! R. f : D. (x 1 ; x 2 ; :::; x m ) 2 D f! u = f (x 1 ; x 2 ; :::; x m ) 2 R. f pridruen je jedan i samo jedan realan broj u 2 R:) (x; y) 2 D
|
|
- Δείμος Αλιβιζάτος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1
2 3.3 Funkcije više varijabli Denicija 3.1 Neka je D R m R R: Funkciju f : D! R nazivamo realnom funkcijom od m realnih varijabla. (x 1 ; x 2 ; :::; x m ) 2 D f! u = f (x 1 ; x 2 ; :::; x m ) 2 R (Svakoj ure denoj m torci (x 1 ; x 2 ; :::; x m ) 2 D pravilom f pridruen je jedan i samo jedan realan broj u 2 R:) Kao i funkciju jedne varijable, funkciju više varijabla (skalarnu funkciju) moemo zadati analiti cki, tabli cno, gra cki, parametarski, implicitno,... Dakle: Ako je D R 2 ; funkciju f : D! R nazivamo funkcijom dviju varijabli. (x; y) 2 D f! z = f(x; y) 2 R
3 f [D] = f z j z = f(x; y); (x; y) 2 Dg slika funkcije, x; y nezavisne varijable, z zavisna vrijabla. Funkciju obicno zadajemo u eksplicitnom obliku z = f(x; y): Budući da, u tom slucaju, nije naznacena domena, podrazumijevamo da je domena maksimalan podskup D f od R 2 za koji pravilo f "ima smisla". Skup f = f (x; y; f(x; y)) j (x; y) 2 Dg R 3 nazivamo graf funkcije f : D! R; D R 2 : Graf u prostoru predstavlja neku plohu. Primjer Zapis z = ln(x + y 2) denira funkciju f : D f! R; D f R 2 ; f(x; y) = ln(x + y 2); pri cemu je denicijsko podrucje D f odre deno nejednadbom x + y 2 > 0, tj. D f = (x; y) 2 R 2 j y > x + 2
4 y x Neka je D R 3 : Funkciju f : D! R nazivamo funkcijom triju varijabli. (x; y; z) 2 D f! u = f(x; y; z) 2 R f [D] = f u j u = f(x; y; z); (x; y; z) 2 Dg funkcije, x; y; z u nezavisne varijable, zavisna vrijabla. slika u = f(x; y; z) eksplicitni oblik (domena D f - maksimalan podskup od R 3 za koji pravilo f ima smisla) graf funkcije f : D! R; D R 3 je f = f (x; y; z; f(x; y; z)) j (x; y; z) 2 Dg R 4 (ne moemo nacrtati)
5 Primjer Pravilo u = arcsin(x 2 + y 2 + z 2 funkciju 2) denira f : D f! R; D f R 3 ; (x; y; z) 7! f(x; y; z) = arcsin(x 2 + y 2 + z 2 2); pri cemu je denicijsko podrucje D f odre deno nejednadbama 1 x 2 + y 2 + z 2 2 1: Dakle, D f = (x; y; z) 2 R 3 j 1 x 2 + y 2 + z 2 3 : Graf f funkcije moguće je nacrtati (djelomicno) samo za m 2. U slucaju m = 2 crtanjem isticemo samo neke njegove vane podskupove. To su, najcešće, presjeci f odabranim ravninama u prostoru R 3. Ako su te ravnine usporedne s ravninom z = 0 (koordinatnom xy-ravninom), dobivene presjeke nazivamo razinskim krivuljama funkcije f (ili grafa f). Po tomu, svaki broj z 0 2 f [D] odre duje jednu razinsku krivulju jednadbom f(x; y) = z 0.
6 z z=z 0 z 0=f(x,y) x z=f(x,y) y Dakle, na svakoj razinskoj krivulji su funkcijske vrijednosti nepromijenjive. Primjer Funkcijski graf G f za funkciju f(x; y) = p x 2 + y 2 crtamo isticući njegove presjeke s koordinatnim ravninama ili ravninama usporednim s njima: ravninom x = 0 (to su zrake: z = y, z 0, x = 0; z = y, z 0, x = 0); ravninom y = 0 (to su zrake: z = x, z 0, y = 0; z = x, z 0, y = 0); ravninom z = 1 (to je razinska krivulja (krunica) x 2 + y 2 = 1, z = 1). Primijetimo da je G f stoasta ploha
7 z= x 2 +y 2 z z=1 x 2 +y 2 =1, z=1 x y Slicno se u slucaju f : D! R, D R 3 ; dakle f R 4, govori o razinskim plohama (ili nivoplohama) funkcije f. Pritom svaka jednadba f(x; y; z) = u 0 ; u 0 2 f [D] ; odre duje tocno jednu pripadnu razinsku plohu na kojoj su sve funkcijske vrijednosti jednake u 0. Primjer Razinske plohe za funkciju f : D! R; D = R 3 n f(x; y; z) j z = 0g ; f(x; y; z) = x2 + y 2 ; z su paraboloidi (bez "tjemena") z = u 0 x 2 + y 2 ; u 0 2 R n f0g.
8 z x y 3.4. Grani cna vrijednost i neprekidnost Najprije treba denirati što u R 3 (R 2 ) znaci "biti blizu", tj. što će biti "mala okolina" po volji odabrane tocke. Posluit ćemo se standardnom udaljenošću d(t; T 0 ) me du tockama, tj. za T = (x; y; z) ; T 0 = (x 0 ; y 0 ; z 0 ) 2 R 3 udaljenost d(t; T 0 ) deniramo sa d (T; T 0 ) = p (x x 0 ) 2 + (y y 0 ) 2 + (z z 0 ) 2 ; za T = (x; y) ; T 0 = (x 0 ; y 0 ) 2 R 2 sa d (T; T 0 ) = p (x x 0 ) 2 + (y y 0 ) 2 ;
9 koja se za T = (x); T 0 = (x 0 ) (slucaj m = 1) svodi na standardnu udaljenost u R d(t; T 0 ) = p (x x 0 ) 2 = jx x 0 j: Sve pojmove i tvrdnje dajemo u dimenziji m = 2 uz napomenu da iskazano vrijedi i za slucaj m = 3 (dakako i za m = 1): Denicija 3.2 Za bilo koju tocku T 0 2 R 2 i bilo koji broj " > 0, skup K(T 0 ; ") ft 2 R 2 j d (T 0 ; T ) < "g R 2 nazivamo ( otvorenom) kuglom polumjera " oko tocke T 0. K(T 0,ε) K(T 0,ε) K(T 0,ε) Kugle Reći ćemo da je skup U R 2 okolina tocke T 0 2 U ako postoji neki " > 0 takav da je kugla K(T 0 ; ") U.
10 Za skup D R 2 ćemo reći da je otvoren ako je on okolina svake svoje tocke (napomena: on tada ne sadri niti jednu tocku "ruba"). Neotvoreni skup sadri tocake kojima nije okolina (napomena: on tada sadri barem jednu tocku "ruba"). y otvoren skup neotvoren skup 0 x Reći ćemo da je tocka T 0 gomilište skupa D ako svaka okolina od T 0 sijece skup D n ft 0 g. Za skup D kaemo da je zatvoren ako sadri sva svoja gomilišta (napomena: on tada sadri i sve tocke "ruba"). Ako za tocku T 2 D postoji neka okolina koja ne sijece skup D n ft g onda kaemo da je T izolirana tocka skupa D Napokon, reći ćemo da je skup D ome den ako postoji neka kugla koja ga sadri. I granicnu vrijednost skalarne funkcije deniramo slicno onoj za realne funkcije realne varijable.
11 Intuitivna denicija: Kaemo da je L 0 2 R limes funkcje f u neizoliranoj tocki T 0 = (x 0 ; y 0 ) (podrucja denicije od f), i pišemo lim f(x; y) = L 0; (x;y)!(x 0 ;y 0 ) ako vrijednosti f(x; y) tee prema L 0 kad (x; y) tei prema (x 0 ; y 0 ) : Denicija 3.3 Neka su dani funkcija f : D! R, D R 2 ; i tocka T 0 koja nije izolirana tocka od D. Reći ćemo da je broj L 0 2 R granicna vrijednost funkcije f u tocki T 0 ako (8" > 0)(9 > 0)(8T 2 D n ft 0 g) d(t; T 0 ) < ) jf(t ) L 0 j < ": ( Primijetimo da se uvjet provjerava u tockama T 2 K(T 0 ; ), T 6= T 0!) U tom slucaju pišemo lim f(t ) = L 0 ili limf(t ) = L 0 : T!T 0 T0
12 Napomena 3.4 Kod funkcija jedne varijable smo imali te lim x!x +0 0 lim x!x +0 0 f(x) = lim f(x) = L =) lim f(x) = L; x!x0 0 x!x0 f(x) 6= lim f(x) =) lim f(x) ne postoji. x!x0 0 x!x0 Ovdje je situacija sloenija. Puteva kako ići u (x 0 ; y 0 ) ima beskonacno. No, jasno je da limes ne smije ovisiti o putanji. Napomena 3.5 Ukoliko je lim f(x; y) = L 1 i lim f(x; y) = L 2 (x;y)!(x 0 ;y 0 ) (x;y)!(x 0 ;y 0 ) c1 c2 te L 1 6= L 2 tada lim f(x; y) ne postoji. Ovo je (x;y)!(x 0 ;y 0 ) postupak kako utvrditi da limes ne postoji (to je puno lakše nego utvrditi da postoji). Primjer Ispitajte granicnu vrijednost funkcije f(x; y) = xy x 2 + y 2 u tocki (0; 0):
13 z = xy x 2 + y 2 Ukoliko (x; y)! (0; 0) ide po putevima koje odre duju pravci y = kx imamo x kx lim f(x; y) = lim (0;0) x!0 x 2 + k 2 x = 2 y=kx k 1 + k 2 i traeni limes ne postoji jer za razlicite k dobijamo razlicite vrijednosti. Primjer Funkcija f : R 2 n f(0; 0)g! R; f(x; y) = sin x2 + y 2 x 2 + y 2, ima u tocki (0; 0) granicnu vrijednost 1, lim (0;0) f(x; y) = 1. Ukoliko (x; y)! (0; 0) ide po putevima koje odre duju pravci y = kx imamo
14 lim f(x; y) = lim sin x2 +k 2 x 2 (0;0) x!0 x 2 +k 2 x 2 y=kx sin x k 2 = lim x!0 x k 2 = 1; što ne znaci da limes postoji i da je jednak 1. Zadatak se moe riješiti i prijelazom na polarne koordinate. Budući je x = cos ' i y = sin ', tada (x; y)! (0; 0) ako i samo ako! 0: Imamo lim (0;0) sin x 2 +y 2 x 2 +y 2 sin 2 = lim = 1:!0 2 Budući da dobiveni rezultat ne ovisi o '; tj. o kutu pod kojim "dolazimo" u tocku (0; 0); dakle ne ovisi o krivulji po kojoj dolazimo u tocku (0; 0); zakljucujemo da limes postoji i da je jednak 1.
15 z = sin (x 2 +y 2 ) x 2 +y 2 Denicija 3.6 Neka je dana funkcija f : D f! R; D f R 2 : Ako je lim f(x; y) = f(x 0; y 0 ) (x;y)!(x 0 ;y 0 ) kaemo da je funkcija f neprekidna u tocki (x 0 ; y 0 ) 2 D f : Ako je f neprekidna u svakoj tocki (x; y) 2 D f kaemo da je f neprekidna funkcija.
