Osnovni pojmovi u Analizi vremenskih serija
|
|
- Πτολεμαῖος Δάβης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Osnovni pojmovi u Analizi vremensih serija Zorica Mladenović Osnovni pojmovi Elemenarne oznae Slučajan proces i vremensa serija Sacionarnos Auoovarijaciona funcija Auoorelaciona funcija Obična Parcijalna Tesovi auoorelacije Primeri Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06.
2 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Elemenarne oznae Nivo vremense serije u renuu : X Docnja prvog reda: - Operaor docnje prvog reda: L X X - Diferenca prvog reda (obična diferenca): X X X L X ( ) Diferenca reda s (sezonsa diferenca): s X X X s s ( L ) X 3 Slučajan proces i vremensa serija Slučajan proces: niz slučajnih promenljivih oje su uređene u odnosu na vreme Uobičajena oznaa: X, X,... X,,,... Vremensa serija: I oncep: jedna realizacija slučajnog procesa II oncep: ne posoji razlia između vremense serije i slučajnog procesa Termine orisimo ao sinonime: vremensi niz slučajnih promenljivih. 4 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06.
3 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Sacionarnos I Sacionarnos vremense serije: vremensa serija se reće po prepoznaljivoj puanji oom vremena Dva oncepa: sroga i slaba sacionarnos Definicija slabe sacionarnosi:. E( X ) µ cons,,,....var 3. cov ( X ) E( X µ ) cons,,,... ( X,X ) E( X µ )( X µ ) γ ( ),,,...,,, Sacionarnos II Očeivana vrednos i varijansa slabo sacionarne vremense serije su invarijanne u odnosu na vreme. Transliranjem u vremenu ove dve veličine se ne menjaju. Kovarijansa između članova vremense serije zavisi samo od rasojanja (docnje), a ne od vremensog renua. To znači da je za dau docnju ovarijansa isa: ( X,X ) cons za dao i,,... cov, 6 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 3
4 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Najjednosavniji primer sacionarne vremense serije: beli šum (engl. whie noise) E( e ) 0,,,... var cov ( e ) E( e ) σ cons,,,... ( e,e ) E( e e ) 0,,,...,,,... - Niz neorelisanih slučajnih promenljivih nule srednje vrednosi i sabilne varijanse 7 Gausov beli šum E( e ) 0,,,... var ( e ) e : Ν E( e ( e,e ) ( 0, σ ) ) E( e e -,,,... σ cons,,,... Članovi vremense serije su nezavisne sl. promenljive cov ) 0,,,...,,,... Niz nezavisnih slučajnih promenljivih oje su normalno raspodeljene sa nulom srednjom vrednošću i sabilnom varijansom 8 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 4
5 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Gausov beli šum: grafiči priaz 3. 0 G eneris ani G aus ov beli s um (e) Series: e Sample 00 Observaions 00 Mean Maximum Minimum Sd. Dev Auoovarijaciona funcija Kao uvrdii oji od modela odgovara daom supu podaaa? Porebno je da analiziramo orelacionu sruuru podaa. Auoovarijacioni oeficijen na docnji : Niz γ,γ, predsavlja auoovarijacionu funciju. Svojsva: 0 ( X µ )( X ) γ cov( X,X ) E µ, 0,,,... ( X µ ) var( X ). γ 0 E. γ γ 3. γ γ 0, 0,,, Marica auoovar ijacionih oeficijenaa je poziivno semidefinina. Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 5
