska čini 12 % belance 60 % žumance 28 % Ljuska : 95 % CaCO3 spoljni sloj kutikule porozna Vazdušna komora - način ispitivanja svežine jaja

15 Prot. % Hemijski sastav jaja ( u 100 g) Uglj. P Ca hidr. mg mg % Masti % Mg mg B 1 mg B 2 mg Belance Žumance Celo jaje Bio tin A IJ D IJ Proteini jaja Belance ovoalbum 69 % od ukupnih prot. konalbumin 9.5 ovoglobulin 7 ovomukoid 12 ovomucin 2 lizozim 3 avidin 0.05 Žumance alfa- i beta- lipovitelin sadrže 20 % lipida lipovitelenin sadrže 38% lipida fosfitin levitin Česta netolerancija ili alergija na belance jaja kod dece tek posle 9 meseci

16 Sadržaj esencijelnih amino kiselina proteina jaja (g u 100 g proteina) Lizin 6.88 Histidin 2.4 Arginin 5.82 Treonin 5.01 Valin 6.75 Metionin 3.31 Izoleucin 8.7 Tirozin 4.1 Fenilalanin 5.65 Lipidi jaja Žumance: - triacilgliceroli 62 % - fosfolipidi 33 % - lecitin - holesterol 5 % Sadržaj holesterola u jajima (mg u 100 g) Celo jaje 450 Belance 0 Žumance 1260 Najzastupljenije masne kiseline u lipidima jaja: oleinska, palmitinska, linolna i stearinska Na sastav i sadržaj MK u jajima utiče ishrana ( omega- 3 jaja )

17 Uticaj termičkog tretmana na hranljivu vrednost jaja: - zbog ljuske u toku kuvanja ne dolazi do gubitaka nutrimenata - u toku prženja razara se 9 % proteina - denaturacija i koagulacija proteina - meko kuvano jaje najsvarljivije (opasnost od toksoinfekcija) Kvarenje jaja dovodi do : 1) Fizičkih promena 2) Hemijskih promena 3) Mikrobioloških promena Metode ispitivanje svežine jaja: 1) Ovoskopija 2) Uranjanje jaja u rastvor soli

18 Konzervisanje jaja 1) Imerzija u krečnu vodu ili u vodeno staklo 2) Hlañenje 3) Smrzavanje 4) Sušenje (jaja u prahu) RIBE Opšte karakteristike: - Meso riba po kvalitetu može da zameni meso toplokrvnih životinja - Izvor punovrednih proteina - Izvor makro i mikroelemenata (P, J, F) - Izvor specifičnih polinezasićenih masnih kiselina n-3 serije (slatkovodne ribe su manje nutritivne vrednosti od morske) - Neki riblji proizvodi dobri izvori liposolubilnih vitamina

19 Podele riba A. Na morske i slatkovodne ribe 1) Morska : sitna plava riba (papalina, sardela, skuša) krupna plava riba (tuna, palamida) bela riba (iverak, zubatac, kernja, list, škarpina) landovina (raža, mačka, golub) 2) Slatkovodna : ribe otvorenih voda (pastrmka, kečiga, jegulja, som, štuka, šaran) ribe iz ribnjaka B. Prema sadržaju masti 1) Posna (< 5 % masti) 2) polumasna ( 5-10 % masti) 3) masne (> 10 % masti) Hemijski sastav mesa ribe (na 100 g jestivog dela) Vrsta ribe Prot % Masti % Uglj. hid. % P mg Ca mg Mg mg J g B 1 mg B 2 mg PP mg Šaran Pastrmka Sardela Oslić Skuša Rak Žaba Kavijar

20 Liposlubilni vitamini: Vitamin A IJ jetra, mozak, ikra Vitamin D IJ Proteini riba Miozin Miogen Mioalbumin Aktin ima malo vezivnih proteina Najzastupljenije amino kiseline u mesu riba : glutaminska, asparaginska, leucin, a od esencijelnih lizin, arginin i histidin Neproteinske azotne materije (kreatinin, kreatin) Masti riba Ribe se dele na osnovu sadržaja masti Ribe dubokih voda imaju manje masti (0-2 %) od riba koje žive blizu površine Uglavnom triacilgliceroli sa polinezasićenim masnim kiselinama, zato se lako oksiduju i podložni su kvarenju Nema mnogo linolne i linolenske, ali zato ima PMK iz n-3 serije (eikozapentaenska i dokozaheksaenska) Niska incidenca od kardiovaskularnih bolesti u populacijama koje konzumiraju mnogo morske ribe (Eskimi, Japanci)

21 Sadržaj EMK u životinjskim namirnicama g/100 g Namirnica Ribe Meso Losos Tuna Skuša Pastrmka Deverika Babuška Svinjsko meso Jetra svinjska Žumance n-6 MK (LA+AA) n-3 MK (EPA+DHA) Konzervisanje ribe - odlike sveže ribe : sjajna i čvrsto prionuta krljušt svež i ugodan miris škrge svetlocrvene boje meso brelo, čvrsto, elastično sjajne oči 1) Hlañenje 4) Soljenje 2) Smrzavanje 5) Dimljenje 3) Sušenje 6) Sterilizacija

22 SUVE LEGUMINOZE Tu spadaju biljke suvih, mahunastih plodova kao što su soja, pasulj, suvi grašak, sočivo Opšte karakteristike: - sadrže proteine delimično nepotpune biološke vrednosti (deficitarni su u metioninu) - bogati su izvori proteina, mineralnih materija (Ca, Fe) - sadrže uglavnom vitamine B grupe - soja je dobar izvor masti i liposolubilnih vitamina - ne sadrže holesterol Hemijski sastav leguminoza (na 100 g jestivog dela) Voda % Prot % Mast % UH % Ca mg P mg Mg mg Fe mg B 1 mg B 2 mg PP mg Pasulj Socivo Soja Brasno soje bez masti

23 Proteini leguminoza Sadržaj amino kiselina u proteinima leguminoza (g u 100 g proteina) Leu Ile Lys Met Cys Phe Tyr Thr Val Jaje Sir Grašak Soja Pasulj Tuna Izračunavanje biološke vrednosti proteina leguminoza: BV = (0.634 x X) gde je X = % deficita limitirajuće amino kiseline Izračunavanje vrednosti X za metionin soje: % A A = 42.4 % X = % = 57.6 % BV = (0.634 x 57.6) = = 65.5

24 Iskoristljivost proteina leguminoznog povrća je % u odnosu na % ostalih namirnica I grupe. Mogućnost dopunjavanja namirnicama čiji su protein bogati u metioninu (sir, jaja). Soja se koristi kao aditiv (mesni proizvodi, sirevi, sladoled). REZIME OSNOVNIH KARAKTERISTIKA NAMIRNICA I GRUPE 1) Izvori punovrednih proteina, osim suvih leguminoza 2) Visoka bioiskoristljivost proteina ovih namirnica (osim suvih leguminoza) 3) Izvori mineralnih materija (P, Fe, J, Se, Zn, Cu) 4) Loš odnos Ca i P 5) Izvori vitamina B grupe, ribe i jaja i vitamina A, D, E 6) U organizmu metabolizmom daju kisele proizvode 7) Izvor specifičnih n-3 PMK (morske ribe) 8) Mogu se meñusobno zamenjivati 9) Svakodnevno u ishrani dece, mladih, trudnica, dojilja, rekonvalescenata

25 MLEKO I MLEČNI PROIZVODI MLEKO Mleko je proizvod dobijen redovnom, potpunom i neprekidnom mužom jedne ili više krava, najkasnije 15 dana i najranije 8 dana posle teljenja. Pod nazivom mleko podrazumeva se samo kravlje mleko, dok ostale vrste mleka moraju nositi odgovarajuće oznake bez koje se ne smeju stavljati u promet (ovčje, kozje mleko). Opšte karakteristike: - skoro idealna namirnica jer sadrži skoro sve neophodne hranljive materije - sadrži visoko vredne proteine (spada u tzv. tečne proteinske namirnice) - sadrži znatne količine ugljenih hidrata - izvor mineralnih materija (Ca, P, K) - odnos i hemijska forma pojedinih sastojaka je veoma povoljan - izvor vitamina A, D i B grupe - slab izvor Fe i nekih vitamina (vitamin C)

