5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE 5.7 Posljedica suvremenih tehnologija velika su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Građevinski elementi od stakla daju poseban pečat suvremenoj arhitekturi. Mogućnost da se staklo iskoristi kao nosivi element arhitekte, konstruktere i inženjere potaknula je na oblikovanje sve hrabrijih konstrukcija. Odgovor na te izazove su vrste stakla koje u sebi ujedinjavaju mnoge karakteristike aktivne, pasivne i konstrukcijske zaštite. Pojam aktivna zaštita znači zaštitu zdravlja ili života ljudi, zaštitu od požara, provale, pucnjeva ili oštećenja imovine. Pod pojmom pasivna zaštita podrazumijeva se zaštita od oštećenja do kojih dolazi pri lomu stakla. Pod pojmom konstrukcijska zaštita označava se sposobnost stakla da, usprkos lomu, još uvijek, barem djelomično, ispunjava zahtjeve sigurnosti. Sigurnosna stakla dijele se na: lijepljena sigurnosna stakla VSG i kaljena sigurnosna stakla ESG toplinski obrađena Vrijednosti toplinskih i mehaničkih karakteristika pri djelomično kaljenom staklu TVG negdje su između float stakla i kaljenog stakla ESG. Djelomično kaljeno staklo TVG nije sigurnosno staklo u uobičajenom značenju tog pojma. Oznaka CE Sigurnosna stakla RX SAFE ispunjavaju zahtjeve sljedećih normi: - EN 12150 2 za kaljeno staklo ESG - EN 1863 2 za djelomično kaljeno staklo TVG - EN 14 179 2 za kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H - EN 14 449 za lijepljeno i lijepljeno sigurnosno staklo VSG Oznaka CE potvrđuje sukladnost proizvoda sa zahtjevima važećih normi. 134
5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150 Tehnologija i značajke Posljedica suvremenih tehnologija velika su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Time su se otvorile mogućnosti planiranja vrlo velikih ostakljenih površina i korištenje stakla i na onim područjima na kojima su još nedavno prevladavali drukčiji materijali. Veću prepreku pri ostvarivanju novih zamisli moglo bi predstavljati samo nepostojanje sigurnosne funkcije stakla. Obično prozorsko staklo vrlo je krhak materijal. Usprkos sposobnosti odupiranja većim tlačnim napetostima, ima iznimno nisku nateznu čvrstoću. Natezne napetosti na površini stakla nastaju kada se staklo savija ili ako na njemu nastanu temperaturne promjene: iznenadna promjena za 40 do 50 K dovoljna je da se staklo slomi. Komadi slomljenog stakla srpastog su oblika i imaju jako oštre rubove. Uzrok takvog ponašanja stakla treba tražiti u posebnosti njegove unutarnje strukture. Prijelaz iz tekućeg u čvrsto stanje pri staklu protječe bez nastanka kristalizacije, a rezultat toga je neuređena kristalna mreža. Pojedine molekule su, istina, stabilne, ali je veza među susjednim molekulama slaba, često i prekinuta. Tako nastaju mikroskopsko mali prijelomi (prvenstveno na površini) zbog kojih se već pri minimalnom nateznom opterećenju aktivira lom cijele strukture. Ti prijelomi manifestiraju se u obliku mikroskopskih rezova i samo u njima se može tražiti uzrok stvarne čvrstoće stakla na savijanje koja je više od sto puta niža od teoretske. Ako staklo treba biti čvršće i sigurnije, moraju se smanjiti broj i veličina površinskih lomova. To se postiže kaljenjem stakla. Pod pojmom kaljeno staklo podrazumijeva se toplinski ojačano sigurnosno staklo koje se stručno-tehnički naziva i termički prednapregnutim staklom. Kako već i sam naziv govori, prednaprezanje se postiže toplinskom obradom stakla. Obrada se provodi tako da se obje površine stakla najprije zagrijavaju do određene temperature, a zatim se brzo hlade. 5.7.1 Ventilatori Slaganje Zagrijavanje Kaljenje Hlađenje Oduzimanje 135