6 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Auoorelaciona funcija (obična) Auoorelacioni oeficijen (obični) na docnji : ρ ρ cov( X,X ), 0,,,... var( X )var( X ) cov( X,X ) γ var( X ) γ 0 Niz ρ, ρ, predsavlja običnu auoorelacionu funciju. Grafiči priaz niza ρ, ρ, naziva se obični orelogram. EVIEWS oznaa: AC. Auoorelaciona funcija (obična) II Svojsva: ( X µ ) var( X ). γ 0 E ρ0. γ γ ρ ρ 3. γ γ 0 ρ, 0,,, Marica auoorelacionih oeficijenaa je poziivno semidefinina. Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 6
7 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Parcijalna auoorelaciona funcija Sepen orelisanosi između X i X - smo merili na osnovu običnog auoorelacionog oeficijena na docnji. Auoorelacioni oeficijen na docnji može bii pod uicajem orelisanosi X i X - sa članovima vremense serije na docnjama između vremensih renuaa i - (X -, X -,,X -+ ). Eliminacijom uicaja X -, X -,, X -+ dobija se poazaelj čise orelisanosi između X i X - : parcijalni auoorelacioni oeficijen. Ovaj oeficijen na docnji označava se sa φ. Niz φ φ,... predsavlja parcijalnu auoorelacionu funciju. Grafiči priaz niza φ φ,... naziva se parcijalni orelogram. EVIEWS oznaa: PAC. 3. X. X Parcijalna auoorelaciona funcija (definicija na osnovu regresione analize) Xˆ Xˆ ocenjujemo u funciji od je deo X ( X Xˆ ) ocenjujemo u funciji od je deo X ( X Xˆ ) oji sadrzi uicaj je deo X oji obuhvaa dejsvo je deo X oji ne sadrzi uicaj X X X iz oga, X, X, X,..., X,..., X X, X,..., X X + +, X,..., X,..., X je isljucen uicaj X primenom meoda ONK +. + primenom meoda ONK +, X,..., X Parcijalni auoorelacioni oeficijen na docnji definise se ao obicni auoorelacioni oeficijen izmedju ( X ˆ ) ( ˆ X i X X ): cov[ ( X ˆ ), ( ˆ X X X )] φ var( X Xˆ ) var( X Xˆ ) 4,,3,... Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 7
8 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Tesovi auoorelacije u vremensoj seriji. Da li posoji auoorelacija na ačno određenoj docnji? H 0 : ρ 0, H : ρ 0 ili (H 0 : φ 0, H : φ 0). Da li posoji auoorelacija na svim docnjama zaljučno do m? H 0 : ρ ρ... ρ m 0, H : Bar jedan od auoorelacionih oeficijenaa je različi od nule. 5 Tesovi auoorelacije u vremensoj seriji II Ocena običnog/parcijalnog auoorelacionog oef. Uzora obima T : X,X ˆ ρ. ˆ ρ je T + ( X X T )( X ( X X ),...,X,X arimeica sredina prisrasna, ali onzisenna ocena T X ),,...,T (pod dovoljno opsim uslovima za sacionarnu vremensu seriju). Pod preposavom da ne posoji na docnji ( ρ 0 ) za dovoljno velio T ˆ ρ : N P - 6 Navedena svojsva vaze i za ocenu ˆ φ. orelacija vazi : ( 0, ) [ 96. ρˆ T 96. ] P[ -96. / T ρˆ 96. / T ] ˆ ρ 0 0, z ˆ ρ T T T : N Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 8
9 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Da li posoji značajna auoorelacija na docnji? (H 0 : ρ 0, H : ρ 0) Validnos hipoeze H 0 : ρ 0 se esira proiv alernaivne H : ρ 0, ao šo se proverava da li je ocena običnog auoorelacionog oeficijena na docnji elemen inervala [-.96/ T,.96/ T]. Nula hipoeza se ne može odbacii ao je: [ T,.96/ T] ˆρ -.96/ Nula hipoeza se odbacuje za nivo značajnosi 5% ao je: [ T,.96/ T] ˆρ -.96/ 7 Da li posoji značajna auoorelacija na docnji? (H 0 : φ 0, H : φ 0) Validnos hipoeze H 0 : φ 0 se esira proiv alernaivne H : φ 0 ao šo se proverava da li je ocena parcijalnog auoorelacionog oeficijena na docnji elemen inervala [-.96/ T,.96/ T]. Nula hipoeza se ne može odbacii ao je: Nula hipoeza se odbacuje za nivo značajnosi 5% ao je: [ T,.96/ T ] ˆ φ -.96/ [ T,.96/ T ] ˆ φ -.96/ 8 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 9
10 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Da li posoji značajna auoorelacija zaljučno sa docnjom m? (H 0 : ρ ρ... ρ m 0, H : H 0 nije ačno) Box-Pierce-ova, BP(m), i Box-Ljung-ova, BLj(m), es-saisia: BP ( m ) T m i ˆ ρ i : χ m i Nula hipoeza se odbacuje uz nivo značajnosi 5% ao je Q(m) veće od orespondirajuće riične vrednosi hi-vadra raspodele sa m sepeni slobode (χ m) i nivo značajnosi 5%. ao je orespondirajuća p-vrednos manja od 5%. m BLj ( m ) Q ( m ) T ( T + ) ˆ ρ i : χ T i m Broj m se definiše ao funcija od T: T, T,ln(T ) 9 Tesovi auoorelacije: važna napomena Svi navedeni esovi mogu se orisii u lasičnom regresionom modeliranju ada se proverava valie ocenjenog modela. Tesovi se primenjuju na vremensu seriju reziduala. Broj sepeni slobode u primeni BP i BLj es-saisia je razlia između broja ocenjenih običnih auoorelacionih oeficijenaa (m) i broja ocenjenih parameara modela (bez slobodnog člana). 0 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 0
11 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Primeri: primena auoorelacione funcije. Izračunavanje ocena običnih auoorelacionih oeficijenaa i orespondirajućih sandardnih grešaa na osnovu podaaa vremense serije. Provera da li je onrena vremensa serija beli šum 3. Izračunavanje Box-Ljungove es-saisie i ransformacija polazne vremense serije. Primer (uljučujući i naredna 4 slajda) Sledeća abela sadrži podae o opservacija vremense serije. Ocenii obične auoorelacione oeficijene na docnjama i. Izračunai sandardne greše ocena auoorelacionih oeficijenaa na docnjama i. Tesirai značajnos prva dva obična auoorelaciona oeficijena. Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06.
12 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 X X X X X X X T Zbir:9 Zbir:0 ( X X ) ( X X ) ( X X ) ( X X ) ( X X ) T Zbir: 74 Zbir: 80 Zbir: 60 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06.
13 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 ˆ ρ ˆ ρ s 3 ( X X )( X X ) ( X X ) ( X X )( X X ) ( ˆ ρ ) s ( ˆ ρ ) ( X X ) T I s II ( ˆ ρ ) s( ˆ ρ ) Ocena auoorelacionog oeficijena Sandardna greša ocene Inerval poverenja (95% verovanoća) (-.96*0.89,.96*0.89); (-0.566;0.566) Nula hipoeza H 0 : ρ 0 H 0 : ρ 0 Ispiivanje validnosi H ± [ 0.566] 0.9 [ ± 0.566] Zaljuča H 0 se odbacuje. H 0 se ne odbacuje. Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 3
14 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Primer I Na osnovu 64 podaaa vremense serije nule srednje vrednosi i sabilne varijanse ocenjeni su sledeći auoorelacioni oeficijeni (redom na docnjama od do 0): ˆρ ˆρ ˆρ 3 ˆρ 4 ˆρ 5 ˆρ 6 ˆρ 7 ˆρ 8 ˆρ 9 ˆρ Da li se može smarai da je vremensa serija proces beli šum? 7 Primer II Vremensa serija nule srednje vrednosi i sabilne varijanse je proces beli šum uolio njeni članovi nisu orelisani: auoorelacioni oeficijeni na docnjama različiim od nule su jednai nula. Porebno je proverii valjanos nule hipoeze H 0 : ρ 0, proiv alernaivne H : ρ 0,,,...,0. Uolio se nula hipoeza ne može odbacii ni za jednu od prvih dese docnji, ada u vremensoj seriji ne posoji značajna auoorelacija. To sugeriše adevanos belog šuma. Odgovarajući inerval poverenja sa verovanoćom 95% je [ 0.53;0.53] ˆρ [ 0.53;0.53] Zaljučujemo da vremensa serija nije beli šum. 8 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 4
15 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Primer III Grafiči priaz ocena auoorelacionih oeficijenaa (orelogram) omogućava brzo zaljučivanje. Napomena: ispreidane linije označavaju granice inervala poverenja uz verovanoću 95%, [ 0.53;0.53].5.4 AC Primer 3 I Prema periodu: prvi varal, 00-reći varal, 04. godine ocenjeno je prvih šes običnih auoorelacionih oeficijenaa za godišnju sopu rasa bruo domaćeg proizvoda Srbije: ˆρ ˆρ ˆρ 3 ˆρ 4 ˆρ 5 ˆρ Kao se iz varalnih podaaa obrazuje vremensa serija oja meri promene na godišnjem nivou? Primenom Box-Ljungove es-saisie ispiai da li posoji značajna auoorelacija zbirnog reda šes. 30 Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 5
16 Profesor Zorica Mladenović 3/5/06 Primer 3 II Vremensa serija (-L 4 )BDP BDP -BDP -4 (BDP označava logarimovane vrednosi polaznih podaaa) H 0 BLj( m ) Q( m ) T( T + ) Polazni uzora Daom ransformacijom gube se 4 podaaa, ao da je : T 5 : ρ ρ... ρ 0, H m : 55 varala m i : H 0 nije acno ˆ ρi : χ m T i H 0 : ρ ρ... ρ 0, H Q( 6 ) 5 53 ( 0. 70) ( 5 ) + 6 ( ) ( 5 ) + : H 0 nije acno ( ) ( 5 3) ( 0. ) ( 5 4) ( 0. 3) ( 5 5) ( 0. 48) ( 5 6) Q( 6 ) > χ 6 ( ). 6 H 0 se odbacuje uz dai nivo znacajnosi. Posoji zbirna auoorelacija reda Primer 3 III Grafiči priaz analizirane vremense serije.50.5 BDP-BDP(-4) Eonomsi faule, Beograd, Doorse sudije, 06. 6
Analiza vremenskih serija Osnovni pojmovi
Analiza vremenskih serija Osnovni pojmovi Slučajan proces i vremenska serija Sacionarnos Osnovni modeli sacionarnih vremenskih serija Auokorelaciona funkcija (obična i parcijalna) Tesovi auokorelacije
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Diferencijabilnost funkcije više promenljivih
Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi
Analiza vremenskih serija
Profesor Zorica Mladenović 5/7/7 Analiza vremenskih serija Zorica Mladenović Srukura Uvodne napomene Vremenska serija i slučajan proces Sacionarnos i osnovni modeli Uzroci nesacionarnosi. Jedinični koren
Analiza vremenskih serija
Profesor Zorica Mladenović 5//8 Analiza vremenskih serija Zorica Mladenović Srukura Uvodne napomene Vremenska serija i slučajan proces Sacionarnos i osnovni modeli Uzroci nesacionarnosi. Jedinični koren
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
PRIMENA STATISTIKE U KONSTRUISANJU
PRIMENA STATISTIKE U KONSTRUISANJU Osnovne saisičke veličine u konsruisanju Srednja vrednos Medijana Moda Mera rasipanja oko srednje vrednosi disperzija Granice poverenja Osobine numeričkih podaaka- Numeričko
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković
Devizno tržište Devizni urs i devizno tržište Devizni urs - cena jedne valute izražena u drugoj valuti Promene deviznog ursa utiču na vrednost ative i pasive oje su izražene u stranoj valuti Devizni urs
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Uvod u neparametarske testove
Str. 148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Hi-kvadrat testovi c Str. 149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste c testa:
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama (najčešće naučnim ili iskustvenim).
Str. 53;76; Testiranje statističkih hipoteza Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@eccf.su.ac.yu www.eccf.su.ac.yu Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Ekonometrijska analiza vremenskih serija Deo II (8)
Ekonomeijska analiza vemenskih seija Deo II (8) Osnovne sudije Pedavač: Aleksanda Nojković Ocenjivanje paameaa ARMA modela Sukua pedavanja: - Pimena meoda ONK u ocenjivanju paameaa AR modela - Pimena meoda
Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Sistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
Uvod u neparametarske testove
Str. 644;1;148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@eccf.su.ac.yu www.eccf.su.ac.yu Hi-kvadrat testovi χ Str. 646;1;149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima
OADP: Kompreija lie i ideo igala Ooi priipi ompreije D i 3D igala D traformaija ompaija eergije Katoaje D igala Kodoaje D igala Etimaija poreta u 3D igalima oi ad 06 traa OADP: Kompreija lie i ideo igala
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Analiza varijanse sa jednim Posmatra se samo jedna promenljiva
ANOVA Analiza varijanse (ANOVA) Analiza varijanse sa jednim faktorom Proširena ANOVA tabela 2 Tehnike za analizu podataka Analiza varijanse sa jednim faktorom Posmatra se samo jedna promenljiva Posmatra
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Ekonometrijski modeli Sistemi simultanih jednačina Glava 11
konomerijski modeli Sisemi simulanih jednačina Glava Osnovne sudije Predavač: Aleksandra Nojković SSJ: Srukura predavanja Uvod: osnovne definicije SSJ Posledice ignorisanja simulanosi Problem idenifikacije
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Mašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
APROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
dr L. Stefanović, mr B. Rand elović, mr M. Matejić TEORIJA REDOVA ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA SKC Niš, 2006.
dr L. Stefanović, mr B. Rand elović, mr M. Matejić TEORIJA REDOVA ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA SKC Niš, 6. dr Lidija Stefanović, mr Branislav Rand elović, mr Marjan Matejić TEORIJA REDOVA ZA STUDENTE
Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Str
Str. Testiranje statističkih hipoteza Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama (najčešće
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
DELJIVOST CELIH BROJEVA
DELJIVOST CELIH BROJEVA 1 Osnovne osobine Definicija 1.1 Nea su a 0 i b celi brojevi. Ao postoji ceo broj m taav da je b = ma, onda ažemo da je a delitelj ili fator broja b, b je sadržalac, višeratni ili
Prediktor-korektor metodi
Prediktor-korektor metodi Prilikom numeričkog rešavanja primenom KP: x = fx,, x 0 = 0, x 0 x b LVM α j = h β j f n = 0, 1, 2,..., N, javlja se kompromis izmed u eksplicitnih metoda, koji su lakši za primenu
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
8 Funkcije više promenljivih
8 Funkcije više promenljivih 78 8 Funkcije više promenljivih Neka je R skup realnih brojeva i X R n. Jednoznačno preslikavanje f : X R naziva se realna funkcija sa n nezavisno promenljivih čiji je domen
Diferencne jednačine
Diferencne jednačine Ana Manojlović Marko Mladenović Sandra Hodžić Uvod Aritmetički i geometrijski niz su primeri nizova zadatih rekurentnim vezama. Oba niza su odredjena ponavljanjem prvog člana u neke
Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka. Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010
Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010 Neparametarski testovi Hipoteze o raspodeli obeležja se nazivaju neparametarske hipoteze, a odgovarajući testovi
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Profesor Zorica Mladenovic 6/5/2012 VEKTORSKI AUTOREGRESIONI MODELI I KOINTEGRACIONA ANALIZA. Zorica Mladenović. Teme
Profesor Zorica Mladenovic 6/5/ VEKTORSKI AUTOREGRESIONI MODELI I KOINTEGRACIONA ANALIZA Zorica Mladenović Teme. Prisustvo jediničnog korena u VAR modelu. Kointegracija u VAR modelu. MA reprezentacija
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.
Korespondencije Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B. Pojmovi B pr 2 f A B f prva projekcija od
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
JEDINIČNI KOREN VREMENSKOG NIZA UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU MASTER RAD MENTOR: broj indeksa: 9 STUDENT:
UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU JEDINIČNI KOREN VREMENSKOG NIZA MASTER RAD MENTOR: Prof. dr Biljana Popović STUDENT: Bojana S. Petković broj indeksa: 9 NIŠ, FEBRUAR
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje