TEMELJI LEBDEĆI ŠIPOVI - ŠLJUNČANI ŠIPOVI

Transcript

1 TEMELJI NAJNIŽI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ZGRADE KOJI PREUZIMAJU CJELOKUPNO OPTEREĆENJE ZGRADE I PRENOSE GA NA TLO. PREKO TEMELJA ZGRADA JE TRAJNO VEZANA ZA TLO I S NJIM ČINI JEDINSTVENU CJELINU. VRSTE TEMELJENJA: - PLITKO NEPOSREDNO ISPOD POVRŠINE TLA NA SLOJU DOBRE NOSIVOSTI KOJI IMA DUBINU MIN. 3 m. - - DUBOKO NA TLU SLABE NOSIVOSTI, ODNOSNO NA TLU GDJE SLOJEVI DOBRE NOSIVOSTI NA VEĆOJ DUBINI ISPOD SLOJA SLABE NOSIVOSTI. - TEMELJENJE NA ŠIPOVIMA PILOTIMA - - TEMELJENJE NA BUNARIMA - KESONIMA - ŠIPOVI STOJEĆI OSLANJAJU SE NA SLOJ DOBRE NOSIVOSTI - - LEBDEĆI PRENOSE OPTEREĆENJE TRENJEM. - DRVENI, ČELIČNI, BETONSKI, ARM. BETONSKI STUPOVI ILI ŠLJUNČANI ŠIPOVI LEBDEĆI ŠIPOVI - ŠLJUNČANI ŠIPOVI 1

2 - ŠLJUNAK ILI NABIJENI BETON LEBDEĆI PILOTI OPTEREĆENJE PRENOSE TRENJEM NA PLAŠTU NA SLABIJE NOSIVO TLO BEZ DOSEZANJA NOSIVOG TLA. 2

3 LEBDEĆI ŠIPOVI PUNJENI BETONOM. SANACIJA CRKVI 3

4 POTPORNI ZIDOVI KOD MOSTOVA. LEBDEĆI PILOTI 4

5 POSTAVLJANJE PILOTA ISPOD STARIH OBJEKATA: OJAČAVANJE ZIDOVA I TEMELJA UNAKRSNO. LEBDEĆI PILOTI (ŠIPOVI), PUNE SE BETONOM. 5

6 STROJEVI ZA BUŠENJE TLA I POSTAVU PILOTA ROTIRAJUĆI CILINDRI KOJI BUŠE RUPE ZA PILOTE 6

7 PILOTI KOD SANACIJE STARIH OBJEKATA. 7

8 ISPOD KLIZIŠTA 8

9 IZNAD TUNELA, A ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA. 9

10 ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA. OJAČANJE PILOTIMA I NOVIM TEMELJIMA. 10

11 KOD STARIH OBJEKATA. 11

12 BETONSKI ŠIPOVI 12

13 DRVENI ŠIPOVI BUNARI BUNARI SU A.B. PRSTE NOVI KOJI SE POSTAVLJAJU I POSEBNO SE IZ NJIH VADI ZEMLJA TAKO DA USRED TEŽINE TONU. DNO SE IZBETONIRA, A UNUTRAŠNJOST SE PUNI ŠLJUNKOM. 13

14 DNO SE BETONIRA KESONI KESONI SE KORISTE NAJČEŠĆE U VODI. NA SVOM DONJEM DIJELU IMA RADNU KOMORU POD TLAKOM ZRAKA KOJIM SE ISKLJUČUJE VODA DO RAZINE NOŽA, TE SE NA TAJ NA ČIN OMOGUĆUJE POTKOPAVANJE. 14

15 SPLAVNICA KESON RADNA KOMORA VODA PIJESAK PLITKO TEMELJENJE VRSTE TEMELJA: - TRAKASTI ispod zidova - SAMCI ispod stupova - TEMELJNE PLOČE ispod cijele zgrade ODREĐIVANJE DUBINE TEMELJA 15

16 DA BI SE MOGLA ODREDITI DUBINA TEMELJA I OPĆENITO VRSTA TEMELJENJA POTREBNO JE RASPOLAGATI PODACIMA O TEMELJNOM TLU. TIM SE POSLOM BAVI GEOMEHANIKA. ISPITIVANJE TLA OBUHVAĆA: - NOSIVOST TLA - KATEGORIJA TLA - NIVO PODZEMNIH VODA KATEGORIZACIJA TLA : - PRIRODNA ZEMLJIŠTA: I V ( STIJENA I, MULJ V) - NASUTA ZEMLJIŠTA VI, VII - POMOĆU SONDI SE UZIMAJU UZORCI TLA KOJI SE LABORATORIJSKI ISPITUJU (POREMEĆENI ILI NEPOREMEĆENI UZORCI). - DUBINA TEMELJENJA OVISI O KATEGORIJI TLA. KATEGORIJE TLA I KATEGORIJA: RASTRESITA LAKA ZEMLJA, ČVRST PIJESAK, NEVEZANI ŠLJUNAK; II KATEGORIJA: PLODNA ZEMLJA, LAKŠA PJESKOVITA GLINA I PIJESAK, SLABA UNUTRAŠNJA POVEZANOST III KATEGORIJA: ČVRSTA ŽILAVA ZEMLJA, ZDRAVICA, GRUB POLU VEZAN ŠLJUNAK. IV KATEGORIJA: ZEMLJIŠTA KOJA ČINE PRIJELAZ PREMA STIJENAMA: LAPOR, ŠKRILJCI, SUHA GLINA, GLINENI ŠKRILJCI, MEKI PJEŠČARI; V KATEGORIJA: MEKA STIJENA SREDNJE ČVRSTOĆE, PJEŠČAR, KREČNJAK, TUF VULKANSKOG PODRIJETLA. VI ČVRSTA I KRHKA STIJENA: MRAMOR, DOLOMITI, KREČNJACI, GRANITI, VULKANSKE STIJENE. VII KATEGORIJE: VRLO ČVRSTA I ŽILAVA STIJENA: GRANITI, KVARCITI, BAZALTI. 16

17 TEMELJENJE NA STIJENI DUBINA NIJE PROPISANA. NIJE OGRANIČENA DUBINA UKOLIKO NEMA DOTOKA VODE U DNO TEMELJA U ZONI SMRZAVANJA. TEMELJENJE NA PROCIJEDNOM TLU PROCIJEDNO TLO 17

18 TEMELJENJE NA SRASLOM TLU DNO TEMELJA MORA BITI ISPOD GRANICE SMRZAVANJA (10-20 cm), DA NE BI DOŠLO DO SMRZAVANJA TLA ISPOD TEMELJA TE NJEGOVOG NAKNADNOG SLIJEGANJA. ZA NAŠU KLIMATSKU ZONU DUBINA TEMELJA JE 80 Cm. NIZINSKI KRAJEVI: cm. VISINSKI KRAJEVI: 140 cm. PRIMORSKI KRAJEVI: CM. NA DIZANJE TLA USLIJED SMRZAVANJA SPUŠTANJE TLA USRED OTAPLJANJA. 18

19 TEMELJI ZIDOVA ZIDOVI SE TEMELJE NA TRAKASTIM TEMELJIMA OD: - NABIJENOG BETONA - ARMIRANOG BETONA - TRAKASTI TEMELJI PROTEŽU SE CIJELOM DUŽINOM ISPOD NOSIVIH ZIDOVA, A ZIDOVI PRENOSE NA NJIH OPTEREĆENJE DONJOM POVRŠINOM TRAKASTI TEMELJI OD NABIJENOG BETONA KORISTE SE KOD MANJIH ZGRADA ( OPTEREĆENJA) MOGU SE IZVODITI BEZ ILI U OPLATI TE IMAJU RAZLIČITE POPREČNE PRESJEKE. PRAVOKUTNI TRAPEZNI STEPENASTI IZVOĐENJE OBZIROM NA KATEGORIJU TLA I SLOJ, II SLOJ, III SLOJ BETONA BETONIRANJE BEZ OPLATE. 19

20 DIMENZIONIRANJE TEMELJA DIMENZIJA TEMELJA OVISI O NOSIVOSTI TLA I SILI (OPTEREĆENJU) KOJA DJELUJE NA TEMELJ DIMENZIONIRATI ZNAČI ODREDITI DONJU POVRŠINU KOJOM TEMELJ PRENOSI OPTEREĆENJE NA TEMELJNO TLO, ŠTO JE VEĆA SILA I TLO SLABIJE NOSIVOST POTREBNA JE VEĆA POVRŠINA TEMELJA. PRORAČUN TRAKASTOG TEMELJA SE RADI NA DUŽINI JEDNOG METRA. A= F/σdop, A= št x 100, 1N=1/9,81 kp, 1kp=9,81N, 1kp=10N, F/A=1kp/cm² F= SILA, σ= NOSIVOST TLA, A= POVRŠINA TEMELJA σd = F/A (N/a²) = sila / površinu opterećenje - σdop = kn/cm² 20

21 RASPROSTIRANJE OPTEREĆENJA 21

22 DIMENZIONIRANJE TEMELJA : TRAKASTI, SAMAC 1. OPTEREĆENJE NA TEMELJ IZNOSI F=8000 N, A DOPUŠTENO OPTEREĆENJE σ= 2 kn/cm² a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC A= F/ σdop A= 8000/2 = 4000cm² A POVRŠINA PRAVOKUTNIKA a./ A= št x 100 cm, št = A/100 = 4000/100= 40cm - Trakasti temelj b./ A = a², a = A = 4000 = 63 cm = 64 cm - Samac D.Z. F= N σ dop = 200 kn/ cm² a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC 22

23 ARMIRANOBETONSKI TRAKASTI TEMELJ + TLAK - VLAK - I +, DEFORMACIJE I OPASNOST OD PUCANJA 23

24 PRESJEK I TLOCRTA TEMELJNE TRAKE OBLICI TEMELJNIH TRAKASTIH STOPA PRAVOKUTNI TRAPEZNI 24

25 TEMELJI SAMCI JASTUK ZA SIDRENJE BETONA OD NABIJENOG BETONA 25

26 PIRAMIDALAN SAMAC S REBRIMA 26

27 TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA 27

28 TRAPEZNI TEMELJ S PROTU GREDOM TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA S PROTU GREDOM PRESJEK TRAKASTOG TEMELJA 28

29 AKSONOMETRIJA TEMELJNOG ROŠTILJA MONTAŽNI TEMELJNI ROŠTILJ 29

30 TEMELJNE PLOČE RAVNE KOD VELIKIH OPTEREĆENJA I TLA SLABE NOSIVOSTI. TEMELJNE PLOČE S GREDAMA TEMELJNA PROTU GREDA OJAČANA VUTAMA. TEMELJNA PLOČA OJAČANA ROŠTILJEM KONTRA GREDA 30

31 Temeljna a.b. ploča ojačana kontra kapitelima stupova TLOCRT TEMELJNE PLOČE S ROŠTILJ GREDAMA TLOCRT A.B. T. PLOČE S KONTRA GREDA S POPREČNIM REBRIMA TLOCRT I PRESJEK A. B. T. PLOČE S KONTRA GREDAMA I UZDUŽNIM REBRIMA 31

32 PRIMJERI A.B. TEMELJNIH PLOČA Pr.1. Pr.2. Pr.1 A. B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA S KONTRA GREDAMA I REBRIMA Pr. 2. A.B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA KONTRA GREDAMA S VUTAMA. Kod izvođenja temelja i nailaženja tla slabije nosivosti ono se može poboljšati: - slojem šljunka ili tucanika ispod temelja - zamjenom sloja tla od slabog materijala slojem tla boljim materijalom - sabijanjem slabog tla, koje postižemo zabijanjem drvenim ili betonskim pilotima - cementiranjem zemljišta, injektiranjem tla rastvorom cementa pod pritiskom. TEMELJENJE NA KOSOM TERENU 32

33 IZVEDBA NOVIH TEMELJA UZ POSTOJEĆE 1. primjer dobro postojeća zgrada i nova zgrada 33

34 2. primjer Pogrešno POSTOJEĆA ZGRADA NOVA ZGRADA I I I PRIMJER POGREŠNO POSTOJEĆA ZGRADA NOVA ZGRADA 34

35 KOTE TEMELJA NA ISTOJ VISINI ZATRPA SE KOTA NOVOG PODRUMA VIŠA OD KOTE POSTOJEĆEG PODRUMA PRAVILNO, TEMELJI NA ISTOJ DUBINI Postojeća zgrada i nova zgrada Pod betoniranje prva faza iskopa kosnici NAJ NEPOVOLJNIJI SLUČAJ KOTA NOVOG PODRUMA NIŽA OD KOTE POSTOJEĆEG 35

36 - Iskop novog podruma izvrši se do kote susjednog temelja, te se jakim kosnicima podupre zid postojeće zgrade u širini cm potkopa se postojeći temelj i pod betonira. kad je završeno pod betoniranje maknu se kosnici i kopa se novi podrum. HIDRO IZOLACIJA MATERIJALI Tradicionalna hidro izolacija Bitumenske trake koje se lijepe na podlogu pomoću vrućih premaza bitumena. to je višeslojna hidro izolacija, za zaštitu od podzemne vlage 3+2; 3 premaza + 2 trake. trake se prije polaganja kroje i u rolama postavljaju na svoje mjesto, a potom lijepe vrućim bitumenom s preklopom od 10 cm. preklopi u drugom sloju se ne poklapaju. Izolacione trake ( krovna ljepenka širina 1m 80,120,150 m u roli od 50 kg. Sirova ljepenka impregnirana bitumenom impregnirana juta. bitumenizirana aluminijska folija , 0.20 mm. bitumenska traka s uloškom od staklene tkanine. SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA bitumenske višenamjenske varene trake postavljaju se u jednom ili dva sloja s preklopom od 10 cm. spojevi se vare pomoću plinskih grijača, a mogu se variti po cijeloj površini. to su trake s uloškom od staklene tkanine ili voala, al. folije ili poliesterskog voala, zaštićene poli etilenskom folijom, premazi, paste bitumenske. polimerne folije 0,1 0,3 mm za varenje masa za hidro izolaciju- kaučuk bitumenska emulzija, nanosi četkom ili gleterom, nema šavova ni spojeva, armira se staklenom mrežicom. dodaci betonu i cementnom mortu za postizanje vodo nepropusnosti vodonepropusni mort u prahu. TRADICIONALNA PODZEMNA HIDRO IZOLACIJA Hladni premaz 2. vrući premaz 3. krovna ljepenka 120 ili 80 36

37 4. vrući premaz 5. krovna ljepenka 120 ili SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA 1. hladni premaz 2. varena traka POLIMERNE HIDRO IZOLACIJE (SINTETSKE SMOLE) TERMO PLASTI PIB POLI IZOBUTILEN PVC POLIVINIL KLORIDI TRAKE U JEDNOM SLOJU S PREKLOPIMA ( ČIČAK, LJEPILO ). POSTAVLJANJE I SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE: - toplo pomoću plamenika i toplog zraka - - hladno pomoću specijalnih kemijskih otopina. - KRYTON KRYSTOL SISTEM HIDRO ZAŠTITA BETONSKIH STRUKTURA OD PODZEMNIH VODA. - KI sustav koji se koristi za volumensku obradu betona pred ugradnju, a krystol je već rasprostranjen u cijelom volumenu betona i s vremenom prodire sve dublje u konstrukciju. TOPLINSKA ZAŠTITA toplinske izolacije tvrde toplinske izolacijske ploče Polistiren - Okipor Stiropor Stirodur mineralna, staklena vuna Isover. 37

38 SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE KRITERIJI ZA KVALITETU SUSTAVA HIDRO I TERMO IZOLACIJSKE ZAŠTITE SU: 1. Pravilno dimenzioniranje hidro izolacije na osnovi termo difuznog proračuna. 2. Pravilan odabir izolacijskih materijala 3. Pravilna izvedba kod polaganja izolacijskih materijala 4. Pravilno projektirani i izvedeni svi završeci hidro izolacije. DRENAŽA zaštita objekta od podzemnih i oborinskih voda je odvodnjavanje zemljišta drenažnim perforiranim cijevima. cijevi se postavljaju cm ispod kote podruma. na njih se nasipa šljunak ili tucanik i zemlja. odvodnja vode iz cijev: do obližnjeg potoka (nižeg vodostaja), oborinsku kanalizaciju, procijedno tlo, zbirno okno s vodnom pumpom itd. 38