Overviev BFS-analiza DFS algoritam. Predstavljanje grafova BFS algoritam. Grafovski algoritmi
|
|
- Σοφός Γούναρης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Predstavljanje grafova BFS algoritam Grafovski algoritmi Mnogi računarski problemi definisani u terminima grafova; Graf G = (V, E); V neprazan skup čije elemente nazivamo čvorovi grafa; E V V skup čije elemente nazivamo grane grafa; Vreme neophodno za izvršenje graf algoritma obično zavisi od broja čvorova ( V ) grafa i broja grana grafa ( E ). Elementarni graf algoritmi predstavljanje i pretraživanje grafa; Algoritam pretraživanja može da otkrije puno o strukturi grafa. Predstavljanje grafa dva standardna načina: kolekcija listi susedstva matrica susedstva
2 Predstavljanje grafova BFS algoritam Lista susedstva Lista susedstva češći način za predstavljanje grafova; Dobar način za predstavljanje retkih grafova, E V 2. Matrica susedstva pogodna za guste grafove, E V 2 Reprezentacija od G = (V, E) listom susedstva niz Adj koji se sastoji od V listi od kojih svaka odgovara po jednom čvoru iz V. u V, Adj[u] = {v (u, v) E} skup svih suseda čvora u u G (može da sadrži i pokazivače na čvorove) Za usmereni graf G suma dužina svih listi susedstva je E ; Za neusmereni graf G suma dužina svih listi susedstva je 2 E ; U oba slučaja u memoriji je potrebno O(V + E) prostora.
3 Predstavljanje grafova BFS algoritam Lista susedstva (cont.) Lista susedstva može biti prilagodjena predstavljanju težinskih grafova; Težinski grafovi svakoj grani se pridružuje težina zadata funkcijom w : E R w težinska funkcija; (u, v) E, w(u, v) težina grane koju u listu susedstva reči u smeštamo sa čvorom v Nepovoljnost ovakvog predstavljanja ne postoji mogućnost brzog ispitivanja da li v Adj[u]. Ovo se prevazilazi predstavljanjem grafa matricom susedstva.
4 Predstavljanje grafova BFS algoritam Matrica susedstva Za predstavljanje grafa matricom susedstva pretpostavka da su čvorovi numerisani sa 1, 2,..., V proizvoljnim redom; A matrica susedstva dimenzije V V ; A = (a ij ) V i,j=1 a ij = Neophodna memorija O( V 2 ) { 1, (i, j) E 0, u protivnom Za neusmerene grafove A = A T ; Kod težinskih grafova težinu grane w(u, v) smestamo u vrstu u i kolonu v matrice susedstva Za nepostojeće grane NIL, 0 ili.
5 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam-pretraživanje grafa po širini - Jedan od najjednostavnijih algoritama za pretraživanje grafa (prototip za mnoge važne graf algoritme); Primer: Prajmov algoritam za nalaženje minimalnog razmakau stablu, Dijkstrov algoritam najkraćeg puta iz jednog izvora Za dati graf G = (V, E) i fiksirani izvorni čvor s, BFS se sistemski kreće niz grane grafa G da otkrije svaki čvor koji je dostižan iz s. Istovremeno algoritam računa distancu (najmanji broj grana) iz s u svaki dostižni čvor.
6 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam (cont.) BFS algoritam proizvodi prvo-po-širini stablo iz s u v, koje odgovara najkraćem putu izmedju čvorova s i v. Algoritam radi i na usmerenim i na neusmerenim grafovima. Pretraživanje je dobilo ovakav naziv, jer ukazuje na granicu izmedju otkrivenih i neotkrivenih čvorova, uniformno po širini te granice. To znači da algoritam najpre otkriva sve čvorove koji su na distanci k od s, pre otkrivanja svih čvorova na distanci k + 1. Da bi davao informaciju o tome koji su čvorovi otkriveni, a koji nisu, algoritam ih boji belo, sivo ili crno. Tokom pretraživanja, čvor na koji se prvi put nailazi (koji je prvi put otkriven) je obojen belo.sivi i crni čvorovi su ranije otkriveni i granica medju njima utvrdjuje se ponašanjem u algoritmu.
7 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam (cont.) Opis: Ako su (u, v) E i ako je čvor u crn, čor v je ili siv ili crn, što znači da su svi susedni čvorovi crnog čvora već otkriveni. Sivi čvorovi za susede mogu imati i bele čvorove. BFS algoritam pretraživanja konstruiše, takozvano, prvo po širini stablo inicijalizovano u izvornom čvoru s.
8 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam (cont.) Kako algoritam radi? Kada otkrijemo beli čvor v u toku skeniranja liste susedstva već otkrivenog čvora u, čvor v i grana (u, v) dodaju se u stablo. Kaěmo da je u prethodnik, roditelj čvora v u stablu. Čvor se otkriva samo jedan put, pa svaki čvor može imati najviše jednog roditelja. Veze sa prethodnikom i sledbenikm u prvom po širini stablu definisane su u odnosu na koren s: ako je čvor u na putu od s do čvora v, onda je u prethodnik od v i v je sledbenik od u. BFS procedura podrazumeva da je ulazni graf G = (V, E) predstavljen listama susedstva.
9 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam (cont.) Ova procedura čuva nekoliko dodatnih informacija za svaki čvor u grafu. Boja svakog čvora u smeštena je u promenljivoj u.color, prethodnik od u smešten je u promenljivoj u.π. Ako u nema prethodnika (u = s ili u nije otkriven), onda je u.π = NIL. Distanca od izvora s do čvora u smešta se u promenljivu u.d. Algoritam koristi FIFO kju Q da bi olakšao upravljanje sivim čvorovima.
10 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam (cont.)
11 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam (cont.) Rezultat pretraživanja BFS algoritma može da zavisi od redosledakojim se posećuju susedi datog čvora, pa stablomože da varira, ali distanca koja se algoritmom računa ne.
12 Predstavljanje grafova BFS algoritam BFS algoritam (cont.)
13 Najkraći putevi Napomena: Pre nego što dokažemo različite osobine BFS pretraživanja, analiziraćemo njegovo prolazno vreme na ulaznom grafu G = (V, E). Posle inicijalizacije svaki je čvor smešten u kju najviše jednom. Operacije ENQUEUE i DEQUEUE uzimaju O(1) vremena, pa je kompletno vreme posvećeno kju operacijama O(V). Obzirom da selistasusedstva svakog čvora skenira samo kada se čvor ukloni iz kjua, svaka se lista susedstva skenira najviše jednom. Suma dužina svih listi je O(E), odakle je jasno da je prolazno vreme BFS algoritma O(V+E).
14 Najkraći putevi Najkraći putevi Definicija: Definisaćemo distancu najkraćeg puta δ(s, v) izmedju čvorova s i v kao minimalni broj grana na proizvoljnom putu iz s u v. Ako put iz s u v ne postoji stavićemo δ(s, v) =. Put dužine δ(s, v) iz s u v je najkraći put. Pokazaćemo da distanca koju računa BFS jeste upravo distanca najkraćeg puta. Lema 1: Neka je G = (V, E) usmeren ili neusmeren graf i s V proizvoljan čvor. Tada za granu (u, v) E važi δ(s, v) δ(s, u) + 1.
15 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) Dokaz: Ako je čvor u dostižan iz s, dostižan je i iz v. U ovom slučaju najkraći put iz s u v ne može biti duži od najkraćeg puta iz s u u plus grana (u, v), pa u ovom slučaju nejednakost važi. Ako u nije dostižan iz s onda je δ(s, u) = i, u ovom slučaju, nejednakost važi. Napomena: Cilj nam je da pokažemo da je v.d = δ(s, v), zaproizvoljan čvor v V ulaznog grafa G.
16 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) Lema 2: Neka je G = (V, E) usmeren ili neusmeren graf i pretpostavimo da BFS prolazi kroz G od izvornog čvora s V. Tada, za svaki čvor v V vrednost v.d koja se izračunava algoritmom ograničava odozgo δ(s, v), tj.v.d δ(s, v). Dokaz: Koristimo indukciju po broju ENQUEUE operacija.polazna induktivna pretpostavka je kada ses ukloni iz kjua. U ovom slučaju je s.d = 0 = δ(s, s) i v.d = δ(s, v), za svaki v V \ {s}. Pretpostavimo daje posle vadjenja čvora u iz kjua u.d δ(s, u).
17 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) Da bi učinili induktivni korak, uočimo beli čvor v, koji je otkriven za vreme ispitiǎnja čvora u. Prema induktivnoj pretpostavci je u.d δ(s, u) i v.d = v.u + 1 δ(s, u) + 1 δ(s, v). Čvor v je umetnutu kju sada i nikad više, jer je samo sada obojen u sivo. Zato se vrednost v.d više ne menja i induktivna pretpostavka je očuvana. Lema 3: Pretpostavimo da za vreme izvršenja BFSa na grafu G = (V, E) kju Q sadrži čvorove v 1, v 2,... v r, gde je v 1 glava od Q, a v r rep. Tada je v r.d v 1.d + 1, v i.d v i+1.d, za i {1, 2,... r 1}.
18 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) Dokaz: Izvodimo indukcijom po broju kju operacija. Inicijalno, kada kju sadrži samo s lema sigurnovaži. Moramo da pokažemo da lema važi posle ubacivanjai brisanja čvora iz kjua.ako je glava v 1 kjua uklonjena v 2 postaje nova glava. Prema induktivnoj pretpostavci je v 1.d v 2.d, a tada imamo i v r.d v 1.d + 1 v 2.d + 1, tako da lema važi i kadaje v 2 glava. Ubacivanje čvora zahteva bliže ispitivanje koda. Kada ubacimo čvor v u kju Q, on postaje v r+1. U to vreme većsmo iz kjua izbacili čvor u, čija je lista susedstva upravo počela da se skenira. Prema indukcijskoj pretpostavci, za novu glavu v 1 je u.d v 1.d.
19 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) Tako dobijamo v r+1.d = v.d = u.d + 1 v 1.d + 1. Takodje važi v r.d u.d + 1 = v.d = v r+1.d. Posledica: Pretpostavimo da su za vreme izvršenja BFS algoritma na grafu G = (V, E) čvorovi v i i v j ubačeni u kju Q i da je v i ubačeno pre v j. Tada je v i.d v j.d, u vremenu kada je v j ubačeno.
20 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) Teorema: Neka je G = (V, E) usmeren ili neusmeren graf i da se BFS izvršava od izvornog čvora s V. Tada BFS otkriva svaki čvor v dostižan iz s i odredjuje distancu v.d = δ(s, v). Štaviše, za svaki čvor v s dostižan iz s jedan od najkraćih puteva jeste najkraći put iz s u v.π iza koga je grana (v.π, v). Dokaz izvodimo kontrapozicijom. Pretpostavimo da postoji čvor čija distanca v.d u BFSu nije jednaka distanci najkraćeg puta i neka je v prvi čvor za koji je v.d > δ(s, v). Znači da v mora biti dostižan iz s, jer je, u protivnom, δ(s, v) = > v.d. Neka je u neposredni prethodnik od v.
21 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) Tada je δ(s, v) = δ(s, u) + 1. Kako je δ(s, u) < δ(s, v) i kako je u pronadjen pre v važi u.d = δ(s, u), pa je v.d > δ(s, v) = δ(s, u) + 1 = u.d + 1. U ovom slučaju i vremenu čvor v može biti beo, siv ili crn. Pokazaćemo da svaki od ovih slučajeva dovodi do kontradikcije. Ako je v beo v.d = u.d + 1 što je nemoguće. Ako je v crn, znači da je već udaljen iz kjua, pa je v.d u.d, što je takodje kontradikcija. Ako je v siv, obojen je posle izbacivanja nekog čvora w koji je uklonjen iz kjua pre u. Dakle, v.d = w.d + 1 u.d + 1,
22 Najkraći putevi Najkraći putevi (cont.) pa nas i ovaj slučaj dovodi do kontradikcije. Prema tome, v.d = δ(s, v). Svi čvorovi dostižni iz s su otkriveni BFS algoritmom. Ako je v.π = u, to je v.d = u.d + 1. Tako je najkraći put iz s u v, najkraći put iz s u v.π plus put niz granu (v.π, v).
