KLASIFIKACIJA STRUJANJA FLUIDA
|
|
- Τισιφόνη Βενιζέλος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 47 KASIFIKACIJA STRJANJA FIA Treba naglasiti da se prije izvedene Navier-Stokesove jednadžbe odnose na strujanje newtonskog, jedno-komponentnog jednofaznog fluida (dakle bez kemijske reakcije) i bez utjecaja elektro-magnetskih sila. Jasno je da se u praksi pojavljuju i višekomponentna strujanja, npr. pri miješanju dvaju (ili više) plinova. takvim situacijama bi se kao nove varijable pojavile koncentracije svakog pojedinog plina, te novi članovi koji označuju masenu difuziju pojedinih komponenti. Treba naglasiti da je i zrak smjesa plinova, ali je koncentracija svake sastavnice zraka konstantna i jednaka u svim točkama fluida (dakle nema difuzije mase), pa se zrak tretira kao jednokomponentni fluid. Ako se u strujanju istovremeno pojavljuje više agregatnih stanja (kruto, kapljevito i plinovito), strujanje se naziva višefaznim. Pri pojavi kavitacije strujanje vode postaje dvofazno, jer se osim kapljevite faze pojavljuje i plinovita faza. tom se slučaju pojavljuje razdjelna površina između dvaju faza u kojoj se pojavljuju dodatne sile površinske napetosti, a u takvom strujanju bi također trebalo definirati brzinu pretvorbe kapljevite u plinovitu fazu, i obrnuto. Tipičan primjer višefaznog strujanja je i strujanje u kotlovskim cijevima, u kojima voda isparava zbog dovođenja topline. akako da postoje i višekomponentna višefazna strujanja. Primjer za to je pneumatski transport krutih čestica (strujanje mješavine zraka i krutih čestica). Ako se ograničimo samo na Navier-Stokesove jednadžbe, još uvijek možemo razlikovati nekoliko podjela strujanja. Jedna od podjela koju smo već do sada spominjali je s obzirom na gustoću. Ako gustoća ostaje konstantna u strujanju, strujanje zovemo nestlačivim, inače je stlačivo. Treba naglasiti da je pojam stlačivosti bolje vezati uz strujanje, jer se i strujanje plinova (kao izrazito stlačivih fluida) pri niskim vrijednostima Machova broja može smatrati nestlačivim, a strujanje vode (kao izrazito nestlačivog fluida) se tretira stlačivim za slučaj pojave enormne razlike tlakova (npr. za slučaj podvodne eksplozije). Strujanje u kojem nema izmjene topline među česticama fluida se naziva adijabatskim, a u protivnom je strujanje dijabatsko. Za dijabatsko strujanje u kojem temperatura ostaje konstantna u svim točkama fluida se kaže da je izotermičko. S obzirom na viskoznost strujanje može biti neviskozno (viskoznost je jednaka nuli) ili viskozno. Jednadžbe gibanja neviskoznog strujanja se dobiju iz Navier-Stokesovih jednadžbi u kojima se viskoznost izjednači s nulom, a takve se jednadžbe nazivaju Eulerovim jednadžbama. Posebnu klasu neviskoznog strujanja čine potencijalna strujanja, u kojima se dodatno pretpostavlja da nema rotacije čestica fluida, što ima za posljedicu da se polje brzine može prikazati gradijentom skalarne funkcije (skalarnog potencijala brzine). akle neviskozno strujanje je općenito opisano Eulerovim jednadžbama koje su nelinearne (zbog nelinearnog inercijskog člana u jednadžbi količine gibanja). z pretpostavku potencijalnog nestlačivog strujanja linearna jednadžba kontinuiteta prelazi u linearnu aplaceovu jednadžbu, a nelinearna parcijalna diferencijalna jednadžba količine gibanja prelazi u nelinearnu algebarsku jednadžbu (Euler-Bernoullijev integral), pa je potencijalno strujanje puno jednostavnije riješiti od općenitog neviskoznog strujanja opisanog nelinearnim Eulerovim jednadžbama. Viskozno strujanje u prirodi se pojavljuje kao laminarno ili turbulentno. aminarno strujanje je uredno strujanje u kojem se čestice fluida gibaju u slojevima (po glatkim trajektorijama), za razliku od turbulentnog strujanja u kojem se
