TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Σχετικά έγγραφα
Zbirka rešenih ispitnih zadataka iz Osnova elektrotehnike

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

VEŽBE Elektrostatika

Dva kondenzatora kapaciteta 4 µf i 6 µf spojena su u seriju. Koliki je rezultantni kapacitet? C 2 3 6


Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite na radu. Dejan M. Petković. Elektromagnetna zračenja Sveska III ELEKTROMAGNETIZAM. Niš, 2016.

Električni potencijal

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II


- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

numeričkih deskriptivnih mera.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

!"#$ %&#'($)"!"#$# %"& '(")*+#, )* +,-./0 ΖΖΖ.ΛΨ ΘςΩ ΠΗΘΡΨ.ΦΡΠ 2010

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

ON THE KIENZLER-DUAN FORMULA FOR THE HOOP STRESS AROUND A CIRCULAR VOID

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

σ (otvorena cijev). (34)

Mašinsko učenje. Regresija.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

Elementi spektralne teorije matrica

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )


POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

sektorska brzina tačke

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

2.6 Nepravi integrali

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

ELEMENTI TEORIJE SKALARNIH I VEKTORSKIH POLJA

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

2.7 Primjene odredenih integrala

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

ELEKTROMAGNETSKE POJAVE

1. Odrediti silu koja deluje na naelektrisanje od C i naelekteisanje C, ako se nalaze u vazduhu i međusobno su udaljeni 4 cm.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Transcript:

TEKSTOV ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektomgnetike (stuijski pogm EEN, 22/). Oeiti silu koj eluje n tčksto opteećenje Q smešteno izn polusfeične povone izočine nultog potencijl. 2. Oeiti elimične kpcitivnosti vožičnog vo s slike. Povonici su pečnik 2, <<,. q q 2 ϕ ϕ 2 ε ϕ= 3. Oeiti spoelu potencijl u okolini monofznog vo popečnog pesek pikznog n slici, ko je polupečnik popečnog pesek vo, <<,, i ge je -polupečnik cilinične izočine n ielno povonoj vni potencijl ϕ =,, = 2 -stojnje vo o ose izočine. Ztim oeiti použnu kpcitivnost vo. 4. Jenožični vzušni vo kužnog popečnog pesek polupečnik smešten je plelno povonoj vni nultog potencijl n visini, <<. Vo se je opteećen použnim nelektisnjem q '. Oeiti: ) Rspoelu potencijl i elektičnog polj; ) Použnu kpcitivnost vo; c) Povšinsku gustinu inukovni nelektisnj n povšini povone vni. q' ϕ=u 2 ε ϕ=

5. Oeiti použnu kpcitivnost jenožičnog vo s slike. Smtti pi tome je <<,. 6. Oeiti použnu kpcitivnost msivnog jenožičnog vo čiji je popečni pesek pikzn n slici. 7. Oeiti použnu kpcitivnost vožičnog vo s slike. Smtti pi tome je <<,. 8. Oeiti použnu kpcitivnost vožičnog vo s slike, koisteći oslikvnje u ciliničnom oglelu, <<,. y q' 2 ε ϕ= ϕ ϕ=ϕ 2 2 -q' ϕ= x 9. Oeiti použnu kpcitivnost koksijlnog vo s slike, koisteći oslikvnje u ciliničnom oglelu, <<,. y 2 ε 2 q' ϕ=u ϕ=u q' x ϕ=. Oeiti kpcitivnost usmljenog lineičnog ouč polupečnik, nčinjenog o tnke žice kužnog popečnog pesek polupečnik, <<. 2