26 U fizičko-hemijskom pogledu mleko predstavlja: rastvor mineralnih materija, laktoze i nekih vitamina, emulziju masti i koloidni ratvor proteina. Sastojci mleka se mogu podeliti na - organske (proteini, lipidi, ugljeni hidrati, vitamini) - neorganske (voda, mineralne materije, gasovi) Osnovni hemijski sastav razlišitih vrsta mleka (%) Vrsta mleka Voda Proteini Masti UH Mineralne mat. Kravlje Ovčje Kozje Bivoličino

27 Uporedni hemijski sastav kravljeg i humanog mleka Voda (%) Proteini % Masti % UH % Ca mg P mg Odnos Ca/P Kravlje Humano Period potreban za udvostrušenje telesne mase kod mladunaca sisara zavisno od sastava mleka Dani Proteini % Ca mg% P mg% Čovek Tele Kunić Sastav kravljeg mleka zavisi od rase, starosti izdravstvenog stanja životinje, godišnjeg doba, vrste ishrane Humanizovanje mleka podrazumeva prilagoñavanje kravljeg sirovog mleka potrebama odojčadi u pogledu sastava.

28 Fizičke osobine svežeg mleka 1) ph = ) relativna gustina : ) puferski kapacitet mleka (SH o ) 4) tačka mržnjenja od do o C Proteini mleka Humano mleko Kravlje mleko Kazein Proteini mlečnog seruma(α-laktoalbumin i β- laktoglobulin) Proteini iz krvi serumalbumin imunoalbumini enzimi amino kiseline

29 Kazein - fosfoprotein, kompleks više frakcija - sadrži 18 amino kiselina (glutaminska kiselina, prolin, leucin, lizin, valin) Kazeinske frakcije kravljeg mleka Izoelektrični Mol. ph masa % ukupnih proteina mleka Uglj. hidr. % Broj AK ostataka α s β γ κ

30 Osobine kazeinskih frakcija: α s - taloži se pomoću Ca- jona β - taloži se pomoću Ca- jona κ - ne taloži se pomoću Ca- jona, ali je osetljiv na delovanje labfermenta (stabilizuje α i β - kazeine na Ca - jone) α s - sastoji se iz više subfrakcija ( α s1 C, α s2 B) - Kazein se u mleku nalazi u obliku micela dijametra nm - Svaka micela sadrži oko 2 x 10 4 molekula kazeina, a 1 l mleka sadrži takvih micela - Kazeinske micele su agregati submicela Graña submicele kazeina

31 - Hidrofobni deo kazeinskih frakcija okrenut ka unutrašnjosti submicele, a hidrofilni deo (polarne amino kiseline) je okrenut ka spolja - α s kazein u tom spoljnom delu sadrži 8 ostataka serina za koje se vezuju fosfati estarskom vezom - β kazein u tom delu sadrži 4 ostatka serina O C O - H C CH 2 O P O - NH O - κ kazein nema ostataka serina u tom delu, već treonin koji je vezan za trisaharidnu komponentu ( α-n-acetilneuramin-(2 4)- β-galaktozil-(1 6)-Nacetilgalaktozamin) CH 3 O C OH NH O COO - H O CH 2 H C OH H O OH O OH OH O H OH C OH CH 2 OH H CH 2 OH OH NH C O CH 3

32 α i β kazeinske frakcije formiraju veze meñu micelama Ovako grañene micele sadrže 94 % proteina, 6 % Ca, Mg, P, citrata Obaranje kazeina: a) snižavanjem ph (jogurt, meki sirevi), mikroorganizmi laktoza mlečna kiselina ph opada, opada asociranje vode na površini micela, gradi se Ca-laktat kazein koaguliše

33 b) labferment, renin, himozin (sirevi) - dobija se iz želuca preživara, ali se u iste svrhe mogu koristiti i proteaze gljiva, svinjski pepsin - on specifično hidrolizuje jednu peptidnu vezu u kazeinu i deli ga na dva dela : para- - kazein i - kazein makropeptid Glu - Glu - Gln--- Leu - Ser - Phe - Met - Ala - Ile --- Thr - Ala - Val para-κ-kazein renin κ-kazein-makropeptid - kazein nije osetljiv na temperaturu i na 100 o C se taloži tek posle više časova, ali smanjenjem ph na taloži se odmah (tzv. proba kuvanjem)

34 Proteini mlečnog seruma - po izdvajanju kazeina zaostaju u surutki α - laktoalbumin - visok sadržaj triptofana β - laktoglobulin - visok sadržaj cistina, dosta slobodnih SH grupa - ovi proteini su osetljivi na temperaturu, talože se zagrevanjem na zidivima suda - Imunoglobulini - najvažnija komponenta humanog mleka koju ni jedno adaptirano mleko ne može nadoknaditi Ukupna biološka vrednost mleka = BV goveñeg mesa

35 Ugljeni hidrati mleka 1) Neutralni lipidi L a k t o z a - mlečni šećer, daje ukus mleku OH CH 2 OH OH O OH O veza β-1,4 CH 2 OH OH O OH OH laktoza 4-α-D-glukopiranozil-D-galaktopiranoza - slabo slatkog ukusa (5 puta manje od saharoze), lako kristališe u 2 forme: α - monohidrat, teško rastvoran u vodi β - anhidrovani oblik, rastvorljiviji - mutarotacija α i β oblika do ravnoteže koju čini 63 % β oblika i 37 % α oblika

36 Dobijanje laktoze: sirovo mleko taloženje kazeina slatka surutka izdvajanje masti obezmašćena slatka surutka taloženje proteina surutke surutka bez proteina i masti uparavanje slatki sirup kristalizacija laktoza T r i o z e 2-fukozido-laktoza: β - 1,4 GAL α -1,2 FUK 3-fukozido-laktoza: β - 1, 4 GAL GL GL α -1, 3 FUK

37 T e t r o z a Lakto-difukotetroza: β - 1, 4 GAL GL α -1,2 α -1, 3 FUK FUK CHO H-C-OH HO-C-H HO-C-H H-C-OH CH 3 FUKOZA (6-dezoksi-galaktoza) 2. Neutralni N-oligosaharidi Lakto-N-tetroza: β - 1, 3 β -1, 3 β -1, 4 GAL GLNAc GAL GL Lakto-N-fukopentaoza: β - 1, 3 β -1, 3 β -1, 4 GAL GLNAc GAL GL α -1, 2 FUK

38 3. Kiseli oligosaharidi (sialozidi) 3-laktaminil-laktoza: β - 1,4 GAL GL α -2, 3 NAN* * NAN= N-acetil neuraminska kis. Laktuloza: CH 2 OH OH O OH O CH 2 OH OH O OH CH 2 OH GAL β -1,4 FRUK OH β -1,4 Sadržaj ne-laktoznih šećera u kravljem mleku 1 g/l, a u humanom i do 10 g/l

39 Povoljna fiziološka dejstva mlečnih šećera: - Laktoza i drugi šećeri su povoljni za rad creva, naročito debelog creva - Faktori rasta Lactobacilus bifidus vrste mikroorganizama (naročito azotni polisaharidi) - Ovi sojevi hidrolizuju laktozu do mlečne kiseline koja snižava ph u crevima što ne pogoduje razvoju nekih štetnih sojeva mikroorganizama - stvara se ravnoteža sa truležnim bakterijama u crevima (Liobif) - Deca hranjena humanim mlekom sadrže u intestinalnoj flori znatno više ovih korisnih bakterija u odnosu na decu hranjenu kravljim mlekom Poremećaji metabolizma laktoze: a) delimičan ili potpun nedostatak enzima laktaze (uroñen ili stečen) posledice - osmotska dijareja, grčevi terapija : fermentisani mlečni proizvodi sa manjim sadržajem laktoze (jogurt, sir)