16 Primjer Funkcija f(x; y) = 8 >< >: je neprekidna. Jer je lim (x;y)!(0;0) sin(x 2 +y 2 ) x 2 +y 2 ; (x; y) 6= (0; 0) 1; (x; y) = (0; 0) sin x 2 + y 2 x 2 + y 2 = 1 = f(0; 0): Napomena Limes i neprekidnost funkcija triju varijabli se slicno denira. Napomena Zbroj f + g, razlika f g, umnoak f g i kolicnik f g (kad god su denirani) neprekidnih skalarnih funkcija jesu neprekidne skalarne funkcije.
17 3.5. Parcijalne derivacije Promatrajmo funkciju f : D! R, D R 2 i po volji odabranu tocku T 0 = (x 0 ; y 0 ) 2 D: Neka je y0 ravnina y = y 0 i oznacimo s D y0 = y0 \ D D: Ocito je D y0 6= ; jer sadri barem tocku T 0. Suenje fj Dy0 f 1 : D y0! R smijemo smatrati funkcijom jedne varijable jer se mijenja samo koordinata x. Analogno imamo funkciju fj Dx0 f 2 : D x0! R koju moemo smatrati funkcijom varijable y z f 1 (x 0 )=f(x 0,y 0 ) z=f(x 0,y)=f 2 (y) z=f(x,y) z=f(x,y 0 )=f 1 (x) x D T=(x 0,y 0 ) D x0 y D y0
18 Denicija 3.7 Neka je f : D! R; D R 2 ; funkcija dviju varijabli i (x 0 ; y 0 ) 2 D: Ako postoji limes lim x!0 f(x 0 + x; y 0 ) f(x 0 ; y 0 ) x = f x (x 0 ; y 0 ) onda f x (x 0 ; y 0 ) nazivamo prva parcijalna derivacija po x funkcije f u tocki (x 0 ; y 0 ): Ako postoji limes lim y!0 f(x 0 ; y 0 + y) f(x 0 ; y 0 ) y = f y (x 0 ; y 0 ) onda f y (x 0 ; y 0 ) nazivamo prva parcijalna derivacija po y funkcije f u tocki (x 0 ; y 0 ): Ako ovi limesi postoje za sve (x; y) 2 D dobivamo dvije funkcije dviju varijabli: f x : D! R prva parcijalna derivacija od f po y i f y : D! R prva parcijalna derivacija od f po y: (x; y) 2 D f x! f x (x; y) 2 R (x; y) 2 D f y! f y (x; y) 2 R
19 Koristimo još i oznake: f = D xf f = D yf Napomena Ako elimo naći f x, tada u f(x; y) varijablu y treba tretirati kao konstantu i derivirati po x: Analogno, ako traimo f y : Napomena Graf z=f(x; y) funkcije je ploha. Presjecemo li tu plohu ravninom x = x 0 ili y = y 0 dobit ćemo ravninske krivulje c 1 odnosno c 2 : Geometrijska interpretacija parcijalnih derivacija f x (x 0 ; y 0 ) i f y (x 0 ; y 0 ): to su koecijenti smjera tangente na c 2 ; odnosno c 1 u tocki T 0 (x 0 ; y 0 ; z 0 =f(x 0 ; y 0 )) : Napomena Analogno se deniraju i parcijalne derivacije funkcija tri i više varijabli. Npr. za u = f(x; y; z) imamo lim x!0 f(x 0 + x; y 0 ; z 0 ) f(x 0 ; y 0 ; z 0 ) x = f x (x 0 ; y 0 ; z 0 ) Slicno, f y (x 0 ; y 0 ; z 0 ); f z (x 0 ; y 0 ; z 0 ):
20 Tehnika deriviranja ostaje ista: deriviramo po varijabli x; tretirajući y i z kao konstante, pa dobivamo f x (x; y; z): Ako funkcija f ima u tocki T 0 parcijalnu derivaciju po svakoj varijabli onda kaemo da je funkcija f derivabilna u tocki T 0. Ako je f derivabilna u svakoj tocki T 2 D; nazivamo ju derivabilnom funkcijom. Sjetimo se da za realne funkcije jedne varijable derivabilnost povlaci neprekidnost. Sada ćemo pokazati da za funkcije više varijabla to, općenito, ne vrijedi. Primjer Pokazali smo da je funkcija f : R 2! R zadana propisom ( xy f(x; y) = x 2 + y2, (x; y) 6= (0; 0) 0, (x; y) = (0; 0) prekidna u tocki (0; 0). Ona je, me dutim, derivabilna u tocki (0; 0). Naime
21 f x (0; 0) = f (0 + x; 0) f(0; 0) lim x!0 x = lim x!0 (x)0 (x) x = 0; a slicno se pokae da je i f y (0; 0) = 0. Denicija 3.8 Parcijalnim deriviranjem prvih parcijalnih derivacija f x (x; y) i f y (x; y) (to su opet funkcije dviju varijabli!), dobivamo parcijalne derivacije drugog reda: (f x ) x def = f xx 2 = D xxf (f x ) y def = f xy = D xyf 9 >= - druga parcijalna derivacija po x (f y ) x def = f yx = D yxf >; - druge mješovite parcijalne derivacije (f y ) y def = f yy 2 = D yyf - druga parcijalna derivacija po y Ovo su opet funkcije dviju varijabli.