23 -Pretraživanje grafa po dubini Strategija DFS pretraživanja podrazumeva pretraživanje po dubini grafa. DfS pretraživanje otkriva grane koje izlaze iz čvora v, koji je najskorije otkriven. Kada se sve grane iz v otkriju, koristimo "backtrack" za pretraživanje grana koje napuštaju čvor iz koga je v otkriven. Ovaj proces se nastavlja sve dok ne otkrijemo sve čorove dostižne iz izvornog čvora. Ako ima još neotkrivenih čvorova, jedan od njih se koristi kao izvorni čvor i ispitivanje se ponavlja iz tog izvora. Postupaknastavljamo dok svi čvorovi nisu otkriveni.
24 Razlike u odnosu na BFS U ovom pretraživanju može da se formira nekoliko stabala jer pretraživanje može da se vrši iz nekoliko izvora, Prethodnik (praizvor) u ovom pretraživanju definiše se drugačije: G π = (V, E π ), gde je E π = {(v.π, v) v V, v.π NIL}, Podgraf prethodnika u DFS obrazuje depth-first forest koja se sastoji od nekoliko depth-first stabala. E π skup grana tih stabala.
25 (cont.) Kao i u BFS algoritmu, čvorovi se tokom pretraživanja boje, čime se identifikuje njihov status. Inicijalno je svaki čvor beo, posivi kada se otkrije i pocrni kada je završen (kada je lista susedstva kompletno ispitana). Ova tehnika garantuje da se svaki čvor završava u tačno jednom depth-first stablu. Pored formiranja depth-first šume, DFS takodje svakom čvoru pridružuje dva vremenska koraka: - Prvi, v.d koji snima kada je čvor v prvi put otkriven (obojen sivo) - Drugi, v.f koji pamti kada je lista susedstva za v završena (obojen crno)
26 (cont.) Ovi vremenski koraci se koriste u mnogim graf algoritmima. DFS beleži kada je čvor u otkriven u promenljivoj u.d i kada je čvor u završenu promenljivoj u.f. Ovi vremenski koraci su celi brojevi izmedju 1 i 2 V, jer postoji jedan dogadjaj otkrivanja i jedan završavanja za svaki od V čvorova. Za svaki čvor u je u.d < u.f i čvor je beo - pre u.d; siv - izmedju u.d i u.f; crn - posle u.f. Ulazni graf u DFS može biti usmeren ili neusmeren.
27 (cont.) Overviev
28 (cont.) Overviev
29 (cont.) Pri inicijalizaciji u DFS algoritmu uvodi se globalni brojač vremena time. Zatim se proverava svaki čvor i kada je nadjen algoritam prelazi na proceduru VISIT. Svaki put kada pozivamo ovu proceduru u postaje koren novog stabla u DF šumi. Procedure u DFS uzimaju O(V) vremena. Procedura VISIT poziva se tačno jednom za svaki čvor v V, jer se poziva samo za bele čvorove koji se odmah farbaju u sivo. U toku izvršenja DFS-VISIT(v) petlja se izvršava Adj[v] puta. Kako je Adj[v] = O(E), v V prolazno vreme procedure je O(E). Dakle, prolazno vreme za DFS je O(V+E).