Budući da staklo zbog amorfne strukture nema klasičnu točku taljenja, nije moguće točno odrediti pri kojoj temperaturi staklo više nije u čvrstom stanju, odnosno pri kojoj je već u tekućem stanju. Između ta dva stanja postoji transformacijsko temperaturno područje: staklo najprije omekša, zatim postaje tjestasto i, konačno, tekuće. Za kaljenje pločastog prozorskog stakla u tom su području najprikladnije one temperature pri kojima je staklo u početnoj fazi omekšavanja. Pri tim temperaturama, odnosno između 610 i 660 C, veze između pojedinih molekula se smanjuju, odnosno nisu više krute. Tijekom zagrijavanja pojedine molekule se rastežu. Kada se postigne tražena temperatura, dovođenjem komprimiranog atmosferskog zraka staklo treba što prije ohladiti. Molekule u vanjskim slojevima stakla brzo se hlade. Pri tome se stežu i učvršćuju. Zbog slabe toplinske provodljivosti te molekule zadržavaju hlađenje, a time i stezanje molekula u srednjem sloju. Posljedica toga je da su molekule na površini gušće, a u sredini stakla rjeđe. Rezultat veće gustoće je smanjenje broja, odnosno veličine površinskih mikropukotina. Taj proces odvija se tijekom hlađenja s pribl. 640 na 470 C, odnosno do temperature pri kojoj se i molekule u unutarnjim slojevima stakla vraćaju u čvrsto stanje. Kaljenje je učinkovito samo u slučaju ako se tijekom hlađenja stvori dovoljno velika temperaturna razlika između površine i unutrašnjosti. U nastavku staklo treba ohladiti do temperature pri kojoj je moguća ručna manipulacija. U opisanom procesu u kaljenom staklu nastaje karakteristična distribucija napetosti: molekule na površini trajno su izložene tlačnim, a molekule u unutrašnjosti nateznim napetostima. Te napetosti moraju biti uravnotežene jer je to uvjet za stabilno stanje koje osigurava odgovarajuće sigurnosne značajke kaljenog stakla. 5.7.1 Prednaprezanje - Tlak + Natezanje Debljina stakla 137
5.7.1 U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla prema EN 12150: - struktura loma: u slučaju rušenja ravnoteže napetosti, odnosno loma, u trenutku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja. - mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm 2 (kaljeno staklo od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm 2. Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednostima: - veća udarna čvrstoća: ispitivanje njihanja prema EN 12600. - veća opstojnost na temperaturne razlike: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normalno float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K). 138 Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema EN 14179 Nakon određenog vremena (nakon nekoliko sati ili godina) kaljeno se staklo može slomiti bez primjetnih vanjskih utjecaja. Spomenuta pojava naziva se spontani lom. Razlog je molekula NiS (niklov sulfid) koja ima negativno temperaturno rastezanje. Tijekom hlađenja molekule stakla se stežu, a molekula niklovog sulfida se širi. Ako je molekula u sredini stakla (u polju nateznih napetosti) nastaje lokalna napetost koja može premašiti nateznu čvrstoću stakla i ono se lomi. Molekula niklovog sulfida Pojava je vrlo rijetka, ali se usprkos tome mora spriječiti u skladu sa zahtjevima standarda EN 14 179, prvenstveno pri uporabi tih stakala u ventiliranim (hladnim) fasadama. To se postiže tako da se stakla izlažu vrućem opterećenju. Pri tom pokusu, koji se naziva i Heat soak test (HST), stakla u posebnoj komori polako se griju do 290 C ±10 C. Stakla se izlažu toj temperaturi 4 sata. Tijekom tog vremena stakla koja imaju molekulu niklovog sulfida vrlo vjerojatno će puknuti. Spontani lom ne smijemo miješati s lomom koji nastaje zbog mehaničkih utjecaja, odnosno zbog oštećivanja rubova pri premještanju i postavljanju stakla. Moramo znati da se kaljeno sigurnosno staklo, usprkos većoj čvrstoći, lomi, a uzrok za to je obično neodgovarajuće rukovanje (primjerice, nepropisan prijevoz).
Kriteriji za kalibraciju U tvrtki REFLEX kaljeno se staklo po cijeloj površini, u kalibriranoj Heat soak komori za ispitivanje, izlaže temperaturi 290 C ±10 C. Proces toplinskog ispitivanja mora odgovarati prikazanom tijeku vremena i temperature. Sustav mora biti sposoban slijediti tijeku pri 100 % zauzetosti, kao i pri 10 %. 5.7.1 Legenda: T temperatura stakla u svakoj točki, oc t vrijeme, h t1 vrijeme pri kojem prvo staklo dostiže 280 oc t2 vrijeme pri kojem zadnje staklo dostiže 280 oc a faza grijanja b faza održavanja c faza hlađenja d temperatura okruženja 1 prvo staklo koje je dostiglo 280 oc 2 zadnje staklo koje je dostiglo 280 oc 3 - temperatura stakla Svaka partija nadzire se putem vanjskog njemačkog instituta F & K. 140
U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem prema EN 14179: - struktura loma: u slučaju rušenja ravnoteže napetosti, odnosno loma, u trenutku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja. - mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/ mm 2 (kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm 2. Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednostima: - veća udarna čvrstoća: ispitivanje njihanja prema EN 12600. - veća opstojnost na temperaturne razlike: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normalno float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K). Ubuduće, kada se predviđa upotreba kaljenog stakla ESG, uvijek koristimo kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H s vanjskim nadzorom, osim kada ostakljenje nije na prometnoj površini, odnosno iznad nje i ugrađuje se do 4 m visine. Područja upotrebe kaljenog stakla ESG i kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H stambeni i poslovni objekti (stepenice, vrata, automatska vrata, pregradne stijene, pomične stijene) sportski objekti (otporno na udarce loptom prema DIN 18032, dijelovi 1 i 3) škole i vrtići (iz sigurnosnih razloga za sprječavanje ozljeda) ugradnju u blizini vrućih tijela (radi sprečavanja toplinskih lomova. Ako je udaljenost između grijaćeg tijela i unutarnjeg stakla manja od 30 cm s unutarnje strane mora se upotrijebiti kaljeno staklo). staklene fasade (parapeti prema DIN 18516, dio 4) primjena u svrhu zaštite (zaštita od pada na stepeništima, balkonima, ograde. TRAV Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja za zaštitu od pada u dubinu definira područje primjene ESG) vanjska primjena (zaštita od buke na cestama, stajališta, reklamni panoi, vitrine...). 5.7.1 To određuje TRLV pravilnik za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja. 141
5.7.2 Obrada kaljenog stakla 5.7.2 Zbog karakterističnog rasporeda napetosti, kaljeno staklo nakon kaljenja ne može se više obrađivati (primjerice rezati, bušiti, brusiti...). Svaki takav zahvat mogao bi, naime, izazvati rušenje ravnoteže napetosti i staklo bi se slomilo. To znači da se toplinska obrada treba izvoditi tek nakon što su završene sve druge vrste obrade. Priprema stakla za kaljenje Obrada rubova Svako staklo prije kaljenja mora imati obrađene rubove. Minimalni stupanj obrade, koji ispunjava ovaj tehnološki uvjetovan zahtjev, jest grubo brušenje ili odstranjivanje sloja s rubova. Polirani rub dobiva se na isti način kao fino brušeni, damo mu se dodatnim postupkom vraća stakleni sjaj. skinuti rub u odnosu na površinu stakla pod kutom od 45 α < 90. Rub može biti fino brušen ili poliran. Maks. 2 mm Skraćeni rez Grubo brušen rub dobiva se kada se rezanom rubu tračnom brusilicom odstrani oštrina. Tim postupkom ne mogu se izravnati dimenzijska odstupanja koja su nastala pri rezanju stakla. Skraćeni rez Staklu nepravilnog oblika, s jednim od uglova po kutom oštrijim od 30, dimenzija se u tom kutu skraćuje. Fino brušen rub dobiva se strojnom obradom po cijelom presjeku. Na presjeku ne smiju ostati sitna oštećenja ili nebrušeni odsjeci. Takav rub naizgled nema sjaja. 142