22 Parcijalnim derivairanjem ovih funkcija dolazimo do parcijalnih derivacija trećeg reda itd. Analogno se deniraju parcijalne derivacije višeg reda funkcija od tri ili više varijabli. Teorem 3.9 (Schwartzov) Neka je funkcija f : D! R, D R 2 ; derivabilna na nekoj "-kugli K((x 0 ; y 0 ); ") D i neka f ima na toj kugli i parcijalnu derivaciju drugoga reda po x i y redom, f xy. Ako je funkcija f xy j K((x0 ;y 0 );") : K((x 0; y 0 ); ")! R neprekidna u tocki (x 0 ; y 0 ), onda postoji parcijalna derivacija drugoga reda funkcije f po y i x redom u tocki (x 0 ; y 0 ) i pritom je f xy (x 0 ; y 0 ) = f yx (x 0 ; y 0 ): Napomena Schwartzov teorem moemo poopćiti i na više derivacije (ako su neprekidne), tj. opet nije bitan poredak deriviranja.
23 Primjer Odredimo sve parcijalne derivacije drugoga reda i treće parcijalne derivacije po x, y i x redom, te po x, x, i y redom (ondje gdje postoje) za funkciju f : D! R; D R 2 ; f(x; y) = x 2 y + x ln y: Denicijsko podrucje D je otvorena poluravnina (x; y) 2 R 2 j y > 0 i funkcija f je derivabilna. Pritom je, u bilo kojoj tocki (x; y) 2 D, f x (x; y) = 2xy + ln y; f y (x; y) = x 2 + x y : Primijetimo da su i obje parcijalne derivacije derivabilne funkcije, tj. da je funkcija f dvaput derivabilna, i da je f xx (x; y) = 2y; f yx (x; y) = 2x + 1 y ; f xy (x; y) = 2x + 1 y ; f yy(x; y) = x y 2: Napokon, ocito je da je f i triput (zapravo, po volji mnogo puta) derivabilna i da je f xyx (x; y) = 2 = f yxx (x; y):
24 Primjer Promatrajmo funkciju f : R 2! R zadanu propisom 8 < xy x2 y 2 f(x; y) = x : 2 + y2, (x; y) 6= (0; 0) : 0, (x; y) = (0; 0) Funkcija f je derivabilna na R 2 n f(0; 0)g i pritom je x 2 y 2 f x (x; y) = y x 2 + y + 4x2 y 2 ; 2 (x 2 + y 2 ) 2 f y (x; y) = x x 2 y 2 4x 2 y 2 : x 2 + y 2 (x 2 + y 2 ) 2 Nadalje, obje ove parcijalne derivacije su derivabilne funkcije (na R 2 n f(0; 0)g) i vrijedi f yx (x; y) = x2 y x2 y 2 = f x 2 + y 2 (x 2 + y 2 ) 2 xy (x; y): Pogledajmo sada što je s derivabinošću u tocki (0; 0)!