2 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 48 pojavljuju slučajne pulzacije brzine, tako da su čestice fluida u stanju burnog komešanja. prirodi se laminarno strujanje održava pri niskim vrijednostima Reynoldsova broja (pri značajnijem utjecaju viskoznih sila). praksi su strujanja najčešće turbulentna, a zbog njihove stohastičke prirode, turbulentna strujanja fluida se ne mogu opisati analitički pa ih se nužno rješava numeričkim putem. Naravno da se na temelju nabrojanih podjela mogu definirati različite klase strujanja fluida, npr. nestlačivo, izotermičko laminarno; ili stlačivo, adijabatsko potencijalno, i sl. S obzirom na rubne uvjete strujanja se dijele na vanjska (problemi optjecanja tijela jedan od rubova je stijenka) i unutarnja (problemi protjecanja, npr. kroz kanale i cijevi dva ruba područja strujanja su stijenke). OPTJECANJE TIJEA TEORIJA GRANIČNOG SOJA Jedna od tipičnih zadaća mehanike fluida je određivanje sile koja djeluje na gibajuće tijelo uronjeno u fluid. Tipični primjeri su gibanje automobila, vlaka, zrakoplova, broda, rotora turbostroja itd. Za slučaj gibanja tijela konstantnom brzinom, problem se obično promatra u koordinatnom sustavu vezanom na tijelo, te bi se promatraču u tom koordinatnom sustavu činilo da tijelo miruje, a fluid nastrujava na njega brzinom koja je jednaka brzini gibanja tijela. Primjer ravninskog strujanja. ρ, F i S Rezultantna sila fluida na tijelo jednaka je integralu površinskih sila po površini tijela. Gdje je F = σ n ds = p nds+ Σ n ds i ji j i ji j S S S p n i ds doprinos sila tlaka, a Σ jinjds doprinos viskoznih sila. S S Sila fluida na tijelo obično se za slučaj ravninskog strujanja rastavlja na dvije komponente. Komponenta (ili F ) u smjeru brzine (označuje silu otpora, prema engl. "rag") i komponentu ili ( F ) okomito na brzinu (označuje silu uzgona, prema engl. "ift").
3 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 49 Sile otpora i uzgona se najčešće prikazuju u bezdimenzijskim oblicima koeficijenta otpora i koeficijenta uzgona, koji su definirani izrazima C 1 gdje je ρ Površine = 1 ρ v A i C dinamički tlak, a A i = 1 ρ v A i A A površine. A se mogu definirati različito, a kod sile otpora je to najčešće projekcija površine tijela suprotstavljena strujanju. "Mehanici Fluida I" su dani koeficijenti otpora nekih elementarnih tijela, dobiveni mjerenjem. općem slučaju koeficijent otpora zadanog tijela, u nestlačivom strujanju zavisi od Reynoldsova broja, a u stlačivom od Reynoldsova i Machova broja. oprinos sili otpora od tlačnih sila se naziva otpor oblika, a od viskoznih sila otpor trenja. Slijedeće dvije slike prikazuju dva ekstremna slučaja optjecanja tanke ploče. p 100 % otpor trenja. 100 % otpor oblika. x x = τ σ 1 w p σ 1 = τ w x 1 p x 1 prvom su slučaju sile tlaka okomite na smjer strujanja, pa sili otpora doprinose samo viskozne sile, a u drugom slučaju je obrnut slučaj, smične sile su okomite na smjer strujanja, pa sili otpora doprinose samo tlačne sile. realnim slučajevima uvijek imamo i jedan i drugi doprinos otporu. Primjer ravninskog strujanja. α p τ Ako se kao primjer uzme ravninsko optjecanje profila, onda će otpor oblika rasti s debljinom profila i s porastom napadnog kuta α.
4 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 50 Polje brzine pri optjecanju tijela zavisi od inercijskih sila, sila tlaka i viskoznih sila (utjecaj masenih sila se obično zanemaruje). Odnos inercijskih i viskoznih sila je prikazan Reynoldsovim brojem, pri čemu niske vrijednosti Reynoldsova broja označuju zanemariv utjecaj inercijskih sila (odnosno značajan utjecaj viskoznih sila). takvim slučajevima se inercijske sile (nelinearni konvekcijski član u jednadžbi količine gibanja) mogu zanemariti, čime se od Navier-Stokesovih jednadžbi dobiju Stokesove jednadžbe. Stokesove jednadžbe su linearne pa se može naći analitičko rješenje npr. optjecanja kugle, koje vrijedi za slučaj Re 1. Primjer strujanja kojeg opisuju Stokesove jednadžbe je i strujanje ulja u zračnosti ležaja (vidjeti primjer s vježbi, gdje su inercijske sile zanemarene na temelju procjene reda veličine pojedinih članova u jednadžbi količine gibanja). rugi primjer primjene Stokesovih jednadžbi je ulijevanje npr. polimera u kalup. takvim problemima viskoznost je obično velika, a brzine relativno male, pa je Reynoldsov broj mali. Međutim polimer najčešće nije newtonski fluid pa se koristi neka druga relacija za zavisnost tenzora viskoznih sila od tenzora brzine deformacije. praktičnim problemima optjecanja tijela (strujanje oko zrakoplova, automobila, vlaka ili broda) Reynoldsov broj poprima vrijednosti puno veće od jedinice, što znači da je utjecaj viskoznih sila mali. Ipak viskozne sile se neće moći zanemariti u čitavom području strujanja, nego je samo njihov utjecaj sveden na područje u neposrednoj blizini tijela, u kojem će se brzina fluida mijenjati od nule (na samoj površini tijela) do brzine optjecanja. To područje se naziva područje graničnog sloja. akle pri optjecanju tijela pri visokim vrijednostima Reynoldsova broja, viskozne sile su bitne samo unutar tankog graničnog sloja, a izvan graničnog sloja utjecaj viskoznosti se može zanemariti. Sljedeća slika shematski prikazuje primjer graničnog sloja uz ravnu ploču pri visokoj ρv vrijednosti Reynoldsova broja Re = ( je duljina ploče). ebljina graničnog sloja μ (osjenčanog područja unutar kojeg se brzina znatno mijenja, odnosno područja u kojem su viskozne sile bitne) je mala u odnosu na duljinu ploče. Veliki Re y područje vanjskog strujanja mali gradijent brzine = zanemariv utjecaj viskoznosti x ρ, μ = konst. područje graničnog sloja = veliki utjec aj viskoznosti zb og velikog gradijenta brzine Međutim, ako promatramo strujanje u okolišu samog vrha ploče (ili imamo posla s kratkom pločom, tako da je Reynoldsov broj mali (što odgovara velikom utjecaju viskoznosti), debljina područja unutar kojeg će viskozne sile biti značajne u odnosu na inercijske sile će biti velika u odnosu na duljinu ploče, kao što shematski prikazuje sljedeća slika. Ako se Reynoldsov broj općenito definira kao Re= ρv x/ μ, gdje je x udaljenost od vrha (prednjeg brida) ploče, odmah je jasno da će veći utjecaj viskoznosti biti bliže vrhu, gdje je Reynoldsov broj manji.
5 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 51 Mali Re (promatramo vrh ploče) ρ, μ= konst. utjecaj viskoznosti je značajan u okolini vrha Slično se da zaključiti i iz primjera optjecanja kugle promjera. Za optjecanje pri niskim ρv vrijednostima Reynoldsova broja Re =, recimo Re 1, postoji analitičko rješenje, po μ kojemu se utjecaj viskoznosti u polju brzine osjeti daleko od tijela (prva slika), a za slučaj Mali Re utjecaj viskoznosti se širi daleko od kugle Veliki Re granični sloj zona utjec aja viskoznosti vrtložni trag Neviskozno strujanje bilo bi i bezvrtložno (aplac e-o va jednadžba )
6 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 5 visokih vrijednosti Reynoldsova broja, utjecaj viskoznosti na polje brzine, sveden je u usko područje graničnog sloja uz samu površinu kugle. Što god je Reynoldsov broj veći to je područje relativno tanje. Temeljem rečenoga sama od sebe se nameće Prandtlova ideja, da se za slučaj optjecanja tijela pri visokim vrijednostima Reynoldsova broja, polje strujanja rastavi na dva područja: Područje neposredno uz površinu tijela (granični sloj) gdje je utjecaj viskoznosti bitan i vanjsko neviskozno strujanje opisano Eulerovim jednadžbama (odnosno uz dodatnu pretpostavku bezvrtložnog strujanja, nelinearne Eulerove jednadžbe prelaze u linearnu aplaceovu jednadžbu i algebarsku Bernoullijevu jednadžbu - točnije Euler-Bernoullijev integral). Strujanje unutar graničnog sloja je viskozno, što znači da je opisano Navier-Stokesovim jednadžbama. Međutim, činjenica da je granični sloj tanak u odnosu na duljinu tijela, ima za posljedicu da svi članovi u Navier-Stokesovim jednadžbama neće biti jednako veliki. Procjenom reda veličine pojedinih članova u tim jednadžbama i zanemarivanjem članova koji malo doprinose rješenju dolazi se do skupa pojednostavljenih jednadžbi koje opisuju strujanje fluida unutar graničnog sloja, a koje se nazivaju Prandtlovim jednadžbama. Prandtlove jednadžbe za granični sloj Pri izvodu Prandtlovih jednadžbi ograničit ćemo se na ravninsko strujanje oko blago zakrivljene stjenke (što pretpostavlja da je polumjer zakrivljenosti stijenke puno veći od debljine graničnog sloja). Nadalje uvode se sljedeće pretpostavke - Strujanje je nestlačivo uz konstantnu viskoznost ( ρ = konst., μ = konst. ) - Strujanje je stacionarno: = 0 t - Zanemarujemo masene sile: f i = 0 y y granični sloj R> > debljina granič nog sloja Strujanje se promatra u 0xy koordinatnom sustavu, gdje se os x poklapa s konturom površine tijela (stijenke), a os y je u svakoj točki okomita na os x (stijenku). Komponentu brzine u smjeru osi x, označit ćemo s u, a komponentu u smjeru osi y s v. x
7 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 53 Polazne jednadžbe su jednadžba kontinuiteta (JK) i jednadžbe količine gibanja (JKG), koje uz navedene pretpostavke glase u v JK + = 0 x y JKG x - komponenta u + v = + υ + x y ρ x x y u u 1 p u u JKG y - komponenta u x y ρ y x y v v 1 p v v + v = + υ + cilju procjene veličine pojedinih članova u jednadžbi, uvodimo karakteristične veličine za pojedine varijable u obliku u = u v = Vv x = x y = y S obzirom da je strujanje nestlačivo za tlak se uzima p = ρ p (pretpostavimo da je red veličine maksimalne promjene tlaka unutar graničnog sloja jednak dvostrukom dinamičkom tlaku). Gdje su i V maksimalne brzine u pojedinim smjerovima, tako da su vrijednosti bezdimenzijskih komponenti u i v brzine u rasponu nula do jedan (kažemo da su bezdimenzijske komponente brzine reda veličine jedan). S obzirom da su duljina i debljina graničnog sloja maksimalne dimenzije u smjeru osi x i y, jasno je da su i bezdimenzijske koordinate x i y također reda veličine jedinice (jer se kreću u rasponu nula do jedan). vrštavanjem gornjih relacija u jednadžbu kontinuiteta, ona prelazi u oblik u V v + 0 x y = Bezdimenzijski članovi u jednadžbi kontinuiteta su reda veličine jedinice (jer je maksimalna promjena komponenti reda veličine jedinice, a maksimalna promjena bezdimenzijske koordinate je također reda veličine jedinice). S obzirom da zbroj članova u gornjoj jednadžbi mora biti jednak nuli, zaključujemo da su koeficijenti uz članove istog reda veličine, tj. vrijedi V =, odakle je V = (a) Jasno da je za slučaj strujanja pri visokim vrijednostima Reynoldsova broja, kako je prije objašnjeno, debljina graničnog sloja puno manja od duljine, pa je i maksimalna vrijednost v -komponente brzine puno manja od maksimalne vrijednosti u -komponente, što znači da je strujanje u graničnom sloju uglavnom paralelno sa stijenkom. Prikazom x -komponente jednadžbe količine gibanja s pomoću bezdimenzijskih veličina dobije se
8 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 54 u V u ρ p u u u + v = + υ + υ x y ρ x x y υ Ponovo su bezdimenzijski članovi reda veličine jedinice, a većina koeficijenata je reda veličine. S obzirom da je predzadnji član gornje jednadžbe je zanemariv u odnosu na zadnji član, pa ostaje da je red veličine viskoznih sila υ. a bi viskozne sile bile značajne unutar graničnog sloja, moraju biti istog reda veličine kao i inercijske sile, tj. vrijedi 1 tj. vrijedi υ = υ = =, odnosno Re = = (b) Re υ 6 akle, ako je Reynoldsov broj reda veličine 10 onda je debljina graničnog sloja tri reda veličine manja od duljine. Ako se x -komponenta jednadžbe količine gibanja podijeli s /, dobije se u u p 1 u u u + v = + + x y x Re x y u kojoj je predzadnji član očito zanemariv, za slučaj strujanja pri visokim vrijednostima Reynoldsova broja. Konačno prikazom y -komponente jednadžbe količine gibanja s pomoću bezdimenzijskih članova, uvažavajući relacije (a) i (b) dobije se V v V v ρ p V v V v u + v = + υ + υ x y ρ y x y 3 Re Re Re Re Re ijeljenjem gornje jednadžbe koeficijentom uz derivaciju tlaka sijedi 1 v v p 1 v 1 v u + v = + + Re x y y Re x Re y Očito su svi članovi ove jednadžbe za slučaj strujanja pri visokim vrijednostima Reynoldsova broja zanemarivi, te od polaznog sustava ostaju sljedeće bezdimenzijske Prandtlove jednadžbe u v JK + = 0 x y JKG x - komponenta p JKG y - komponenta = 0 y u u p u u v + = + x y x y υ
9 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 55 Rekapitulacija modela graničnog sloja Sljedeća slika prikazuje dio područja strujanja pri optjecanju nekog dijela, koje smo podijelili na područje graničnog sloja ( 0 < y < ( x) ) i područje vanjskog neviskoznog strujanja ( y > ( x) ). Brzinu na granici između ta dva područja (na rubu graničnog sloja) smo označili s v. Pretpostavlja se da se profil brzine u graničnom sloju glatko nastavlja na profil brzine u v vanjskom neviskoznom strujanju, tako da vrijedi = 0, tj. zaključujemo da će u y ravninskom stacionarnom strujanju brzina v biti funkcija samo koordinate x, tj. v v ( x) =. y v y (x) granični sloj Strujanje fluida unutar graničnog sloja je opisano Prandtlovim jednadžbama, koje za slučaj stacionarnog, ravninskog strujanja, u dimenzijskom obliku glase u v + = 0 x y u u 1 p u u + v = + υ x y ρ x y p = 0 y Iz treće jednadžbe se zaključuje da je tlak po presjeku graničnog sloja konstantan, odnosno da je u stacionarnom ravninskom strujanju tlak funkcija samo koordinate x, tj. p = p( x). akle ostaju nam prve dvije jednadžbe u kojima su tri nepoznata polja: u, v i p, pa je jasno da se Prandtlove jednadžbe ne mogu riješiti neovisno o vanjskom neviskoznom strujanju, koje je opisano Eulerovim jednadžbama (odnosno ako se može pretpostaviti bezvrtložno strujanje aplaceovom jednadžbom). Za brzinu v na rubu graničnog sloja, uzimajući da vrijedi ( ) v = v x, iz Eulerove jednadžbe za stacionarno ravninsko strujanje vrijedi dv 1 dp v = dx ρ dx Na taj način je usklađen broj jednadžbi i broj nepoznatih polja, a jednoznačno rješenje je definirano zadavanjem rubnih uvjeta. Prandtlove jednadžbe su paraboličkog tipa, pa je potrebno zadati sljedeće rubne uvjete 1) na ploči: za y = 0; u = v= 0 (viskozni fluid se lijepi na stijenku) ) dovoljno daleko od tijela: za y ; u = u ; v= v (ne osjeća se utjecaj tijela) 3) ulazni presjek: na x = 0 ; zadati profile komponenti brzine u i v. x
10 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 56 Pri optjecanju tijela, se na prednjoj strani pojavljuje točka zastoja u kojoj se strujanje račva na dvije strane. Kao što je prije rečeno u okolišu točke zastoja je brzina mala, pa Reynoldsov broj poprima niske vrijednosti, što znači da u okolišu točke zastoja Prandtlove jednadžbe (koje su izvedene uz pretpostavku visokih vrijednosti Reynoldsova broja) ne vrijede. Stoga presjek x = 0 od kojeg se počinju integrirati Prandtlove jednadžbe treba odabrati dovoljno daleko od točke zastoja, gdje je Reynoldsov broj dovoljno velik. Valja primijetiti da su Prandtlove jednadžbe također nelinearne parcijalne diferencijalne jednadžbe, za koje ne poznamo opće analitičko rješenje, te će ih se trebati rješavati numeričkim putem. Postavlja se pitanje što se dobilo zamjenom Navier-Stokesovih jednadžbi, jednadžbama graničnog sloja, ako se one opet moraju rješavati numerički. Jedna od dobrobiti pojednostavljivanja jednadžbi je da su one promijenile karakter. Navier-Stokesove jednadžbe su eliptičkog tipa, a Prandtlove jednadžbe su paraboličnog tipa. Eliptičnost jednadžbi fizikalno znači da će promjena stanja u nekoj promatranoj točki strujanja izazvati promjenu stanja u svim ostalim točkama strujanja, i obrnuto, promjena u bilo kojoj točki strujanja izazvat će promjenu i u promatranoj točki (ili kažemo da stanje u promatranoj točki utječe na stanje u čitavom području strujanja i istovremeno zavisi od stanja u svim točkama strujanja). tom slučaju rubne uvjete je potrebno zadavati po svim rubovima područja strujanja. slučaju paraboličnih jednadžbi, kakve su Prandtlove jednadžbe, stanje u promatranoj točki područja strujanja zavisi samo o stanju uzvodno od točke, a utječe na stanje u nizvodnim točkama. Zbog toga se kod Prandtlovih jednadžbi ne mora zadavati rubni uvjet na izlaznom presjeku x =, jer što god mi zadali na tom rubu, to ne može imati nikakvog utjecaja na uzvodno polje strujanja. Numerički postupak za rješavanje paraboličkih jednadžbi ima marširajući karakter u kojem se polazi od ulaznog presjeka ( x = 0 ) u kojem su zadani profili komponenti brzine, te se na temelju tih profila odrede profili u susjednom presjeku udaljenom za Δx. Nakon toga se prelazi na susjedni presjek udaljen od ovoga za Δx, i sve tako dok se ne dođe do kraja graničnog sloja. Kod eliptičkog problema bi nepoznanice u svim točkama unutra graničnog sloja bile povezane simultanim sustavom jednadžbi, čije rješavanje zahtijeva puno više računalnog vremena. Redoslijed rješavanja jednadžbi graničnog sloja je sljedeći: 1) Riješiti vanjsko neviskozno (potencijalno) strujanje i odrediti d p. Rubni uvjet dx nepromočivosti stijenke se primjenjuje na površini tijela. ) S dobivenim d p integrirati profile komponenti brzine u i v dx 3) Za slučaj jako zakrivljene geometrije treba ponoviti proračun pod 1) s korekcijom rubnih uvjeta zbog postojanja graničnog sloja, čime se dobije korigirani d p dx. Nakon toga se ponovi integracija pod ) Naravno da parabolični karakter jednadžbi graničnog sloja pretpostavlja da je strujanje fluida u graničnom sloju "priljubljeno uz stijenku", što nije uvijek slučaj, kao što će biti objašnjeno u nastavku. Naime, kod optjecanja jako zakrivljenih tijela dolazi do odvajanja strujanja, i tada je profil brzine u graničnom sloju takav da u određenom dijelu presjeka imamo strujanje prema nazad, što je protivno paraboličkom karakteru Prandtlovih jednadžbi, pa je jasno da u tom slučaju Prandtlove jednadžbe neće vrijediti, nego će za opis takva strujanja trebati primijeniti Navier-Stokesove jednadžbe.
11 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 57 Prandtlove jednadžbe izražene strujnom funkcijom Prandtlove jednadžbe se mogu izraziti i s pomoću strujne funkcije ψ, za koju vrijedi ψ ψ u = ; v= y x vrštavanjem gornjih izraza u jednadžbu kontinuiteta, ona se svodi na identitet 0=0, te ostaje samo x -komponenta jednadžbe količine gibanja, koja prelazi u 3 ψ ψ ψ ψ dv ψ = v + υ 3 y xy x y dx y 1dp ρ dx Ovo je parcijalna diferencijalna jednadžba 3. reda, čijim se rješavanjem uz odgovarajuće rubne uvjete dobije strujna funkcija ψ, iz koja se nađu u, v. Jednadžba je nelinearna i nema općeg analitičkog rješenja. OVAJANJE STRJANJA Eksperimenti pokazuju da se u graničnom sloju može pojaviti odvajanje strujanja, tj. strujnice prestaju slijediti konturu tijela. Kao što je već rečeno nakon točke odvajanja Prandtlove jednadžbe više ne vrijede. Slijedeće slike shematski prikazuju slike strujnica pri ravninskom optjecanju profila pod dva različita napadna kuta. ρ, A B v max. A B C Na gornjim slikama je s A označena točka zastoja, a s B točka u kojoj je brzina prema rješenju neviskoznog strujanja maksimalna. Od točke A do točke B brzina v na rubu graničnog sloja
12 MEHANIKA FIA II Što valja zapamtiti 58 se povećava, a prema Bernoullijevoj jednadžbi tlak se smanjuje. Nakon točke B brzina v se smanjuje a tlak raste. Na čestice fluida između točaka B i djeluje sila tlaka koja je suprotna smjeru gibanja, što jasno dovodi do smanjenja brzine (kinetičke energije) čestica fluida, tako da se može pojaviti odvajanje strujanja, što se redovito događa pri većim napadnim kutovima, kao što prikazuje druga slika, na kojoj se odvajanje strujanja pojavljuje u točki C. Nakon pojave odvajanja, u području između točaka C i nema povećanja tlaka, dakle tlak ostaje niži, što povećava silu otpora oblika. Sljedeće slike shematski pokazuju još neke primjere odvajanja strujanja. Kratki cilindar y vrtložni trag x točke ponovnog nalijeganja strujanja ugi cilindar vrtložni trag y zona recirkulacijskog strujanja točka ponovnog nalijeganja strujanja x točkama odvajanja i ponovnog nalijeganja strujanja je smično naprezanje jednako nuli.
MEHANIKA FLUIDA II Što valja zapamtiti 59. Utjecaj gradijenta tlaka na izgled profila brzine i odvajanje strujanja u graničnom sloju
MEHANIKA FLUIDA II Što valja zapamtiti 59 Utjecaj gradijenta tlaka na izgled profila brzine i odvajanje strujanja u graničnom sloju Promatrajmo strujanje unutar graničnog sloja pri horizontalnom optjecanju
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα9. Vježbe. između fluida i remena za slučaj Q = 0.
9 VJEŽBE MEANIKA FIDA II / 9 9 Vježbe 4 Široki remen, prema slici, postavljen je vertikalno između dva spremnika ispunjena istim fluidom i giba se prema gore konstantnom brzinom v, povlačeći fluid iz donjeg
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραMANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Zdravko Virag, Mario Šavar, Ivo Džijan MEHANIKA FLUIDA II TEKSTOVI ZADATAKA ZA VJEŽBE Zagreb,
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραDeterminante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραHIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =
HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA Hidrodinamika proučava fluide (tekućine i plinove) u gibanju. Gibanje fluida naziva se strujanjem. Ovdje ćemo razmatrati strujanje tekućina.
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραSila otpora oblika tijela u struji fluida
Praktikum iz hidraulike Str. 15-1 XV vježba Sila otpora oblika tijela u struji fluida Tijelo koje se nađe u struji fluida je izloženo djelovanju sila koje su posljedica neravnomjernog rasporeda tlakova
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότερα=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi
Primjer. Zrak (R=87 J/(kg K), κ=,4) se iz atmosfere ( =, bar, T =88 K) usisava oz cijev romjera D = mm, duljine L = m, rema slici. Treba odrediti maksimalno mogući maseni rotok m max oz cijev uz retostavku
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραAlgebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske
Algebra Vektora 1 Algebra vektora 1.1 Definicija vektora pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske veličine za opis skalarne veličine trebamo zadati samo njezin iznos (npr.
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότερα1 Obične diferencijalne jednadžbe
1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότεραšupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)
šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem
Διαβάστε περισσότεραA 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:
8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra I, zimski semestar 2007/2008
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότεραFunkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:
4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότερα9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότεραVJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.
Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα6. Vježbe. Rubni uvjeti : (1) (2)
6. VJEŽBE MEHANIKA FLUIDA II / 6. Vježbe 7. Za rješavanje problema optjecanja složenih geometrija upotrebljavaju se numeričke metode. Za slučaj potencijalnog optjecanja najčešće se koristi metoda panela.
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότεραUnipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραImpuls i količina gibanja
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA
Διαβάστε περισσότερα