Rupe, otvori, kutni i rubni izrezi Udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, može biti manja samo u slučaju da se izvede rasteretni rez od ruba do rupe. Promjer reza mora biti 1,5x debljina stakla: D 1,5 S. A, B = odmak od ruba stakla D = promjer rupe, odnosno otvora K = duljina stranice S = debljina stakla Izvedbe takvih rupa ograničene su sljedećim tehnološkim zahtjevima: promjer rupe, odnosno otvora mora iznositi barem onoliko koliko iznosi debljina stakla: D S udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, ne smije biti manja od polovice njezina promjera: A D/2. Za udaljenost između dva otvora vrijede jednaka pravila kao za udaljenost između rupe i ruba stakla. Dijagonalni odmak rupe od kuta stakla neka bude veći od šesterostruke debljine. Promjer otvora (izreza) ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice: D K/3 Kada stakla za fasadne elemente treba vijcima pričvrstiti na podkonstrukcije, mogu se izraditi upuštene rupe. 5.7.2 Dimenzijske tolerancije za rupe (EN 12150) Nominalni radijus rupe (mm) Tolerancija 4 D 20 ± 1,0 20 < D 100 ± 2,0 100 < D Savjetovanje s proizvođačem Tolerancije rasporeda rupa: Raspored, odnosno položaj rupa Rubno područje Udaljenost od ruba S < 8 mm S 8 mm D 1,5S S D < 1,5S D 1,5S S D < 1,5S A 2S A 2S A 2,5S A 2,5S Kutno područje Udaljenost od dva ruba A 2S + 5 mm B 2S + 5 mm A 5S B 2S + 5 mm A 2,5S + 5 mm B 2,5S + 5 mm A 5S B 2,5S + 5 mm 143
Tolerancije rupa i izreza određene su tehnološki uvjetovanim mogućnostima. Općenito te tolerancije odgovaraju tolerancijama duljine i širine stakla koje se navode u tablici u nastavku. Promjer rupe i veličina izreza moraju se dimenzionirati tako da se time može poravnati odstupanje od tolerancija za promjer i tolerancija za rupe, odnosno izreze. Zbog umetnutog distancera, koji sprječava kontakt vijka i stakla, promjer rupe treba biti za 4 mm veći od debljine vijka. Izrezi na rubu ili u kutu stakla moraju biti polukružni. Radijus mora biti jednak ili veći od debljine stakla, ali ne manji od 10 mm. Veličina izreza mora se dimenzionirati tako da se izravnaju tolerancije udaljenosti. Izrez ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice. 5.7.3 Kako bi montaža stakala bila što jednostavnija, pri dimenzioniranju promjera rupe treba uzeti u obzir toleranciju udaljenosti i toleranciju promjera rupe. Kada u staklu u istom redu treba napraviti više od četiri rupe, treba povećati minimalnu udaljenost među njima. 5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla Područje primjene Ti zahtjevi vrijede za ravno kaljeno staklo, izrađeno horizontalnom tehnologijom, namijenjeno primjeni u građevinarstvu. Kaliti se može float (EN 572-2) ili ornamentirano staklo (EN 572-5). Stakla mogu biti: bezbojna ili obojena u masi prozirna, transparentna ili netransparentna s nanosom (primjerice emajlom, pirolitičkim nanosom) površinski obrađena (primjerice pjeskarena, gravirana). Tolerancije 1. Tolerancija širine i visine stakla (EN 12150) Nominalna dimenzija stranica (Š ili V) Nominalna debljina stakla d 12 Tolerancija Nominalna debljina stakla d > 12 2000 ± 2,5 ± 3,0 2000 < Š ili V 3000 ± 3,0 ± 4,0 > 3000 ± 4,0 ± 5,0 144
2. Tolerancije nazivnih debljina (EN 12150) Nazivna debljina (mm) 3 Tolerancija (mm) Ornamentno Float staklo staklo 4 5 6 8 ±0,5 ±0,8 ±0,2 10 ±1,0 ±0,3 12-15 - ±0,5 19-25 ±1,0 3. Planimetrija (EN 12150) Tijekom kaljenja staklo, zagrijano na temperaturu blizu točke omekšavanja, ciklički se pomiče preko keramičkih valjaka. Zbog toga nije moguće izraditi staklo koje nema (barem minimalno) deformirane površine. Odstupanje u ravnini (planimetriji) ovisi o debljini stakla, njegovim dimenzijama i odnosu stranica i izražava se oblikom iskrivljenja. Ravnina stakla od odlučujućeg je značaja za optičke značajke stakla. Spomenute deformacije dijele se u dvije skupine: kompletnu i lokalnu iskrivljenost. a) Kompletna iskrivljenost tc Ako se želi izmjeriti ta vrsta deformacije, dulja stranica stakla mora se položiti vertikalno na dvije podloške širine 100 mm koje trebaju biti udaljene od kutova 1/4 duljine stranice. Odgovarajućim pomagalom, primjerice napetom žicom, treba izmjeriti