40 b) genetski nedostatak enzima galaktokinaze (tip I) ili galakto -1-P-uridil transferaze (tip I I) laktaza LAKTOZA GLUKOZA + GALAKTOZA galaktokinaza + ATP GALAKTO-1-FOSFAT galakto-1-p-uridiltransferaza URIDIL-di-P-GALAKTOZA epimeraza GALAKTOLIPIDI UDP-GLUKOZA Bolest se naziva galaktozemija tip I : akumulacija galaktoze koja se ne fosforiluje posledica - katarakta tip II: akumulacija galaktoza-1-fosfata posledice - oštećenje jetre, katarakta, mentalna retardacija, smrtni ishod

41 Lipidi mleka - mleko je važan izvor masti u svakodnevnoj ishrani - dosta je konstantan sadržaj masti u mleku, u proseku 3.2 % - mleko se plaća po masnoj jedinici - sadržaj holesterola u mleku je 14 mg / 100g Sastav lipida mleka: Triacilgliceroli % Fosfolipidi % Steroli % Vitamini A, D, E, K - mlečna mast sadrži oko 30 masnih kiselina sa 4-22 C atoma - MK sa 4-16 C atoma se stvaraju u mlečnoj žlezdi, dok se MK sa većim brojem C atoma i PMK unose hranom - Mlečna mast sadrži i račvaste MK i MK sa neparnim brojem C atoma -Mlečna mast jedina prirodno sadrži odreñenu količinu trans MK Humano mleko sadrži više EMK (oko 7 %) i manje buterne u odnosu na kravlje

42 Buterna (4:0) % Kapronska (6:0) 1-3 Kaprilna (8:0) 1-2 Kaprinska (10:0) 2-4 Kaproleinska (10:1) Undekanska (11:0) 0.1 Laurinska (12:0) Lauroleinska (12:1) Tridekanska (13:0) Miristinska (14:0) Miristoleinska (14:1) Pentadekanska (15:0) račv n-pentadekanska (15:0) Palmitinska (16:0) račv n-palmitinska (16:0) palmitoleinska (16:1) Heptadekanska (17:0) Heptadecenska (17:1) Stearinska (18:0) izo n-stearinska (18:0) Oleinska (18:1) Linolna (18:2) Linolenska (18:3) Arahinska (20:0) 0.3 Visok sadržaj MK sa malim brojem C atoma je karakterističan za mlečnu mast što ima za posledicu visok saponifikacioni broj, nisku tačku topljenja, fizičke osobine mlečne masti - tečne konzistencije (lakša apsorpcija). Ova osobina se koristi za ispitivanje i identifikaciju mlečne masti:

43 - sastav masnih kiselina metodom gasne hromatografije - Reichert - Meislov broj : količina baze potrebne za neutralizaciju u vodi rastvornih i isparljivih MK (vrednost mu je 17-36) - Polenskeov broj : količina baze potrebne za neutralizaciju u vodi nerastvornih isparljivih MK ( ) Masti se u mleku nalaze u obliku emulzije - Veličina kapljica 2-5 µm - U sredini se nalaze triacilgliceroli, a na površini je višeslojna haptogena membrana

44 - Membrane su naelektrisane, meñusobno se odbijaju i hidratisane su, što doprinosi stabilnosti emulzije Sastav lipida unutrašnjeg dela čestice i membrane (%) Unutrašnjost Membrana kapljice kapljice Triacilgliceroli Fosfolipidi Slobodne MK Steroli Stajanjem mleka masti se izdvajaju na površini. Obiranjem masti sa površine u ostalom mleku zaostaje % masti U razvijenim zemljama razvijeno je tržište mlečnih proizvoda sa sniženim sadržajem masti Naše mleko i mlečni proizvodi sadrže obično 2.8 % masti

45 Mineralne materije U mleku se nalaze u obliku rastvora, koloidno dispergovane i vezane za proteine U 100 ml mleka ima: Ca mg P mg K mg Na 50 mg Mg 12 mg Fe mg - dva puta manje nego u humanom mleku Cu 12 µg Zn 0.4 mg Co, Cu, J, Se - u malim količinama zavisno od ishrane Kalcijum Fosfor 46 % kao neorganski 33 % kao neorganski koloid koloid 20 % vezan za proteine 67 % u organskim jedinjenjima 34 % pravi rastvor Na, K, Cl, Mg uglavnom u obliku pravog rastvora

46 Soli mleka imaju veliki uticaj na rastvorljivost drugih sastojaka mleka na koju deluju: a) svojim naelektrisanjem b) u okviru kazeina - Odnos Ca i P je povoljan za apsorpciju oba sastojka - Laktoza olakšava resorpciju Ca i obrnuto Vitamini Sadržaj vitamina u mleku varira u zavisnosti od rase, područja, ishrane (za vitamine B grupe u rasponu 1:2, za vitamin C 1:13, vitamin A 1 : 7, vitamin K 1 : 400) Hidrosolubilni vitamini se sintetišu, a sadržaj liposolubilnih vitamina zavisi od ishrane

47 Sadržaj vitamina u 100 g mleka Letnje Zimsko Obrano, Humano letnje Vitamin A*, µg trag 54 Karoteni, µg trag 21 Vitamin D* µg trag 0.02 B 1, mg B 2, mg PP, mg B 6, mg B 12, µg Folna kis., µg Biotin, µg Vitamin C, mg Vitamin E, mg trag IU vitamina A = 0.3 µg retinola = 0.6 µg β- karotena 1 IU vitamina D = µg Postupci pripreme mleka za tržište uništavaju jedan deo vitamina mleka, naročito hidrosolubilnih Vitaminiziranje mleka je uobičajen način suplementacije vitamina u ishranu ugroženih populacionih grupa

48 Enzimi 19 enzima poreklom iz vimena ili kao proizvod aktivnosti mikroorganizama Najvažniji su oksidoreduktaze (peroksidaze, katalaze, ksantinoksidaze) i hidrolaze (fosfataze) Peroksidaze i fosfataze služe za ispitivanje ispravnosti postupka pasterizacije Hranljiva vrednost mleka Mogućnost zadovoljenja dnevnih potreba osobe uzrasta godine sa 2 šolje mleka (oko 400 g): % Proteini Ukupna energija Ca 62 P 48 Vitamin A Vitamin D 2 B B B Vitamin C 10

49 Metode obrade mleka 1) prečišćavanje i homogenizacija ceñenje, centrifugiranje, homogenizovanje, filtriranje 2) pasterizacija o C 30 min. trajna, niska pasterizacija (inaktiviraju se fosfataze) o C 40 sek. kratkotrajna pasterizacija (inaktiviraju se fosfataze) 85 o C 1 min. visoka pasterizacija (inaktiviraju se peroksidaze) Uništavaju se mikroorganizmi, ali ne i spore, trajnost nekoliko dana 3) sterilizacija preko 100 o C u toku 1-30 min., najkasnije 24 časa posle muže a) autoklaviranje u samim bocama b) autoklaviranje veće količine i aseptičko pakovanje oba načina se izvode na o C denaturisanje proteina promena boje (tamni) reakcija lizina i laktoze izmenjen ukus

50 c) uperizacija - ubacivanje pregrejane vodene pare pod pritiskom u toku 4 sek. manje izmene strukture proteina manje izražene promene ukusa i mirisa d) UHT sterilizacija (= ultra high temperature) na 132 o C u toku 1-2 sekunde najtrajnije, do 60 dana neotvoreno na sobnoj temp. 5) kuvanje mleka u toku 3 min. Sve metode pripreme i termičke obrade mleka u većoj ili manjoj meri dovode do gubitaka vitamina (vit. C % gubitaka, B 1, B 6 i B %, folna kiselina 5-30 %)

51 Humanizovanje mleka Cilj: dobijanje proizvoda standardizovanog sastava u pogledu makro i mikronutrimenata čiji bi sadržaj bio što približniji sastavu humanog mleka Ugljeni hidrati : dodaje se laktoza Proteini: smanjuje se količina ukupnih proteina, uklanja se kazein, dodaju se proteini mlečnog seruma Masti: smanjuje se količina mlečne masti, dodaju se biljna ulja zbog povećanja sadržaja vitamina E i PMK Mineralne materije: smanjuje se količina Ca i P Nedostaci adaptiranog mleka koji se ne mogu izbeći: - psihološka bliskost majke i deteta tokom dojenja - nema imuno aktivnih proteina - manji sadržaj azotnih polisaharida - manji sadržaj EMK - manji sadržaj vitamina A i C - smanjena biološka iskoristljivost lizina zbog reakcija Maillard

52 Proizvodi od mleka 1) Zgusnuto mleko Dobija se uparavanjem mleka pri sniženom pritisku na temp o C na oko 1/3 zapremine; nije sterilan proizvod; zaslañeno zgusnuto mleko zbog visokog sadržaja dodate saharoze može duže da se čuva; nezaslañeno zgusnuto mleko se obično sterilizuje (u konzervama) 2) Mleko u prahu Dobija se sušenjem prethodno pasterizovanog i delimično zgusnutog mleka tzv. spray-postupkom; sadrži 4-5 % vode, lako je rastvorno, higroskopno; rekonstituisanje : 130 g mleka u prahu g vode 3) Fermentisani proizvodi (jogurt, kiselo mleko, kefir) Fermentisanjem pasterizovanog mleka odgovarajućim kulturama mikroorganizama B. acidophyllus za kiselo mleko (fermentira laktozu u mlečnu kiselinu) Kombinacija Strep. thermophylus i Thermobacterium bulgaricus za jogurt (1 fermentira laktozu u mlečnu kiselinu, a drugi razlaže koagulisani kazein u tečniji oblik) Pored mikroorganizama u proizvodnji kefira se koriste i kvasci koji razlažu laktozu do alkohola Ovi proizvodi imaju i fiziološki značaj (probiotici)

53 4) Pavlaka To je emulzija mlečne masti u obranom slatkom mleku ili spontano ukiseljenom mleku; Dobija se skidanjem masti sa površine nekuvanog mleka 5) Maslac Dobija se izdvajanjem mlečne masti iz pavlake (pasterizacija, fermentacija, skidanje masti, bućkanje, uklanjanje vode, laktoze, soljenje); to je emulzija vode u mlečnoj masti 6) Kajmak Skida se skrama sa površine proključalog i ohlañenog mleka sadrži mast, koagulisane proteine 7) s i r e v i - Proizvode se zgrušavanjem kazeina iz mleka pomoću labfermenta i sadejstvo odreñenih bakterijskih kultura (starteri) - mleko može biti punomasno, delimično obrano, mešavine različitih vrsta mleka I faza : zgrušavanje (obara se kazein) II faza : ceñenje (uklanja se laktoza, zaostaju proteini i masti)

54 III faza: usitnjavanje i sazrevanje - ova faza daje karakteristične osobine sirevima mlečno-kiselinske bakterije: previru zaostalu laktozu proteolitičke bakterije: razgrañuju proteine propionsko-kisele bakterije: razgrañuju Ca-laktat na propionsku i sirćetnu kiselinu, CO 2 Podela sireva: A. prema konzistenciji 1) Meki sirevi zreli (sjenički, šarplaninski, feta) sa plesnima na kori (kamamber, bri) - P. candidum sa plesnima u testu (rokfor, gorgonzola) - P. glaucum sa jakim mirisom (limburg, romadur) - od osloboñenih amonijaka, H 2 S, (NH 4 ) 2 S 2) Tvrdi sirevi (ementaler, grijer, parmezan, edamer, gauda, trapist) - ukoljen najveći deo surutke presovanjem 3) Topljeni sir dobija se topljenjem 1 ili više vrsta sireva uz dodatak emulgatora, stabilizatora, sredstava za vezivanje vode, začina

55 B. prema sadržaju masti 1) ekstramasni > 55 % masti 2) punomasni > 45 % 3) tričetvrt masni > 35 % 4) polumasni > 25 % 5) četvrt masni > 15 % 6) posni < 15 % Dijetetski značaj sireva: - sadrže mlečno-kiselinske bakterije - bolji izvor masti i proteina po jedinici mase od mleka - proteini manje BV od mleka (samo kazeinski) - nema laktoze - mogu biti različitog sadržaja masti

56 MASTI I ULJA To su različiti proizvodi biljnog i životinjskog porekla koji sadrže velike količine masti. Zovu se još i vidljive mast. Uglavnom se radi o proizvodima dobijenim izolovanjem masti iz polaznih sirovina koje su bogate mastima. opšte karakteristike - bogati izvor energije - izvor liposolubilnih vitamina i provitamina - izvor esencijelnih masnih kiselina podela prema poreklu: životinjske (svinjska mast, loj, kozja mast, guščja mast, maslac, maslo, riblje ulje) biljne (maslinovo, suncokretovo, sojino, repičino, sezamovo ulje, kokosova i palmina mast) podela prema konzistenciji: masti ulja

57 životinjske masti - dobijaju se od tkiva životinja i morskih sisara suvim ili vlažnim postupkom - sastoje se uglavnom od triacilglicerola - visok sadržaj ZMK i holesterola - uglavnom su čvrste konzistencije sa visokom tačkom topljenja - tendencija ka smanjivanju njihovog korišćenja u ishrani Sastav masnih kiselina nekih životinjskih masti (%) Maslac Svinjska mast Riblje ulje (bakalar) 10: : : : : : : : C Holesterol, mg/100g ZMK PMK ϖ-3 PMK

58 Svinjska mast - dobija se suvim ili vlažnim topljenjem masnih tkiva, sala, oporaka svinja, najviše na 75 o C - bele ili belo-žućkaste boje - glatke ili zrnaste strukture - topi se na o C - čvrsta na sobnoj temperaturi Goveñi loj - dobija se topljenjem masnog tkiva goveda - bele, bledo-žute boje - ima više ZMK od svinjske masti - topi se na o C - razlikovanje svinjske masti od goveñeg loja na osnovu različitog sastava triacilglicerola za ZMK u sastavu, što utiče na vrednost tzv. Bomerovog broja:

59 S Pa S svinjska mast, t.t. = 68.5 o C 2-palmitil-1,3-distearin S S goveñi loj, t.t. = 63.3 o C Pa 3-palmitil-1,2-distearin Bomerov broj = Tg + 2(Tg - Tk) = Tg + 2d gde je Tg = t.t. triglicerida Tk = t.t. ZMK MASLAC - dobija se izdvajanjem mlečne masti iz pavlake (slatke ili kisele) - uobičajeni postupak za dobijanje maslaca: pasterizacija pavlake (U/V emulzija, % mlečne masti) zrenje pavlake dodatkom kulture Strept. lactis i Strept. citrovorus bućkanje pavlake na 8-12 o C (promena faza u V/U) ispiranje maslaca mehanička obrada soljenje (do 2 % NaCl)

60 - sadrži najmanje 82 % mlečne masti i najviše 16 % vode - najčešće kvarenje hidrolitičko - boja maslaca potiče od karotena - skoro cela količina liposolubilnih vitamina iz mleka prelazi u maslac (A,D,E) - velika količina ZMK i holesterola - falsifikovanje maslaca: dodavanjem vode dodavanjem jeftinijeg margarina, svinjske masti, loja - otkrivanje falsifikata: Reichert - Meisslov broj Polenske-ov broj odnos C12/10 = odnos C14/12 = odnos C10/8 = Maslo - dobija se topljenjem maslaca - sadrži i do 98 % masti - menja u ishrani seoskog stanovništva svinjsku mast

61 Biljna ulja - dobijaju se presovanjem ili ekstrakcijom za tu svrhu pripremljenih semenki, plodova, koštica raznog voća, klica žitarica i drugog biljnog materijala - najčešće biljke koje se koriste za dobijanje ulja: semenke: suncokret, soja, repica, mak, suzam, pamuk, bundeva plodovi: masline, palma klice: kukuruz, pšenica koštice: grožñe, kajsija Opste karakteristike: - tečne konzistencije na sobnoj temperaturi - visok sadržaj PMK, ugl. n-6 serije - uglavnom triacilgliceroli - sadrže biljne sterole - sadrže vitamin E, naročito ulja poreklom iz klica

62 osnovne faze dobijanja biljnih ulja: priprema sirovina presovanje sirovina ekstrakcija org. rastvaračima rafinacija : ceñenje odsluzivanje neutralizacija pranje beljenje sušenje = = polurafinat dezodorisanje demargarinizacija pakovanje = = rafinat - cilj rafinacije ulja je uklanjanje nekih komponenti koje sirovo biljno ulje sadrži (boje, proteini, sluzi, smole, gume, ugljovodonici, glicerol, SMK, aldehidi, ketoni, polifenoli, mehaničke nečistoće)

63 Sastav MK nekih biljnih ulja (%) Suncokretovo Kukuruzno Maslinovo Sojino 14: : : : : : : Maslinovo ulje - dobija se iz sveže, zrelepulpe ploda masline (Olea europea) - pulpa sadrži i do 55 % ulja - nizak sadržaj PMK (teže je sušivo) - rafinisano ulje se koristi u proizvodnji ribljih konzervi - dobar izvor vitamina A,D,E - više se ceni nerafinisano od rafinisanog maslinovog ulja

64 Suncokretovo ulje - dobija se iz semenki suncokreta (Helianthuus annuus) - seme sadrži i do 28 % ulja - uljane pogače koje se dobijaju posle ekstrakcije su dobra stočna hrana - malo sadrži 18:3, te nije podložno oksidativnoj užeglosti Ulje kukuruznih klica - dobija se preradom kukuruznih klica koje zaostaju posle mlinske obrade zrna (suvi postupak) ili nakon odvajanja od navlaženog zrna (vlažni postupak) - dobija se hladnim presovanjem klica - sadrži dosta biljnih sterola i vitamina E Sojino ulje - zrno sadrži do 20 % ulja - sadrži biljne sterole, tokoferol, karoten - zbog visokog sadržaja 18:3 lako podleže oksidativnom kvarenju Biljne masti - dobijaju se delimičnim hidriranjem biljnih ulja - u postupku se kao katalizator koristi Ni - koriste se za kuvanje (shortening) - ne sadrže vodenu fazu - mogu da sadrže različitu količinu trans MK - u toku hidrogenacije dolazi i do transesterifikacije

65 Margarin - pronañen godine u Francuskoj - zamena za maslac - čvrsta emulzija tipa V/U sa najmanje 82 % masnoće - u proizvodnji margarina mogu se koristiti jestive masti i ulja biljnog i životinjskog porekla, mleko i proizvodi od mleka, kao i maslac - u proizvodnji margarina koriste se sojino, repičino, suncokretovo ulje koja se delimično hidrogenizuju do postizanja željene konzistencije - vodena faza je najčešće mleko, može i voda - zbog različitih početnih sirovina i različitog stepena hidrogenizovanja NMK može biti veoma različitog sastava MK - sadrži dosta trans MK ( i do 30%) - vodena faza može da se poveća i do 60 %, ali to tada predstavlja dijetetski proizvod - po želji može da sadrži više ili manje PMK - dozvoljeni dodaci u proizvodnji margarina: prirodne arome (diacetil), boje (karoten), vitamini (A-do 2000 IJ, D- do 200 IJ, E - 15 mg na 100 g proizvoda), antioksidansi (galati, BHT, BHA), konzervansi (sorbinska kiselina i njene soli) i emulgatori (lecitin, mono i digliceridi MK)

66 - podložan je kvarenju - dokaz da je margarin proizveden uz dodatak mleka ili maslaca je prisustvo holesterola - značaj odreñivanja sastava MK margarina: - ako odnos C12/10 iznosi 7-8 korišćeno je kokosovo ulje - ako ovaj odnos iznosi korišćeno je palmino ulje - ako je ovaj odnos niži od 6 korišćen je maslac - ako sadrži više od 0.1 % C15:0 korišćene su životinjske masti - ako je sadržaj 18:2 veći od 8 % korišćeno je suncokretovo, kukuruzno ulje - ako je prisutna i 18:3, a sadržaj 18:2 je veći od 8 % korišćeno je sojino ulje ŽITA I PROIZVODI OD ŽITA Jednogodišnje biljke čiji se plodovi (zrna) koriste u ishrani najčešće u samlevenom, prekrupljenom ili oljuštenom stanju opšte karakteristike - izvor energije (ugljeni hidrati) - izvor proteina nepotpune BV (BV = 55) - izvor mineralnih materija i vitamina B grupe (B 1, B 2, PP) - jeftine su namirnice - bogate su P - daju metabolizmom u organizmu kisele proizvode - dobar izvor dijetnih vlakana ako nisu rafinisane

67 Podela - hlebarice, hlebna žita (pšenica, kukuruz, raž, ječam, ovas) - variva, kašarice (pirinač, heljda, proso) Presek zrna pšenice: 1. brada 2. ljuska čini % mase zrna, šestoslojna 3. aleuronski sloj 4. endosperm čini % mase zrna 5. klica + skutulum čine % mase zrna

68 P{enica P{eni~no bra{no 70% ekstrakc. Kukuruz Pirina~ sa ljuskom Pirina~, glazirani Beli hleb Crni hleb H 2 O% UH% Prot.% Masti% SC*% Ca, mg P, mg Fe, mg B 1, mg B 2, mg tr tr 0.1 PP, mg Ugljeni hidrati žita - skrob (amiloza, amilopektin) - u obliku skrobnih granula veličine µm u endospermu zrna; oblik i veličina granula su karakteristični i koriste se za identifikaciju biljne vrste - u proizvodnji hleba i peciva ponašanje skroba je od velike važnosti : hidratacija, delovanje α i β- amilaza, grade se supstrati za kvaščeve gljivice C 12 H 22 O 11 + H 2 O 4 CH 3 CH 2 OH + 4 CO 2 maltoza C 6 H 12 O 6 + H 2 O 2 CH 3 CH 2 OH + 2 CO 2 glukoza - retrogradovanje amiloze je uzrok starenja hleba

69 Proteini žita Neke karakteristike sastava proteina žita (% ukupnih proteina) albumini globulini prolamini glutelini Pšenica Ječam Pirinač Kukuruz Prolamini : glijadin u pšenici, ovsu, pirinču hordein u raži zein u kukuruzu Glutelini : glutenin u pšenici orizein u pirinču avenin u ovsu Albumini: leukozin u pšenici, raži Globulini: avenalin u ovsu

70 To su nepotpuni proteini, limitirajuća AK im je lizin, a siromašni su takoñe u triptofanu, valinu - odnos glijadina i glutenina je važan za nastajanje glutena i osobinu pecivosti testa (vidi praktikum) - dobar gluten je elstičan, čvrst, gumast Vitamini - nema vitamina A,D (samo provitamini vitamina D u klici), K, C, B 12 - Vitamin E u klici i vitamini B grupe Raspodela vitamina B grupe u pojedinim delovima zrna (% od ukupnog sadržaja) aleuronski sloj skutulum endosperm B B PP B Pantotenska kis

71 Brašno - spada u mlinske proizvode od žita - dobija se mlevenjem mlinski pripremljenog zrna žita - cilj ovog postupka je uklanjanje ljuske i klice - sastav zavisi od vrste žita, hibrida, klimatskih uslova i stepena ekstrakcije - stepen ekstrakcije predstavlja broj kilograma brašna dobijen od 100 kg žita - što duže brašno stoji, a najduže do 12 meseci hleb je boljeg kvaliteta usled oksidacionih procesa koji se u tom periodu odvijaju; u istu svrhu se brašnu dodaju aditivi oksidativnog delovanja (bromati, vitamin C) - postoje različiti tipovi brašna prema sadržaju pepela: tip brašna predstavlja količinu pepela izraženu na suvu materiju i pomnoženu sa faktorom stepen ekstrakcije žita najviše utiče na sadržaj celuloze, lipida, vitamina i minerala u brašnu - ostali mlinski proizvodi su prekrupa, griz, klice, instant proizvodi

72 Hleb i pecivo - to su pekarski proizvodi od brašna koji se dobijaju pečenjem testa posle njegove fermentacije - uobičajeni recept za pripremanje hleba: 100 delova brašna delova vode 1 deo pekarskog kvasca 1.5 delova soli - drugi dodaci u cilju poboljšanja kvaliteta i hranljive vrednosti: mleko, jaja, ulje, sojino brašno, začini i dr. - testo koje se dobija mešanjem svih sastojaka ima karakterističnu strukturu, odgovarajuće čvrstine, rastegljivosti; gluten ima oblik finih niti koje su isprepletene i rasprostiru se u svim pravcima obuhvatajući hidratisana skrobna zrnca - u toku fermentacije i stajanja testa nastaje CO 2 i alkoholne pare čija je uloga da rastežu testo stvarajući šupljike što znatno povećava volumen testa; elastičnost i kvalitet glutena direktno utiču na pravilno dizanje testa

73 - pečenje se vrši na oc; na toj temperaturi skrob sa površine se razlaže, dekstrini se karamelizuju i formiraju tamnu koru; kora sprečava da se temperatura u sredini poveća preko 90 oc i sprečava ispravanje vode, skrob gelatinizuje i prelazi u skrobni lepak.; gluten se koaguliše - stajanjem hleba skrob otpušta vodu koju koagulisani gluten više ne može da veže - pšenični hleb se proizvodi od brašna tipa 500 (beli hleb), tipa 800 (polubeli) i tipa 1100 (crni hleb) - ražani hleb se dobija od brašna tipa 950 i specijalne vrste hleba: mlečni hleb - najmanje 50 % vode je zamenjeno mlekom masni hleb - dodato najmanje 5 % masti hleb sa jajima - 3 jaja na 1 kg brašna hleb za dijabetičare obogaćen proteinima, sa smanjenim sadržajem ugljenih hidrata

74 Testenine - dobija se mešanjem brašna ili griza sa vodom, oblikovanjem i sušenjem bez prethodne fermentacije - najčešći dodaci u proizvodnji testenina su jaja, povrće, mesni ekstrakti VOĆE I POVRĆE Voće predstavlja plodove kultivisanih ili samoniklih višegodišnjih ili jednogodišnjih biljaka namenjene ljudskoj ishrani. Povrće predstavlja plodove ili delove povrtarskih biljaka.

75 opšte karakteristike: - sličnog su kvalitativnog sastava - visok sadržaj vode - energetska vrednost im je uglavnom mala - izvor vitamina C, B grupe, karotenoida, neki i vitamina E - izvor minerala (K, Mg, Ca, P, Fe) - izvor rastvornih ugljenih hidrata i sirove celuloze - izvor nenutritivnih, potencijalno protektivnih supstanci - alkalne reakcije je pepeo Podela voća: - koštičasto (kajsije, breskve, šljive, višnje, trešnje) - jabučasto (jabuke, kruške, dunja, oskoruša) - jagodasto (jagode, maline, kupine, dud, grožñe, ribizle) - jezgrasto (orah, lešnik, kesten, kikiriki, badem) - južno (citrusi i ostalo južno voće)

76 Podela povrća: - lisnato i cvetasto (blitva, zel. salata, spanać, radič, zelje, kupus, kelj, karfiol) - plodovsko (paradajz, paprika, plavi patlidžan, krastavac, dinja, lubenica, tikvica) - lukovice (crni i beli luk, praziluk) - korenasto (šargarepa, rotkva, celer, cvekla) - krtolasto (krompir) - leguminozno (grašak, boranija) - ostalo (pečurke, špargle, artičoke) Hemijski sastav voća (%) Vrsta voća Voda Proteini Lipidi Uglj. hidr. Jabučasto voće Koštičavo voće Jagodasto voće Južno voće Jezgrasto voće

77 Hemijski sastav povrća (%) Vrsta povrća Voda Proteini Lipidi Uglj. hidr. Lisnato i cvetasto Korenasto Plodovsko i lukovičasto Krtolasto Leguminoze Najvažniji nutrimenti voća i povrća 1) ugljeni hidrati - čine najveći deo suve materije - više ih ima u voću - uglavnom glukoza i fruktoza, saharoze ima više samo u šargarepi, crnom luku, banani, breskvi i dinji - male količine arabinoze, manoze, sorbitola - krompir sadrži veliku količinu skroba - uvek sadrže inozitol - sirova celuloza sastojak ćelijskih zidova - više je ima u povrću - pektin u većim količinama u jabuci, dunji

78 2) proteini - u malim količinama zastupljeni osim u leguminozama, krompiru i jezgrastom voću - nepotpune biološke vrednosti osim u pečurkama, jezgrastom voću, krompiru gde su delimično nepotpune - sadrže enzime, slobodne amino kiseline, amine, druga azotna jedinjenja 3) lipidi - u malim količinama zastupljene osim u jezgrastom voću, maslini, avokadu - kora prekrivena kutikulom u čiji sastav ulaze voskovi i kutin - lipidi su tečne konzistencije usled značajne zastupljenosti PMK - PMK uglavnom n-6 serije - visoke biološke vrednosti

79 4) organske kiseline - čine reakciju voća i povrća kiselom - slobodne ili vezane u soli ili estre - najčešće su: jabučna, vinska, ćilibarna, limunska, pirogrožñana, oksalna 5) vitamini vitamin C: citrusi, nar mg/100g, suv peršun - 200, crna ribizla - 180, paprika - 100, ren - 100, prokelj - 80, krompir - 30 karotenoidi : zel. salata 1.1 mg%, blitva 3.5 mg%, kelj - 1.7

80 B 1 : boranija mg/100g, orah , badem , mladi luk , praziluk , jagode B 2 : badem mg/100g, šampinjoni , crvena paprika - 0.4, orah , dinja , boranija PP : šampinjoni mg/100g, crvena paprika - 5.7, orah - 5, badem - 4.2, boranija - 2.1, dinja - 1.8, jagoda B 6 : avokado mg/100g, suva šljiva - 0.5, peršun -.32, jagoda , boranija vitamin E: orah -22, paprika crvena - 6, boranija - 4, prokelj ) minerali - odnos Ca i P je često vrlo dobar Kalcijum: crvena paprika mg/100g, badem, lešnik - 254, mladi luk, praziluk - 170, suva smokva - 178, boranija -122, cvekla Fosfor: badem, kikiriki, lešnik mg/100g, boranija - 415, crvena paprika - 380, mlad luk - 250, beli luk - 134, suvo grožñe - 137, šampinjoni Gvožñe: crvena paprika - 8 mg/100g, boranija - 6.4, badem - 4.4, suve smokve, šljive i grožñe - 3.5, mlad luk - 3.4, spanać - 3.1, praziluk - 3.1, kajsija - 1, jagoda - 0.8

81 7) aromatična jedinjenja - u malim količinama prisutne (10-4 ) - preko 200 različitih identifikovano - estri, kiseline, alkoholi, aldehidi, ketoni - manje ih ima u povrću 8) fenolska jedinjenja - tanini - daju oporost - antocijanini, antocijanidini, antoksantini- boja - gorke materije : narginin, hesperidin, limonoidi, kukurbitacin 9) enzimi - oksidaze, fenolaze Nenutritivne komponente: Bioflavonoidi (hesperidin, rutin) polifenolska jedinjenja izvori: citrusi (perikarp), paprika, jagodasto vo}e, ~aj, k delovanje: antiosidativno vezuju metale pove}avaju tonus i elsti~nost kapilara smanjuju agregaciju leukocita Anocijani crveni, plavi, ljubi~asti pigmenti vo}a i povr}a glikozidi obezbojavaju se kuvanjem delovanje : na kapilare deluju sli~no bioflavonoidima

82 PROIZVODI OD VOĆA I POVRĆA opšte karakteristike: - izvor energije - izvor mineralnih materija - smrznuto voće i povrće, kao i biološki konzervisano je izvor vitamina 1) Prerañevine od povrća - dehidratisano povrće - sok od povrća - povrće sterilisano u konzervama - biološki konzervisano povrće (kupus, paradajz, paprika) - marinirano povrće (turšija) - smrznuto povrće

83 2) Prerañevine od voća - marmelade - pekmez - džem - kompot - voćni sokovi (bistri, mutni, kašasti) - slatko - voćni žele - sušeno voće - kandirano voće - smrznuto voće DI JETETSKE NAMI RNICE

84 Dijetetske namirnice su namirnice za osobe sa posebnim nutritivnim potrebama To su namirnice koje se zbog svog posebnog sastava ili posebnog načina proizvodnje jasno razlikuju od namirnica uobičajenog sastava Дијететске намирнице намењене су да задовоље посебне нутритивне захтеве: здраве одојчади и мале деце; одређених категорија особа код којих је поремећен процес пробаве или метаболизма; одређених категорија особа које се налазе у посебним физиолошким стањима и код којих је потребно постићи посебно деловање контролисаним уносом одређених састојака хране

85 У дијететске намирнице спадају: 1) формуле за одојчад; 2) дечијахрана; 3) храна за особе на дијети за мршављење; 4) храназапосебнемедицинскенамене; 5) храна за особе интолерантне на глутен; 6) замене за кухињску со На сваком паковању дијететске намирнице мора бити наведена ознака»дијететски производ«декларацијом, презентацијом и рекламирањем не смеју се приписивати дијететским намирницама и дијететским суплементима својства превенције, третирања и лечења болести, или се позивати на таква својства Дијететске намирнице и дијететски суплементи, као и намирнице којима су додати витамини, минерали, морају да имају истакнуту нутритивну декларацију

MESO I PROIZVODI OD MESA

MESO I PROIZVODI OD MESA PODELA NAMIRNICA prema francuskim autorima 1- Meso, ribe, jaja, suve leguminoze Izvor punovrednih proteina U organizmu metabolizmom daju kisele proizvode 2- Mleko i sir Izvor punovrednih proteina i kalcijuma

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE ENERGETSKE I NUTRITIVNE VREDNOSTI

IZRAČUNAVANJE ENERGETSKE I NUTRITIVNE VREDNOSTI IZRAČUNAVANJE ENERGETSKE I NUTRITIVNE VREDNOSTI Prost procentni račun 1g proteina = 4,1kcal 1g uglj.hidrata = 4,1kcal 1g lipida = 9,3kcal 1 Primer 1 Izračunati energetsku vrednost obroka (kcal) ako je

Διαβάστε περισσότερα

6/2/2011 TABELE MAKROBIOTIČKA

6/2/2011 TABELE MAKROBIOTIČKA TABELE VEGETARIJANSKA I MAKROBIOTIČKA ISHRANA 1 Tabela 1. Prosečne dnevne potrebe proteina u Ijudskoj ishrani (u gramima i u prehrambenim jedinicama) Uzrast (god.) Grami Uzrast (god.) Prehrambene jedinice

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU 13.2.2018 ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU 1 Hranom se nazivaju sve materije biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, koje služe za odvijanje odredjenih funkcija u čovečijem organizmu (fizički i umni

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU Hranom se nazivaju sve materije biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, koje služe za odvijanje odredjenih funkcija u čovečijem organizmu (fizički i umni rad, rast,

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Nepoželjne promene mleka Ukišeljavanje mleka: pri nižim temperaturama Lactococcus lactis

Nepoželjne promene mleka Ukišeljavanje mleka: pri nižim temperaturama Lactococcus lactis Nepoželjne promene mleka Ukišeljavanje mleka: pri nižim temperaturama Lactococcus lactis mlečna kis., snižava se ph pri višim temperaturama Streptococcus thermophilus i Enterococcus faecalis nizak ph,

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

PROTEINI uloga u organizmu:

PROTEINI uloga u organizmu: PROTEINI PROTEINI proteos (grč.) - prvi, najvažniji prisutni u svim živim organizmima od virusa do biljaka i životinja ulaze u sastav svake ćelije: protoplazama, jedro (nukleoproteini), membrana uloga

Διαβάστε περισσότερα

LIPIDI. Definicija lipida

LIPIDI. Definicija lipida LIPIDI Definicija lipida Lipidi su materije biološkog porekla koje ulaze u sastav organizama biljaka i životinja, i u osnovi se karakterišu time: što su slabo rastvorni ili nerastvorni u vodi, a rastvorni

Διαβάστε περισσότερα

Suplementi za maksimalne rezultate

Suplementi za maksimalne rezultate Suplementi za maksimalne rezultate Pregled Maximalium proizvoda: Naziv Težina 30g 100% Whey protein čokolada 750g 2270g Gainer Mass Pro čokolada 1000g BCAA 2:1:1 kruška 420g 100 % Creatine Monohydrate

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Referati za vježbe iz kolegija PRERADA GROŽðA Stručni studij kemijske tehnologije Smjer: Prehrambena

Διαβάστε περισσότερα

Masti 3/15/2016. Lipidi (masti) Osnovne funkcije masti (lipida) Elementarni sastav masti i skroba, %

Masti 3/15/2016. Lipidi (masti) Osnovne funkcije masti (lipida) Elementarni sastav masti i skroba, % Lipidi (masti) Masti grupa materija koja se međusobno može bitno razlikovati u pogledu hemijskih svojstava, ali za sve je zajedničko rastvaranje u organskim rastvaračima (etar, CCl 3, hloroformu, aceton)

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5

године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5 02.06.2014.године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5 PROIZVODI ŢIVOTINJSKOG POREKLA, NA DRUGOM MESTU NEPOMENUTI NITI OBUHVAĆENI Tarifni Tarifna oznaka Naimenovanje

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

PODELA LIPIDA NE MOGU SE SAPONIFIKOVATI MOGU SE SAPONIFIKOVATI STEROIDI TERPENI PROSTI SLOŽENI MASTI I ULJA VITAMINI (A,D,E,K) FOSFOLIPIDI

PODELA LIPIDA NE MOGU SE SAPONIFIKOVATI MOGU SE SAPONIFIKOVATI STEROIDI TERPENI PROSTI SLOŽENI MASTI I ULJA VITAMINI (A,D,E,K) FOSFOLIPIDI LIPIDI ŠTA SU LIPIDI Pod nazivom lipidi podrazumeva se velika grupa raznorodnih jedinjenja, koja se nalaze u biljnim i životinjskim tkivima, nerastvotljiva u vodi a dobro rastvorljiva u nepolarnim organskim

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

TEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ

TEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ TEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ UVOD bonbonski proizvodi proizvodi KONDITORSKE INDUSTRIJE, koje potrošaĉi VRLO CENE, mogu biti razliĉitog IZGLEDA OBLIKA VELIĈINE

Διαβάστε περισσότερα

NAMIRNICE BILJNOG POREKLA. - Žitarice i mlinski proizvodi

NAMIRNICE BILJNOG POREKLA. - Žitarice i mlinski proizvodi NAMIRNICE BILJNOG POREKLA - Žitarice i mlinski proizvodi Pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda, testenina i brzo smrznutih testa. Službeni list SRJ 52/95 i Službeni list SCG 56/2003

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MASTI U HRANI I ISHRANI. Predavač: prof. dr Slađana Šobajić MAKROMOLEKULE OSNOVNI HRANLJIVI SASTOJCI MAKRONUTRIMENTI

MASTI U HRANI I ISHRANI. Predavač: prof. dr Slađana Šobajić MAKROMOLEKULE OSNOVNI HRANLJIVI SASTOJCI MAKRONUTRIMENTI MASTI U HRANI I ISHRANI Predavač: prof. dr Slađana Šobajić MAKROMOLEKULE OSNOVNI HRANLJIVI SASTOJCI MAKRONUTRIMENTI 1 Lipidos (grč.) = mastan Chevreul (XIX vek) otkrio buternu, valerijansku, kapronsku,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine prof.goran Poš AMINOKISELINE elementarne jedinke proteina (belančevina) evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine AMINO-(karboksilne) (karboksilne)-kiseline

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

MASTI U HRANI I ISHRANI

MASTI U HRANI I ISHRANI MASTI U HRANI I ISHRANI Predavač: prof. dr Slañana Šobajić Liebig je 1842. godine utvrdio postojanje tri glavne grupe sastojaka živog sveta: proteina, ugljenih hidrata i masti MAKROMOLEKULE OSNOVNI HRANLJIVI

Διαβάστε περισσότερα

NAMIRNICE BILJNOG POREKLA. - Ulja i biljne masti

NAMIRNICE BILJNOG POREKLA. - Ulja i biljne masti NAMIRNICE BILJNOG POREKLA - Ulja i biljne masti Masti i ulja - jedna od retkih hranljivih mat. koja se unosi u organizam u čistom, koncentrovanom obliku PIRAMIDA ISHRANE Ulja i masti Moja piramida Postepeno

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Nastavna jedinica: PRERADA ŽITARICA

Nastavna jedinica: PRERADA ŽITARICA Nastavna jedinica: PRERADA ŽITARICA Smer: Agroturizam i ruralni razvoj Predmet: Tehnologija poljoprivrednih proizvoda Predmetni nastavnik: prof. Dr Mirko Babić prof. Dr Ljiljana Babić Asistenti: mr Ivan

Διαβάστε περισσότερα

Testovi intolerancije na hranu

Testovi intolerancije na hranu Testovi intolerancije na hranu Kratki test intolerancije na 22 namirnice Sadrži najučestalije namirnice u kontinentalnoj prehrani 1. Kravlje mlijeko i sir 2. Ovčje mlijeko i sir 3. Kozje mlijeko i sir

Διαβάστε περισσότερα

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA... SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA

Διαβάστε περισσότερα

4. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer VITAMINI VITAMINI RASTVORLJIVI U LIPIDIMA VITAMIN A (RETINOL)

4. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer VITAMINI VITAMINI RASTVORLJIVI U LIPIDIMA VITAMIN A (RETINOL) VITAMII VITAMII Složena organska jedinjenja koja služe za regulisanje hemijskih procesa u organizmu. Unose se putem hrane iz razloga što ih čovek ne može sintetisati. aziv potiče od latinskih reči vita

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

MASTI U HRANI I ISHRANI. Predavač: prof. dr Slađana Šobajić

MASTI U HRANI I ISHRANI. Predavač: prof. dr Slađana Šobajić p r o t e i n a, u g l j e n i h h i d r a t a i m a s t i MASTI U HRANI I ISHRANI Predavač: prof. dr Slađana Šobajić Liebig je 1842. godine utvrdio postojanje tri glavne grupe sastojaka ži v o g s v e

Διαβάστε περισσότερα

EKSTRUDIRANA HRANA ZA RIBE SOPROFISH EKSTRUDIRANA HRANA ZA RIBE SOPROFISH

EKSTRUDIRANA HRANA ZA RIBE SOPROFISH EKSTRUDIRANA HRANA ZA RIBE SOPROFISH EKSTRUDIRANA HRANA ZA SOPROFISH EKSTRUDIRANA HRANA ZA SOPROFISH 1 KVALITET PRE SVEGA! 2 EKSTRUDIRANA HRANA ZA - SOPROFISH SADRŽAJ Sadržaj: Razlozi za izbor hrane za ribe Veterinarskog Zavoda Subotica a.

Διαβάστε περισσότερα

Dominantna riblja vrsta na ribnjacima u Srbiji je šaran, sa značajnim udelom biljojednih riba.

Dominantna riblja vrsta na ribnjacima u Srbiji je šaran, sa značajnim udelom biljojednih riba. Dominantna riblja vrsta na ribnjacima u Srbiji je šaran, sa značajnim udelom biljojednih riba. Cenjenost šarana se značajno razlikuje u različitim delovima sveta. Prema velikom broju autora on je simbol

Διαβάστε περισσότερα

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA

Διαβάστε περισσότερα

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi

BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O KVALITETU VOĆNIH SOKOVA, KONCENTRISANIH VOĆNIH SOKOVA, VOĆNIH SOKOVA U PRAHU, VOĆNIH NEKTARA I SRODNIH PROIZVODA

PRAVILNIK O KVALITETU VOĆNIH SOKOVA, KONCENTRISANIH VOĆNIH SOKOVA, VOĆNIH SOKOVA U PRAHU, VOĆNIH NEKTARA I SRODNIH PROIZVODA PRAVILNIK O KVALITETU VOĆNIH SOKOVA, KONCENTRISANIH VOĆNIH SOKOVA, VOĆNIH SOKOVA U PRAHU, VOĆNIH NEKTARA I SRODNIH PROIZVODA ("Sl. glasnik RS", br. 27/2010 od 28/04/2010) I UVODNE ODREDBE Član 1 Ovim pravilnikom

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA

SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE II razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test regledala/regledao...... Podgorica,... 008. godine 1. Izračunati steen disocijacije slabe kiseline, HA, ako je oznata analitička koncentracija

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza.

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza. Ugljeni hidrati Uvod C 2 + 2 + hν + hlorofil fotosinteza glukoza skrob ishrana celuloza ishrana glikogen masti, belančevine glukoza C 2 + 2 + energija 1 Definicija Ugljeni hidrati su polihidroksi aldehidi,

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

SPISAK ROBA ZA KOJE SU IZDATA OOS

SPISAK ROBA ZA KOJE SU IZDATA OOS tarifna oznaka proizvod opis proizvoda 0401 20 11 00 dugotrajno mleko SPISAK ROBA ZA KOJE SU IZDATA OOS Pasterizovano, sterilizovano i homogenizovano, delimično obrano kravlje mleko sa 2,8 % mlečne masnode,

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

Suplementi ZA MAKSIMALNE REZULTATE

Suplementi ZA MAKSIMALNE REZULTATE Suplementi ZA MAKSIMALNE REZULTATE Maximalium je novi brend na prostoru Srbije. Postaje prepoznatljiv zbog visokokvalitetnih proizvoda sa garancijom kvaliteta i izvrsnim ukusom! Ponosni smo što Maximalium

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki

Διαβάστε περισσότερα

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar) REGIONALNO-METAMORFNE STENE (200-800ºC; 2-10 kbar) PODELA PREMA TEKSTURI 1. ŠKRILJAVE I 2. MASIVNE METAMORFNE STENE PODELA PREMA STEPENU KRISTALINITETA (NE ZAVISI OD STEPENA METAMORFIZMA) 1. STENE VISOKOG

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c.

HEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c. II RAČUNSKE VEŽBE HEMIJSKE RAVNOTEŽE TEORIJSKI DEO I POJAM AKTIVNOSTI JONA Razblaženi rastvori (do 0,1 mol/dm ) u kojima je interakcija između čestica rastvorene supstance zanemarljiva ponašaju se kao

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo-bazne ravnoteže

Kiselo-bazne ravnoteže Uvod u biohemiju (školska 2016/17.) Kiselo-bazne ravnoteže NB: Prerađena/adaptirana prezentacija američkih profesora! Primeri kiselina i baza iz svakodnevnog života Arrhenius-ova definicija kiselina i

Διαβάστε περισσότερα