O fiksnim točkama osnovnih trigonometrijskih funkcija
|
|
- ÍΑἰνείας Δραγούμης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 O fiksnim točkama... O fiksnim točkama osnovnih trigonometrijskih funkcija Matea Jelčić, Kristina Ivankić, Mirela Katić Žlepalo 3 i Bojan Kovačić Sažetak U ovom članku razmatramo fiksne točke četiriju osnovnih trigonometrijskih funkcija: sinus, kosinus, tangens i kotangens. Za svaku pojedinu funkciju određujemo ukupan broj fiksnih točaka, te navodimo njihove točne vrijednosti (ako postoje), odnosno njihove približne vrijednosti izračunane metodom raspolavljanja. Komentirat ćemo i povezanost tih vrijednosti s arkus funkcijama.. Uvod U ovom ćemo članku razmatrati egzistenciju i jedinstvenost fiksnih točaka osnovnih trigonometrijskih funkcija: sin x, cos x, tg x i ctg x. Prvo podsjetimo na definiciju fiksne točke realne funkcije jedne realne varijable. Definicija. Neka su X i f : X. Fiksna točka funkcije f je svaki x X za koji vrijedi jednakost f(x) = x. Primjer. Neka je f : funkcija definirana pravilom f(x) = x. Fiksne točke funkcije f su realna rješenja jednadžbe x = x. Lako se dobije x = 0, x =. Dakle, fiksne točke funkcije f su 0 i. Doista, f(0) = 0 = 0 i f() = =. Primjer. Neka je g : funkcija definirana pravilom g(x) = x +. Fiksne točke funkcije g su realna rješenja jednadžbe x + = x. Međutim, iz x + = x slijedi 3 i x, = ±. Stoga funkcija g nema fiksnih točaka. Matea Jelčić, studentica stručnoga studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu Kristina Ivankić, studentica stručnoga studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu 3 Mirela Katić Žlepalo, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb Bojan Kovačić, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb 7 Poucak 6.indd :8:3
2 Poučak 6 Napomena. Ponekad se pogrešno previđa zahtjev da fiksna točka nužno mora pripadati prirodnom području definicije (domeni) funkcije f. Ako bismo u Primjeru. uzeli X = 0, +, onda bi funkcija f : X definirana pravilom f(x) = x imala točno jednu fiksnu točku x 0 =. Dakle, skup svih fiksnih točaka funkcije f je podskup skupa svih realnih rješenja jednadžbe f(x) = x, a o domeni funkcije f ovisi je li riječ o pravom podskupu ili su ta dva skupa jednaka. Napomena. Ako dodatno pretpostavimo da je f : X bijekcija, onda se skup fiksnih točaka funkcije f podudara sa skupom fiksnih točaka njezina inverza f. Doista, ako je f bijekcija, onda je i f bijekcija, pa je u tom slučaju jednakost f(x) = x ekvivalentna jednakosti f (f (x)) = f (x), odnosno jednakosti f (x) = x. Odatle slijedi tvrdnja ove napomene. Iako nijedna od četiriju osnovnih trigonometrijskih funkcija nije bijekcija, njihove restrikcije na određene intervale jesu bijekcije, pa ćemo u tim slučajevima moći primijeniti Napomenu., odnosno odrediti fiksne točke funkcija arcsin x, arccos x, arctg x i arcctg x.. Pregled osnovnih svojstava osnovnih trigonometrijskih funkcija Radi jednostavnosti i preglednosti, u sljedećoj tablici navodimo osnovna svojstva svake od četiriju osnovnih trigonometrijskih funkcija koja ćemo koristiti u kasnijem izlaganju. Funkcija Domena Slika sin x [, ] cos x [, ] (Ne)parnost i periodičnost neparna i periodična parna i periodična Derivacija cos x sin x tg x p \ k : k p p k, k k neparna i periodična cos x ctg x \ k p : k k p, k p k neparna i periodična sin x Tablica. Osnovna svojstva četiriju osnovnih trigonometrijskih funkcija 8 Poucak 6.indd :8:3
3 O fiksnim točkama Pregled korištenih poučaka Radi preglednosti, u ovoj točki navodimo pregled poučaka korištenih u daljnjem izlaganju. Svi oni odnose se na realne funkcije jedne realne varijable. Čitatelje zainteresirane za dokaze Poučaka. 5. upućujemo na literaturu [] i []. Poučak. Neka je f : [a, b] neprekidna funkcija. Pretpostavimo da je f (a) f (b) < 0. Tada f ima barem jednu nultočku u intervalu a, b. Poučak. Svaka od četiriju osnovnih trigonometrijskih funkcija neprekidna je na svojoj domeni. Poučak 3. Neka su f, g : X funkcije neprekidne na X. Tada su i funkcije f + g i f g neprekidne na X. Poučak. Svaka strogo monotona 5 realna funkcija je injekcija. Poučak 5. Neka je f realna funkcija definirana i derivabilna na otvorenom intervalu I = a, b. a) Ako za svaki x a, b vrijedi f'(x) < 0, onda je f strogo padajuća na I. b) Ako za svaki x a, b vrijedi f'(x) > 0, onda je f strogo rastuća na I. Poučak 6. Neka su f : X i x 0 X. Definirajmo funkciju g : X pravilom g(x) = f(x) x. Tada je x 0 fiksna točka funkcije f ako i samo ako je x 0 nultočka funkcije g. Dokaz: Izravno iz Definicije. Poučak 7. Neka je f : X neparna funkcija. Tada je x 0 X fiksna točka funkcije f ako i samo ako je x 0 fiksna točka te funkcije f. Dokaz: Budući da je f neparna funkcija, za svaki x X vrijedi jednakost f( x) = f(x). Posebno, za x = x 0 dobivamo: f( x 0 ) = f(x 0 ). () Prema pretpostavci, x 0 je fiksna točka funkcije f, pa prema Definiciji. vrijedi jednakost Iz () i () slijedi f(x 0 ) = x 0. () f( x 0 ) = x 0, pa zaključujemo da je x 0 fiksna točka funkcije f. Obrat se dokazuje analogno. 5 tj. strogo rastuća ili strogo padajuća 9 Poucak 6.indd :8:3
4 Poučak 6. O fiksnim točkama funkcije sin(x) 30 U ovoj točki dokazujemo sljedeći poučak. Poučak 8. Funkcija f(x) = sin x ima jedinstvenu fiksnu točku x 0 = 0. Budući da vrijedi jednakost sin 0 = 0, iz Definicije. odmah slijedi da je x 0 = 0 fiksna točka funkcije f. Stoga treba dokazati jedino jedinstvenost fiksne točke. Radi preglednosti, to ćemo učiniti nizom pomoćnih tvrdnji (lema). Lema. Neka je x bilo koja fiksna točka funkcije f. Tada je nužno x,. Dokaz: Znamo da je slika funkcije f segment [, ], odnosno da za svaki x vrijedi nejednakost sin x. Posebno, vrijedi nejednakost: sin x. (3) Prema pretpostavci, x je fiksna točka funkcije f, pa vrijedi jednakost sin x = x. () Iz (3) i () zaključujemo da vrijedi nejednakost x, tj. x [, ]. Primijetimo da vrijede nejednakosti sin i sin( ). One se, osim korištenjem kalkulatora, mogu provjeriti i ovako: skup svih rješenja jednadžbe sin x = p je S ( k ) : k. Ako bi vrijedila relacija S, onda bi morao postojati k takav da je p. No, odatle bi slijedilo da je p, što proturječi k činjenici da je p iracionalan broj. Dakle, S. Analogno se može pokazati i da je sin( ). Dakle, zaključujemo da je x {, }. Zbog toga mora vrijediti relacija x, koju smo i željeli pokazati. Lema. Definirajmo funkciju f :, pravilom Funkcija f je strogo padajuća na svojoj domeni. f (x) = sin x x. (5) Dokaz: Dokaz je najjednostavnije provesti koristeći diferencijalni račun. Vrijedi: f '(x) = cos x. (6) Znamo da je slika funkcije cos x segment [, ]. To znači da vrijedi nejednakost cos x, pa odatle slijedi: Poucak 6.indd :8:3
5 O fiksnim točkama... cos x 0, f ' (x) 0 Sva rješenja jednadžbe f ' (x) = 0 tvore skup S = { k p k } :. Jedini element toga skupa koji pripada intervalu, je x 0 = 0. To znači da za sve x,, takve da je x 0, vrijedi nejednakost f '(x) < 0. Iz Poučka 5. a) slijedi da je funkcija f strogo padajuća na otvorenim intervalima, 0 i 0,, odnosno na otvorenom intervalu,. Dokaz Poučka 8.: Primjenom Leme. i Poučka. zaključujemo da je funkcija f (x) = sin x x injekcija na intervalu,. Neka je x bilo koja fiksna točka funkcije f. Iz Leme. slijedi x,. Prema Poučku 6., x i 0 su nultočke funkcije f, pa vrijedi jednakost f (x ) = f (0) = 0. Prema definiciji injekcije mora vrijediti implikacija: f (x ) = f (0) x = 0 (7) Dakle, nužno mora biti x = 0, a odatle slijedi jedinstvenost fiksne točke funkcije f. Graf funkcije f prikazan je na Slici. Primjedba. Restrikcija Slika. Graf funkcije f ff := = f p p je bijekcija. Budući da je 0,, p p, zaključujemo da je x 0 = 0 jedinstvena fiksna točka funkcije f. Prema Napomeni., x 0 = 0 je jedinstvena fiksna točka inverza funkcije f, a to je funkcija f 3 (x) = arcsin x. Time je dokazan sljedeći poučak. Poučak 9. Funkcija f 3 (x) = arcsin x ima jedinstvenu fiksnu točku x 0 = 0. 3 Poucak 6.indd :8:33
6 Poučak 6 5. O fiksnim točkama funkcije cos(x) U ovoj točki dokazujemo sljedeći poučak. Poučak 0. Funkcija g(x) = cos x ima jedinstvenu fiksnu točku r. Taj broj je iracionalan. Napomena 3. Fiksna točka iz Poučka 0 ponekad se naziva Dottien broj. Dottien broj r zapravo je transcendentan 6, a samim time i iracionalan. Dokaz te tvrdnje koristi Lindemann-Weierstrassov poučak i izlazi iz okvira ovoga članka. Stoga ćemo dokazati samo postojanje i jedinstvenost fiksne točke. Kao i u točki., dokaz provodimo nizom lema. Lema 3. Neka je x bilo koja fiksna točka funkcije g. Tada je nužno x,. Dokaz: Dokaz je potpuno analogan dokazu Leme. Prepuštamo ga čitatelju. Lema. Definirajmo funkciju g :, pravilom g (x) = cos x x. Funkcija g strogo je padajuća na svojoj domeni. Dokaz: Dokaz je potpuno analogan dokazu Leme. Prepuštamo ga čitatelju. Lema 5. Funkcija g definirana u Lemi. je injekcija na svojoj domeni. Dokaz: Izravno iz Leme. i Poučka 5 a). Lema 6. Funkcija g definirana u Lemi. ima barem jednu nultočku. Dokaz: Primijetimo da vrijede relacije p π ,, i > = > = =. Stoga je: g (0) = cos 0 0 = > 0, p p p p = cos = <. p Dakle, funkcija g u krajevima segmenta 0,, ima različite predznake. To znači da vrijedi nejednakost g( 0) g p < 0. 6 Realan broj a je transcendentan ako ne postoji polinom P s cjelobrojnim koeficijentima takav da je P(a) = 0. Tipični primjeri transcendentnih brojeva su p i e. Svaki transcendentni broj je iracionalan, ali obrat ne vrijedi (npr. je iraci- P = 0). onalan broj, ali ne i transcendentan jer za polinom P(x) = x s cjelobrojnim koeficijentima očito vrijedi ( ) 3 Poucak 6.indd :8:33
7 O fiksnim točkama... Budući da su funkcija g i identiteta i(x) = x neprekidne funkcije na skupu, one p su posebno neprekidne i na segmentu 0,. Primjenom Poučka 3. zaključujemo da je funkcija g također neprekidna na tom segmentu. Time smo provjerili da funkcija g zadovoljava sve pretpostavke Poučka. Primjenom toga poučka zaključujemo da funkcija g ima barem jednu nultočku u segmentu 0, p, a samim time i u intervalu,. Dokaz Poučka 0.: Postojanje fiksne točke izravno slijedi iz Poučka 6. i Leme 6. Jedinstvenost fiksne točke dokazuje se koristeći Lemu 5. analogno kao u dokazu Poučka 8. Detalje prepuštamo čitatelju. Graf funkcije g prikazan je na Slici. Slika. Graf funkcije g (x) = cos x x Primjedba. Iz dokaza Leme 6. i iskaza Poučka 0. zaključujemo da vrijednost p r iz iskaza Poučka 0. pripada segmentu 0,. Budući da je 0 0, p, p, posebno vrijedi i r [0, p]. Restrikcija g := g [0,p] je bijekcija i njezin je inverz funkcija g 3 (x) = arccos x. Iz Napomene. zaključujemo da je r ujedno i fiksna točka funkcije g 3. Time je dokazan sljedeći poučak. Poučak. Funkcija g 3 (x) = arccos x ima jedinstvenu fiksnu točku x 0 = r. Napomenuli smo da je točna vrijednost veličine r transcendentan, pa posebno i iracionalan broj, što znači da tu vrijednost možemo samo približno izračunati. Za približan izračun vrijednosti veličine r koristit ćemo metodu raspolavljanja. Ta se metoda zapravo zasniva na Poučku., a grubo govoreći ideja je određivati sve manje i manje intervale u kojima se nalazi nultočka neke funkcije. Čitatelja koji želi doznati više o metodi raspolavljanja upućujemo na literaturu [3]. 33 Poucak 6.indd :8:33
8 Poučak 6 Pretpostavimo da primjenom metode raspolavljanja želimo izračunati približnu vrijednost veličine r s točnošću od 0 3. Prema dokazu Leme 6., ta vrijednost pripada p p intervalu 0,. Budući da je , za početni interval (segment) uzimamo [0, 0.8]. Najveći potreban broj iteracija određujemo kao najmanje prirodno rješenje nejednadžbe 3 ( ) log( ) log 0 log n = log log Dakle, trebamo provesti najviše n = 9 iteracija. Dobivamo: Iteracija a b x g (x) Tablica. Određivanje fiksne točke funkcije g(x) = cos x metodom raspolavljanja Prema tome, r O fiksnim točkama funkcije tg(x) U ovoj točki dokazujemo sljedeći poučak. Poučak. Funkcija h(x) = tg x ima beskonačno mnogo međusobno različitih fiksnih točaka. Za svaki k funkcija h ima točno jednu fiksnu točku u intervalu p p Ik : = ( k ), ( k+ ). Primjedba 3. Zbog neparnosti funkcije h i Poučka 7. dovoljno je razmatrati samo nenegativne fiksne točke. Naime, sve strogo negativne fiksne točke dobiju se promjenom predznaka odgovarajuće strogo pozitivne fiksne točke. 3 Poucak 6.indd :8:3
9 O fiksnim točkama... Dokaz Poučka.: Primijetimo da za svaki k vrijede jednakosti: lim tg x = +, p x ( k+ ) lim tg x =. p x ( k+ ) + k Definirajmo funkciju h : Ik pravilom h (x) = tg x x. Iz gornjih jednakosti slijedi da za svaki k vrijede jednakosti: lim hx ( ) = +, p x ( k+ ) lim hx ( ) =. p x ( k+ ) + Odaberimo proizvoljan, ali fiksiran k 0. Iz činjenice da je identiteta neprekidna na cijelom skupu, pa posebno i na intervalu I k0, te Poučaka. i 3., zaključujemo da je funkcija h neprekidna na intervalu I k0. Iz jednakosti (8) slijedi da u intervalu I k0 postoji barem jedan a I k0 takav da je h (a) > 0 i barem jedan b I k0 takav da je h (b) < 0. Iz zaključka da je funkcija h neprekidna na intervalu I k0 slijedi da je h neprekidna i na segmentu [a, b]. Primjenom Poučka. zaključujemo da postoji barem jedna točka x k0 I k0 takva da je h (x k0 ) = 0. Iz Poučka 6. slijedi da je x k0 fiksna točka funkcije h. Nadalje, pokažimo da u intervalu I k0 funkcija h ima točno jednu fiksnu točku. Već smo zaključili da je funkcija h neprekidna na intervalu I k0. Njezina prva derivacija je: ' cos x sin x h ( x) = = = = tg x. cos x cos x cos x U intervalu I k0 jednadžba (x) = 0 ima jedinstveno rješenje (x hʹ s ) k0 = k. 0 p. Međutim, lako se vidi da za svaki x Ik \{( x ) } vrijedi nejednakost (x) > 0. Primjenom 0 s k0 hʹ Poučka 5.b) analogno kao u dokazu Leme. zaključujemo da je funkcija h strogo rastuća na I k0. Željenu jedinstvenost potom dalje dokazujemo analogno kao u dokazu Poučka 8. Detalje prepuštamo čitatelju. Tako smo dokazali da za svaki k 0 funkcija h ima jedinstvenu fiksnu točku u intervalu I k0. Odatle izravno slijede obje tvrdnje koje smo željeli dokazati. Primjedba. Funkcija h nije periodična funkcija pa sve strogo pozitivne fiksne točke funkcije h ne možemo izračunati dodavanjem nekoga perioda. Njezin je graf prikazan na Slici 3. (8) 35 Poucak 6.indd :8:3
10 Poučak 6 Slika 3. Graf funkcije h (x) = tg x x Iz netom dokazanoga Poučka. posebno slijedi da funkcija h ima jedinstvenu fiksnu točku u intervalu I 0 = p, p. Lako je vidjeti da je ta fiksna točka x 0 = 0. Međutim, restrikcija h := : = h je bijekcija i njezin je inverz funkcija h p p 3 (x) = arctg x. h, Primjenom Napomene. dobivamo sljedeći poučak. Poučak 3. Funkcija h 3 (x) = arctg x ima jedinstvenu fiksnu točku x 0 = 0. Najmanju strogo pozitivnu fiksnu točku funkcije f odredit ćemo metodom raspolavljanja s točnošću od 0 3. Ta se fiksna točka nalazi u intervalu I = p, p. 3 p Budući da je. 57 i 3 p. 7, za početni segment uzmimo [a, b] = [.6,.7]. Najveći potreban broj iteracija je najmanje prirodno rješenje nejednadžbe 3 ( ) log( ) log 0 log n = 0. 6, log log tj. n =. Dakle, trebamo provesti najviše n = iteracija. Dobivamo sljedeću tablicu: Iteracija a b x h (x) Poucak 6.indd :8:3
11 O fiksnim točkama Tablica. Određivanje najmanje strogo pozitivne fiksne točke funkcije h(x) = tg x metodom raspolavljanja Dakle, približna vrijednost najmanje strogo pozitivne fiksne točke funkcije h je x O fiksnim točkama funkcije ctg(x) Za fiksne točke funkcije p(x) = ctg x vrijedi rezultat donekle sličan rezultatu za funkciju tangens. Preciznije, vrijedi sljedeći poučak. Poučak. Funkcija p(x) = ctg x ima beskonačno mnogo različitih fiksnih točaka. Za svaki k funkcija f ima točno jednu fiksnu točku u intervalu J : = k p, ( k+ ) p. k Iteracija a b x h (x) Primjedba. Zbog neparnosti funkcije p, činjenice da x = 0 ne pripada domeni funkcije p i Poučka 7., dovoljno je razmatrati samo strogo pozitivne fiksne točke. Naime, sve strogo negativne fiksne točke dobiju se promjenom predznaka odgovarajuće strogo pozitivne fiksne točke. Dokaz Poučka.: Primijetimo da za svaki l vrijede jednakosti: lim ctg x =, ( l p) x lim ctg x = +. ( l p) x + k Definirajmo funkciju p : Jk pravilom p (x) = ctg x x. Iz gornjih jednakosti slijedi da za svaki k vrijede jednakosti: lim p ( x) =, ( k p) x ( k p) lim p ( x) = +. x + (9) Odaberimo proizvoljan, ali fiksiran k 0. Iz činjenice da je identiteta i(x) = x neprekidna na skupu, pa posebno i na intervalu J k0, te Poučaka. i 3., zaključujemo da je funkcija p neprekidna na intervalu J k0. 37 Poucak 6.indd :8:3
12 Poučak 6 Iz jednakosti (9) slijedi da u intervalu J k0 postoji barem jedan a J k0 takav da je p (a) > 0 i barem jedan b J k0 takav da je p (b) > 0. Iz zaključka da je funkcija p neprekidna na intervalu J k0 slijedi da je h neprekidna i na segmentu [a, b]. Primjenom Poučka. zaključujemo da postoji barem jedna točka x k0 J k0 takva da je p (x k0 ) = 0. Iz Poučka 6. slijedi da je x k0 fiksna točka funkcije p. Nadalje, pokažimo da u intervalu J k0 funkcija p ima točno jednu fiksnu točku. Već smo zaključili da je funkcija p neprekidna na intervalu J k0. Njezina prva derivacija je: p ' ( x) =. sin x Primijetimo da za svaki x J k0 vrijedi nejednakost sin x 0. Zbog toga za svaki x J k0 vrijedi nejednakost sin x > 0, a iz te nejednakosti slijedi odnosno p ' ( x) < = 0.. sin x < 0 = < 0, sin x Primjenom Poučka 5.a) analogno kao u dokazu Leme. zaključujemo da je funkcija p strogo padajuća na J k0. Željenu jedinstvenost potom dalje dokazujemo analogno kao u dokazu Poučka 8. Detalje prepuštamo čitatelju. Tako smo dokazali da za svaki k 0 funkcija p ima jedinstvenu fiksnu točku u intervalu J k0. Odatle izravno slijede obje tvrdnje koje smo željeli dokazati. Analogno kao i kod funkcije tg x, zbog neperiodičnosti funkcije p svaku fiksnu točku funkcije p potrebno je računati zasebno. Graf funkcije p prikazan je na Slici. 38 Slika. Graf funkcije p (x) = ctg x x Poucak 6.indd :8:35
13 O fiksnim točkama... Preostaje odrediti najmanju strogo pozitivnu fiksnu točku funkcije p s točnošću od 0 3. Ta fiksna točka pripada intervalu I 0 = 0, p. Budući da je p 3., za početni segment uzmimo [a, b] = [0., 3.]. Najveći potreban broj iteracija je najmanje prirodno rješenje nejednadžbe 3 ( ) log( ) log 0 log 3+ 3 n = 0. 55, log log tj. n =. Dobiva se sljedeća tablica: Iteracija a b x p (x) Tablica 3. Određivanje najmanje strogo pozitivne fiksne točke funkcije p(x) = ctg x metodom raspolavljanja Dakle, približna vrijednost najmanje strogo pozitivne fiksne točke funkcije p iznosi x Primjedba: Restrikcija p : = p je bijekcija i njezin inverz je p (x) = arcctg x. [ 0, p] 3 Primjenom Napomene. dobivamo sljedeći poučak. Poučak. Funkcija p 3 (x) = arcctg x ima jedinstvenu fiksnu točku x Zaključak U nastavi matematičkih predmeta na tehničkim stručnim studijima uobičajeno se obrađuju osnovne trigonometrijske funkcije i njihovi inverzi, te se u vezi s njima rješavaju različite vrste jednadžbi. U ovom smo članku promatrali relativno jednostavne nealgebarske jednadžbe. Koristeći standardne rezultate diferencijalnoga računa, riješili smo probleme postojanja i jedinstvenosti rješenja tih jednadžbi. Time smo 39 Poucak 6.indd :8:35
14 Poučak 6 nastojali ukazati na važnost cjelovitoga razmatranja pojedinih vrsta nealgebarskih jednadžbi, a ne isključivo približnoga izračuna rješenja. Upravo cjelovito razmatranje i analizu pojedinih vrsta nealgebarskih jednadžbi studenti nerijetko doživljavaju kao nepotrebno teorijsko razmatranje koje se praktički može preskočiti (u smislu: bitan je način, a ne teorija ). Ovim člankom nastojali smo dati još nekoliko konkretnih primjera i valjanih argumenata u prilog tezi da takva preskakanja idu nauštrb razumijevanja temeljnih postavki problema, što smatramo lošim i neprihvatljivim. Drugim riječima, smatramo da i u matematičkim i u nematematičkim situacijama jedino cjelovita kvalitetna analiza nekoga problema može dovesti do nalaženja kvalitetnoga rješenja. Literatura. S. Kurepa: Matematička analiza Diferenciranje i integriranje, Školska knjiga, Zagreb, S. Kurepa: Matematička analiza Funkcije jedne varijable, Školska knjiga, Zagreb, V. Hari: Numerička analiza osnovni udžbenik, skripta, PMF Matematički odsjek Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 00.. R. Scitovski: Numerička matematika, Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Eric W. Weisstein: Dottie Number, javno dostupno na: com/dottienumber.html ( ) 6. Eric W. Weisstein: Fixed Point, javno dostupno na: FixedPoint.html ( ) 0 Poucak 6.indd :8:35
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα4.1 Elementarne funkcije
. Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραGlava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije
Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije
4 Funkcije 4.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (
Διαβάστε περισσότερα16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum
16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni
Διαβάστε περισσότεραČetrnaesto predavanje iz Teorije skupova
Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova 27. 01. 2006. Kratki rezime prošlog predavanja: Dokazali smo teorem rekurzije, te primjenom njega definirali zbrajanje ordinalnih brojeva. Prvo ćemo navesti osnovna
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš
1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva
Διαβάστε περισσότερα1 Pojam funkcije. f(x)
Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραf(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)
Eksponencijalna funkcija (baze a) f() a, a > 0, a domena D(f) R; slika funkcije f(d) (0,+ ); nema nultočaka, jer je a > 0, za sve R; graf G(f) je krivulja u ravnini prikazana na slici desno; f() a, 0
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E
. Funkcije (sa svim korekcijama) 5. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E U ovom poglavlju: Elementarne unkcije Inverzne unkcije elementarnih unkcija Domena složenih unkcija Inverz složenih unkcija Ispitivanje
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz Osnova matematike
Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F
Διαβάστε περισσότεραELEMENTARNE FUNKCIJE
1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότερα3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije
3 Funkcije 3.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότερα3.1 Elementarne funkcije
3. Elementarne funkcije 3.. Polinom Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom
Διαβάστε περισσότεραk a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :
4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Διαβάστε περισσότερα4 Elementarne funkcije
4 Elementarne funkcije 4. Polinom Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραPeriodične funkcije. Branimir Dakić, Zagreb
Periodične funkcije Branimir Dakić, Zagreb Periodičnost 1 je pojava koju susrećemo na svakom koraku. Periodične su mnoge prirodne pojave, primjerice izmjena dana i noći ili izmjena godišnjih doba, pojava
Διαβάστε περισσότεραOsnovni teoremi diferencijalnog računa
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Tena Pavić Osnovni teoremi diferencijalnog računa Završni rad Osijek, 2009. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.
M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραDeterminante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
Διαβάστε περισσότερα4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA
. Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραKONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov i Ramseyev teorem
Природно-математички факултет, Универзитет у Нишу, Србија http://www.pmf.ni.ac.yu/mii Математика и информатика 1 (3) (2009), 19-24 KONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov
Διαβάστε περισσότεραNeprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija
Sadržaj: Nizovi brojeva Pojam niza Limes niza. Konvergentni nizovi Neki važni nizovi. Broj e. Limes funkcije Definicija esa Računanje esa Jednostrani esi Neprekinute funkcije i esi Definicija neprekinute
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Trigonometrija Trigonometrijska kružnica Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Projektna nastava Osnovne trigonometrijske relacije:. +. tgx. ctgx tgx.
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότερα6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s
Διαβάστε περισσότεραELEMENTARNA MATEMATIKA 1
Na kolokviju nije dozvoljeno koristiti ni²ta osim pribora za pisanje. Zadatak 1. Ispitajte odnos skupova: C \ (A B) i (A C) (C \ B). Rje²enje: Neka je x C \ (A B). Tada imamo x C i x / A B = (A B) \ (A
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότερα4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115
4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 2 / 115 Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Povijesno su dva po prirodi različita
Διαβάστε περισσότεραELEMENTARNE FUNKCIJE
1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost
Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost 1 Pojam granične vrednosti Naka su x 0 R i δ R, δ > 0. Pod δ okolinom tačke x 0 podrazumevamo interval U δ x 0 ) = x 0 δ, x 0 + δ), a pod probodenom δ
Διαβάστε περισσότεραSadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije
Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije Osnovni teoremi diferencijalnog računa L Hospitalovo pravilo Derivacije višeg reda Derivacija
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραFunkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1
Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 76 Definicija funkcije Funkcija iz skupa X u skup Y je svako pravilo f po kojemu se elementu x X
Διαβάστε περισσότεραI N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1. P r e d a v a n j a z a d e v e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010.
I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A Verba volant, scripta manent. [Riječi odlijeću, pisano ostaje. Ono što se kaže lako je zaboraviti, ali ono što je napisano ne može se poreći.] ( Latinska izreka
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra I, zimski semestar 2007/2008
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni
Διαβάστε περισσότεραFunkcije. Helena Kmetić. 6. srpnja 2016.
Funkcije Helena Kmetić 6. srpnja 016. Sadržaj 1 Uvod 1.1 Klasifikacija realnih funkcija pomoću grafa............. 3 1. Apsolutna vrijednost i udaljenost.................. 4 Funkcije 6.1 Linearne funkcije...........................
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότερα1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva
1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva Definicija 1 Polje realnih brojeva je skup R = {x, y, z...} u kojemu su definirane dvije binarne operacije zbrajanje (oznaka +) i množenje (oznaka ) i jedna binarna
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραNeka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.
Korespondencije Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B. Pojmovi B pr 2 f A B f prva projekcija od
Διαβάστε περισσότερα1.3. Rješavanje nelinearnih jednadžbi
1.3. Rješavanje nelinearnih jednadžbi Rješavanje nelinearnih jednadžbi sastoji se od dva bitna koraka: nalaženja intervala u kojem se nalazi nultočka (analizom toka), što je teži dio posla, nalaženja nultočke
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραREKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Brigita Švec REKURZIVNE FUNKCIJE Diplomski rad Voditelj rada: Doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, Rujan, 2014. Ovaj diplomski
Διαβάστε περισσότερα