najveću udaljenost (h1) između žice i konkavne površine stakla. Iskrivljenost se mjeri uzduž svih stranica i obje dijagonale. Kompletna iskrivljenost izražava se odnosom između izmjerene udaljenosti h1 i širine (Š), odnosno visine stakla (V). b) Lokalna iskrivljenost Lokalna iskrivljenost (boranje stakla) uvijek se mjeri samo između dvije točke koje su međusobno udaljene 300 mm. Postupak mjerenja jednak je kao kod mjerenja kompletne iskrivljenosti. Odgovarajućim pomagalom, primjerice napetom žicom, odnosno metalnim mjerilom, izmjeri se najveća udaljenost h2. Deformacija se mjeri u polju koje je paralelno s rubom stranice i udaljeno od nje najmanje 25 mm. Lokalna iskrivljenost izražava se odnosom između udaljenosti h2 i duljine 300 mm. Kod ornamentnog stakla lokalna iskrivljenost mjeri se na ornamentnoj strani tako da se na najviši vrh konstrukcije stavi ravnalo i izmjeri udaljenost do najviše točke konstrukcije. Vrsta stakla Float staklo (EN 572-2) t l = h 2 300 Najviše dopuštene vrijednosti Kompletna iskrivljenost (mm/mm) t c = h 1 Š ili V Lokalna iskrivljenost (mm/300 mm) 0,003* 0,5 Ostala stakla 0,004 0,5 * kod kvadratnih ili gotovo kvadratnih stakala s odnosom stranica od 1:1 do 1:1,3 odstupanja u planimetriji u pravilu su veća nego kod uskih pravokutnih stakala. Zato ima smisla da pri kvadratnim oblicima umjesto stakla debljine 4 do 6 mm odaberete deblje staklo ili se posavjetujte s tehnolozima tvrtke REFLEX. 145 5.7.3
5.7.3 4. Promjene u boji i strukturi Pri ornamentnim staklima ne može se osigurati simetrija strukture uz upotrebu više stakala postavljenih jedno pokraj drugoga u zajedničku površinu. Zbog proizvodno-tehničkih uvjeta kod nekih ornamentnih stakala tijekom toplinske obrade može se djelomično iskriviti tijek strukture. Iz istog razloga kod ornamentnih i u masi obojenih stakala djelomično se mijenja i vlastita boja. Testiranje U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku tehniku (IFT) iz njemačkog mjesta Rosenheima) stalno se provjerava proizvodnja kaljenog stakla RX SAFE ESG prema uvjetima važećih normi. Struktura loma u skladu s EN 12 150-1 Ispitno staklo (1.100 x 360 mm) mora slobodno ležati u okviru koji sprečava rasipanje djelića, a istovremeno ne sprječava njihovo širenje. Na polovici duže stranice treba udariti čekićem (masa 75 g; radijus zaobljenog vrha 0,2 mm) u točki koja je od ruba stakla udaljena 13 mm. Četiri do pet minuta nakon udarca počinju se brojiti djelići. Za brojanje se koristi maska 50 x 50 mm. Maska se ne smije stavljati na polja koja su u radijusu od 100 mm od mjesta udarca ili u pojasu od 25 milimetara od staklenih rubova. Ispitivanje njihanjem U skladu s EN 12 600. Vizualno ocjenjivanje kvalitete U poglavlju 6.9.6 navode se Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo, u kojima su opisane Broj i dimenzije djelića Kaljeno steklo od Vrsta stakla Nominalna debljina (mm) Najmanji broj djelića Najveća dužina najvećeg djelića (mm) float stakla 4 12 40 100 float stakla 15 19 30 100 ornamentnog stakla 4 10 30 100 Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) u skladu s EN 1288-3 / EN 12150-1 Kaljeno steklo od Vrsta stakla Nominalna debljina (mm) Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) (N/mm 2 ) float stakla 4 19 120 ornamentnog stakla 4 10 90 emajliranog stakla 4 19 75* * Emajlirana površina je u nateznoj zoni. 146
metode ocjenjivanja i prikazane tablice s dopuštenim odstupanjima. U nastavku navedene posebnosti kaljenog stakla fizikalno su uvjetovane, zato se na njihov nastanak ili intenzivnost ne može utjecati. Optičke posebnosti Tijekom postupak toplinske obrade staklo se u peći pomiče po vrućim keramičkim valjcima. Zbog toga se na njegovoj površini povremeno pojavljuje blaga valovitost (naziva se i roller waves ). Spomenuta pojava ne može se izbjeći, a u praksi se primjećuje kao iskrivljenje slike, gledane u odbijenoj svjetlosti. Zbog termičkog postupka kaljenja može doći i do kemijskih i mehaničkih promjena površine, kao što su točkice na površini koje se nazivaju i roller pick up, odnosno otisci valjaka. Anizotropija Tijekom termičke obrade kaljenom sigurnosnom staklu mijenja se stanje napetosti. U njemu nastaju polja napetosti na kojima se polarizirana svjetlost (određeni dio dnevne svjetlosti je, ovisno o vremenskim uvjetima, uvijek polariziran) dvostruko lomi. Zato se u posebnim svjetlosnim uvjetima, pri pogledu na kaljeno staklo primjećuju polarizacijska polja u obliku raznih uzoraka. Taj fenomen primjetan je samo na kaljenom staklu. Toplinska opstojnost Posebna distribucija napetosti, karakteristična za kaljeno staklo, ostaje u ravnoteži i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od + 250 C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi brz pad temperature i velike temperaturne razlike između dvije točke (do 200 K). Ovlaživost staklenih površina Otisci valjaka, prstiju i korištenih vakuumskih držača ili etiketa pod posebnim uvjetima mogu izazvati minimalne promjene u mreži atoma na površini stakla. Ako su stakla mokra, mjesta na kojima je došlo do takve pojave postaju vidljiva, jer imaju drukčiju prijemčivost za vodenu paru (ovlaživost). Pri suhom staklu ta pojava, naravno, nestaje. Budući da je navedena promjena fizikalno uvjetovana, ne može biti predmet reklamacije. Označavanje stakala Svako RX SAFE ESG kaljeno staklo mora imati vidljiv i trajan otisak (EN 12150 i ime ili oznaka proizvođača) iz kojega je vidljivo da je to sigurnosno staklo. Otisak prema toj normi mora biti trajan i neuklonjiv. RX SAFE ESG-H kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem također mora imati vidljiv i trajan otisak (EN 14179 i ime ili oznaka proizvođača). Vidljiv i trajan otisak RS SAFE ESG H sadrži sljedeće podatke: - proizvođač: RX ESG-H - standard: EN 14179 - nadzorni, odnosno certifikacijski organ: F & K RX ESG-H EN 14179 F & K 5.7.3 147
5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H Vrsta stakla Boja Debljina stakla/dimenzije (cm) 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 15 mm 19 mm Float Prozirna 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480 Bronze 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - - Green 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - - Planibel Color Grey 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - - Dark Blue 120x200-244x480 244x480 244x480 - - - Priva Blue 120x200-244x480 244x480 244x480 - - - Azur 120x200-244x480 244x480 244x480 - - - Planibel Clearvision, bijelo staklo 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - - Low-e T 120x200-244x480 244x480 - - - - 5.7.4 Stopsol Supersilver Stopsol Classic Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - - Grey - 150x250 244x480 244x480 - - - - Green - - 244x480 244x480 - - - - Dark Blue - - 244x480 244x480 - - - - Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 - - - Bronze 120x200 150x250 244x480 - - - - - Grey 120x200 150x250 244x480 - - - - - Green 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - - Chinchilla Ornament 504/rosa Katedral Gothic Altdeutsch Prozirna 120x200-185x400 185x435 - - - - Smeđa 120x200 - - - - - - - Prozirna 120x200-185x335-204x435 - - - Smeđa 120x200 - - - - - - - Prozirna 120x200 - - - - - - - Žuta 120x200 - - - - - - - Plava 120x200 - - - - - - - Prozirna 120x200 - - - - - - - Smeđa 120x200 - - - - - - - Prozirna 120x200 - - - - - - - Žuta 120x200 - - - - - - - Plava 120x200 - - - - - - - Smeđa 120x200 - - - - - - - Mastercarre Prozirna 120x200-321x200 330x204 - - - - Masterpoint Prozirna - - 200x321 204x252 Matelux Satinirana 120x200-225x321 225x321 244x321 - - - Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna stakla RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H Minimalni promjer: 250 mm Maksimalni omjer stranica: 1:10 Maksimalna težina: 300 kg Za oblike koji su slični kvadratnima i imaju omjer stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće od pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine 6 mm, preporučuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX. 148