. Oeiti međusonu kpcitivnost v koksijln lineičn ouč polupečnik, nčinjen o tnke žice kužnog popečnog pesek polupečnik, <<,. +Q ϕ=ϕ z /2 2 /2 ϕ=ϕ 2 -Q 2 2. Pomoću meto pocene piližno oeiti kpcitivnost usmljene povone kocke stnice. 3. Pomoću meto pocene piližno oeiti použnu kpcitivnost vzušnog koksijlnog vo čiji su povonici kvtnog popečnog pesek, stnic i ( < ). -q q 4. Koisteći meto pocene piližno oeiti vekto mgnetne inukcije unut ekscentične šupljine koj se nlzi u msivnom povoniku kvtnog popečnog pesek stnice koz koji potiče stcionn stuj jčine. Šupljin je kužnog popečnog pesek polupečnik ko što je to pikzno n slici. 5. Polusfeični uzemljivč polupečnik, ukopn je u zemlju ko n slici. Oeiti otponost uzemljivč, spoelu potencijl i elektičnog polj u okolini uzemljivč. 3

6. Polusfeični uzemljivč polupečnik, ukopn je u zemlju ko n slici. Oeiti otponost uzemljivč, spoelu potencijl i elektičnog polj u okolini uzemljivč 7. Z cilinični uzemljivč užine l i polupečnik, s polusfeičnim zvšetkom tkođe polupečnik, oeiti spoelu potencijl i otponost uzemljivč. Z ešenje ztk koistiti jenčinu kontinuitet u integlnom oliku z ztvoenu povšinu olik koji je sličn oliku uzemljivčke elektoe, smo polupečnik,. Uzemljivč je položen u omogenu zemlju specifične povonosti σ. 8. Cilinični uzemljivč užine l i polupečnik, s polusfeičnim zvšetkom tkođe polupečnik, položen je u neomogenu zemlju moelovnu omenim specifični povonosti σ i σ 2 ko n slici. Oeiti spoelu potencijl u okolini uzemljivč i otponost uzemljivč. Z ešenje ztk koistiti jenčinu kontinuitet u integlnom oliku z ztvoenu povšinu olik koji je sličn oliku uzemljivčke elektoe, smo polupečnik,. S B S l σ σ 2 S ( ) 9. Koz povoni ugonik i povonik koji čine vožični vo potiče stuj, pvc i sme ko n slici. Oeiti použnu silu n povonik. Pi tome je <<. /2 /2 4

2. Koz povoni ugonik i lineični povonik, koji čine vožični vo potiče stuj, pvc i sme ko n slici. Oeiti použnu silu n lineični povonik. Pi tome je <<. 2. Tousni nmotj je nčinjen o N nvojk tnke žice použne. Nvojci su gusto i vnomeno nmotni oko tousnog jezg pvougonog popečnog pesek čiji je popečni pesek pikzn n slici. Tousno jezgo je nčinjeno o linenog mgnetnog mteijl eltivne mgnetne pemilnosti µ. Koz nmotje potiče stcionn stuj. Oeiti koeficijent sopstvene inuktivnosti tous, vektoe mgnetnog polj i mgnetnog moment i Ampeove povšinske stuje = M nˆ, ge je nˆ jeinični vekto izlzne nomle n povšinu mgnetnog mteijl. J S z N 22. Oeiti silu n lineični povonik koji je opticn stcionnom stujom. Povonik je smešten izn i plelno s povšinom feomgnetne seine n visini. 23. Oeiti silu n pv povonik opticn stconnom stujom smešten u vzuu, plelno feomgnetnom žljeu s slike. µ > 24. Oeiti použni koeficijent spoljšnje i unutšnje inuktivnosti vzušnog koksijlnog vo polupečnik unutšnjeg povonik i polupečnik spoljšnjeg povonik. Smtti je spoljšnji povonik znemljive eljine,. 8 5

25. Oeiti použni koeficijent unutšnje i spoljšnje inuktivnosti vzušnog vožičnog vo. Povonici vožičnog vo su kužnog popečnog pesek polupečnik i i nlze n međusonom stojnju, >>,. 2 2 26. Oeiti použnu međusonu inuktivnost između v vzušn vožičn vo čiji je popečni pesek pikzn n Sl.. N osnovu oijenog ezultt oeiti použni koeficijent međusone inuktivnosti v vožičn vo s istim povtnim povonikom, polupečnik popečnog pesek R (Sl. 2). Sve povonike smtti tnkim, mgnetne popustljivosti µ. 2 2 '=2'= 2R Sl. Sl. 2 6