25 Budući da je f(x; 0) = 0 za svaki x 2 R i f(0; y) = 0 za svaki y 2 R, to je f derivabilna i u (0; 0) i f x (0; 0) = 0 = f y (0; 0): Primijetimo da je f x (x; 0) = 0; f y (x; 0) = x; f x (0; y) = y; f y (0; y) = 0; pa za druge mješovite parcijalne derivacije od f u (0; 0) dobivamo: f yx (0; 0) = f x (0; 0 + 4y) f lim x (0; 0) 4y!0 4y = = lim 4y!0 4y 0 = 1; 4y f xy (0; 0) = f y (0 + 4x; 0) f y (0; 0) lim 4x!0 4x = 4x 0 = lim 4x!0 4x = 1; Dakle, funkcija f je dvaput derivabilna. Me dutim, "mješovite" druge parcijalne derivacije f yx (0; 0) i f xy (0; 0) su me dusobno razlicite! Uzrok, dakako, lei u prekidnosti funkcije f xy (x; y) u tocki (0; 0).
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2 š.g. 2010./2011.
MATEMATIKA 2 š.g. 2010./2011. Matematika 2 1. Funkcije više varijabli 2. Višestruki integral 3. Vektorska Analiza 4. Obi cne diferencijalne jednadbe MATEMATIKA 2 1 Literatura: Petar Javor, Matematicka
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραVVR,EF Zagreb. November 24, 2009
November 24, 2009 Homogena funkcija Parcijalna elastičnost Eulerov teorem Druge parcijalne derivacije Interpretacija Lagrangeovog množitelja Ako je (x, y) R 2 uredjeni par realnih brojeva, onda je s (x,
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum
16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραLEKCIJE IZ MATEMATIKE 2
LEKCIJE IZ MATEMATIKE 2 Ivica Gusić Lekcija 7 Pojam funkcije dviju varijabla, grafa i parcijalnih derivacija Lekcije iz Matematike 2. 7. Pojam funkcije dviju varijabla, grafa i parcijalnih derivacija.
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραUvod u diferencijalni račun
Uvod u diferencijalni račun Franka Miriam Brückler Problem tangente Ako je zadana neka krivulja i odabrana točka na njoj, kako konstruirati tangentu na tu krivulju u toj točki? I što je to uopće tangenta?
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραDiferencijalni račun
ni račun October 28, 2008 ni račun Uvod i motivacija Točka infleksije ni račun Realna funkcija jedne realne varijable Neka je X neprazan podskup realnih brojeva. Ako svakom elementu x X po postupku f pridružimo
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA /2012.
MATEMATIKA 2 2011./2012. 1 MATEMATIKA 2 1 MATEMATIKA 2 2 MATEMATIKA 2 3 MATEMATIKA 2 4 2 ρ O 0 1 ϕ T=(ϕ,ρ) MATEMATIKA 2 5 MATEMATIKA 2 6 z z T'' 1 O ϕ ρ T=(ϕ,ρ,z) T'=(ϕ,ρ) Π z z z0 T'' 0 z0=z0 ravnina
Διαβάστε περισσότερα1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.
1 Diferencijabilnost 11 Motivacija Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji es f f(x) f(c) (c) x c x c Najbolja linearna aproksimacija funkcije f je funkcija l(x) = f(c)
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραk a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :
4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da
Διαβάστε περισσότερα1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI
/ 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =
Διαβάστε περισσότερα4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije
4 Funkcije 4.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραFUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI)
FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI) Rozarija Jak²i 5. travnja 03. UVOD U FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI.. Domena funkcija dviju varijabli Jedno od osnovnih pitanja koje se moºe postaviti za realnu funkciju dvije
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα1 DIFERENCIJALNI RAČUN Granična vrijednost i neprekidnost funkcije Derivacija realne funkcije jedne varijable
Sadržaj 1 DIFERENCIJALNI RAČUN 3 1.1 Granična vrijednost i neprekidnost funkcije........... 3 1.2 Derivacija realne funkcije jedne varijable............ 4 1.2.1 Pravila deriviranja....................
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ MATEMATIKE 1
VJEŽBE IZ MATEMATIKE Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcije i Limesi i derivacije Poglavlje Limesi i derivacije.0. Limesi Limes funkcije f kada teºi nekoj to ki a ovdje a moºe ozna avati i ± moºemo
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραPlohe u prostoru i ekstremi skalarnih funkcija više varijabli
Plohe u prostoru i ekstremi skalarnih funkcija više varijabli Franka Miriam Brückler f (x, y) = y ln x f x = y x, f y = ln x. f (x, y) = y ln x f x = y x, f y = ln x. Dakle, za svaki par (x, y) u domeni
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα2. Konvergencija nizova
6 2. KONVERGENCIJA NIZOVA 2. Konvergencija nizova Niz u skupu X je svaka funkcija x : N X. Vrijednost x(k), k N, se zove opći ili k-ti član niza i obično se označava s x k. U skladu s tim, niz x : N X
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραDerivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1
Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 45 Definicija derivacije funkcije Neka je funkcija f definirana u okolini točke x 0 i
Διαβάστε περισσότεραGeodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA
Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Pojam derivacije Glavne ideje koje su vodile do današnjeg shvaćanja derivacije razvile su se u 7 stoljeću kada i započinje razvoj
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότεραMatematika 2. Vježbe 2017/ lipnja 2018.
Matematika Vježbe 17/18. 3. lipnja 18. Predgovor Ova neslužbena i nedovršena skripta prati auditorne vježbe iz kolegija Matematika koje se u ljetnom semestru ak. god. 17/18. na Gradevinskom fakultetu u
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ MATEMATIKE 1
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 14 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, točke infleksije i ekstremi funkcija Poglavlje 1 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, to ke ineksije
Διαβάστε περισσότεραFunkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:
4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u
Διαβάστε περισσότερα4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115
4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 2 / 115 Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Povijesno su dva po prirodi različita
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότερα2 Elastičnost funkcije Elastičnost funkcija u ekonomiji Formula za koeficijent elastičnosti funkcije zadane algebarski
Sadržaj 1 Diferencijalni račun funkcija više varijabli 2 1.1 Funkcije više varijabli....................... 2 1.1.1 Parcijalni i ukupni prirast funkcije više varijabli.... 3 1.1.2 Parcijalne derivacije...................
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότερα3 FUNKCIJE VIŠE VARIJABLI Homogene funkcije, homogenost Parcijalne derivacije Totalni diferencijal
Sadržaj 3 FUNKCIJE VIŠE VARIJABLI 34 3. Homogene funkcije, homogenost................. 34 3.2 Parcijalne derivacije........................ 38 3.3 Totalni diferencijal........................ 40 3.4 Koeficijenti
Διαβάστε περισσότερα8 Funkcije više promenljivih
8 Funkcije više promenljivih 78 8 Funkcije više promenljivih Neka je R skup realnih brojeva i X R n. Jednoznačno preslikavanje f : X R naziva se realna funkcija sa n nezavisno promenljivih čiji je domen
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραFunkcije više varijabli
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 7 Pojam funkcije dviju varijabla, grafa i parcijalnih derivacija Poglavlje 1 Funkcije više varijabli 1.1 Domena Jedno od osnovnih pitanja
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραOsnovni teoremi diferencijalnog računa
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Tena Pavić Osnovni teoremi diferencijalnog računa Završni rad Osijek, 2009. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Διαβάστε περισσότεραIntegrali Materijali za nastavu iz Matematike 1
Integrali Materijali za nastavu iz Matematike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 202/3 / 44 Definicija primitivne funkcije i neodredenog integrala Funkcija F je primitivna funkcija (antiderivacija)
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (
Διαβάστε περισσότερα3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije
3 Funkcije 3.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραGlava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije
Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da
Διαβάστε περισσότερα