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραLinearno ispitivanje. Overviev Perfektno heširanje Binarna stabla Grafovski (GRAF) algoritmi
Linearno ispitivanje Analiza heširanja otvorenim adresiranjem Linearno ispitivanje Za datu običnu heš funkciju h : U {0, 1,... m 1} kojoj se obraćamo kao pomoćnoj heš funkciji metod linearnog ispitivanja
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi i strukture podataka
Algoritmi i strukture podataka vežbe 5 Mirko Stojadinović 6. novembar 2015 1 1 Grafovi 1.1 Osnovni pojmovi Graf G = (V, E) se sastoji od skupa čvorova V i skupa grana E, pri čemu grane predstavljaju relacije
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραMinimalno povezujuće stablo
Minimalno povezujuće stablo G = (V, E) - neusmereni povezani težinski graf Izlaz Povezani podgraf koji sadrži sve čvorove takav da mu je suma cena grana minimalna. Rešenje Indukcijom po broju grana. Baza:
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραU raznim oblastima se često javlja potreba da se izmed u izvesnih objekata uspostave izvesne veze, odnosi ili relacije.
Šta je to relacija? U raznim oblastima se često javlja potreba da se izmed u izvesnih objekata uspostave izvesne veze, odnosi ili relacije. Na primer, često se javlja potreba da se izvesni objekti uporede
Διαβάστε περισσότεραStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραGRAFOVI. Ljubo Nedović. 21. februar Osnovni pojmovi 2. 2 Bipartitni grafovi 8. 3 Stabla 9. 4 Binarna stabla Planarni grafovi 12
GRAFOVI Ljubo Nedović 21. februar 2013 Sadržaj 1 Osnovni pojmovi 2 2 Bipartitni grafovi 8 3 Stabla 9 4 Binarna stabla 11 5 Planarni grafovi 12 6 Zadaci 13 1 2 1 Osnovni pojmovi Iz Vikipedije, slobodne
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz Osnova matematike
Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F
Διαβάστε περισσότεραSOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE
1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo
1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo 1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo U predavanju se osvrćemo na osnovne principe kombinatorike i njihovu primenu na rešavanje elementarnih kombinatornih problema.
Διαβάστε περισσότεραNapredne pretrage u grafovima
Matematička gimnazija Nedelja informatike 3 12. decembar 2016. Prerequisites i cilj DFS i BFS Koristićemo: Dijkstrin algoritam sa modifikacijama (jedan od razloga zašto je dat u zadatku ACKO na kvalifikacionom
Διαβάστε περισσότεραBinarno stablo (BinaryTree)
Binarno stablo (BinaryTree) Binarno stablo T je konačan skup podataka istog tipa (čvorova) koji je ili prazan ili ima istaknuti čvor (korijen), a ostali čvorovi su podijeljeni u dva podskupa T L i T R
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραČetrnaesto predavanje iz Teorije skupova
Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova 27. 01. 2006. Kratki rezime prošlog predavanja: Dokazali smo teorem rekurzije, te primjenom njega definirali zbrajanje ordinalnih brojeva. Prvo ćemo navesti osnovna
Διαβάστε περισσότεραAlgebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa
Binarne operacije Binarna operacija na skupu A je preslikavanje skupa A A u A, to jest : A A A. Pišemo a b = c. Označavanje operacija:,,,. Poznate operacije: sabiranje (+), oduzimanje ( ), množenje ( ).
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα4 Numeričko diferenciranje
4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi i strukture podataka - 1.cas
Algoritmi i strukture podataka - 1.cas Aleksandar Veljković October 2016 Materijali su zasnovani na materijalima Mirka Stojadinovića 1 Složenost algoritama Približna procena vremena ili prostora potrebnog
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia.
Matematička logika Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia oktobar 2012 Iskazi, istinitost, veznici Intuitivno, iskaz je rečenica koja je ima tačno jednu jednu istinitosnu
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραOvo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότεραSistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραProblemi maksimuma i minimuma
Matematički fakultet Univerzitet u Beogradu Metodika nastave matematike i računarstva Seminarski rad Problemi maksimuma i minimuma Studenti: Marija Kaljević Marta Krčaković Igor Lučić Verica Milovanović
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραGlava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije
Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότερα