Univerzitet u Nišu Građevinsko-arhitektonski fakultet. Konstante, promenljive, identifikatori, operatori Biblioteka funkcija Milica Ćirić

Σχετικά έγγραφα
3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

5. Karakteristične funkcije

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Univerzitet u Nišu Građevinsko-arhitektonski fakultet. Informatika2. 4. Ciklična algoritamska struktura 5. Jednodimenzionalno polje.

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Teorijske osnove informatike 1

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

numeričkih deskriptivnih mera.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

IZVODI ZADACI (I deo)

18. listopada listopada / 13

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Algoritmi zadaci za kontrolni

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kaskadna kompenzacija SAU

radni nerecenzirani materijal za predavanja

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Algoritmi i strukture podataka - 1.cas

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Operacije s matricama

8 Funkcije više promenljivih

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Iskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Arhitektura računara

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

1 Promjena baze vektora

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Obrada signala

IZVODI ZADACI (I deo)

Glava 0. Programski paket Mathematica. 0.1 Osnove programskog paketa Mathematica. Programski paket Mathematica je veoma pogodan za sledeće primene:

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

INFORMATIKA II MATLAB 2. deo. Rudarsko-geološki fakultet Rudarski odsek

Zadaci iz Osnova matematike

Trigonometrijske nejednačine

NUMERIČKI METODI I PROGRAMIRANJE. I Aritmetičke operacije, izrazi i simbolička izračunavanja u Mathematici.

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Arhitektura računara. Bulova algebra. Elementi logike. Logičke funkcije. Potpuni sistemi logičkih funkcija. Uvod u organizaciju računara 1.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

4 Izvodi i diferencijali

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

5 Ispitivanje funkcija

Transcript:

Univerzitet u Nišu Građevinsko-arhitektonski fakultet Informatika 2 Mathematica Konstante, promenljive, identifikatori, operatori Biblioteka funkcija Milica Ćirić

Mathematica Programski paket Mathematica je veoma pogodan za primenu u sledećim oblastima: obrada numeričkih podataka simboličko procesiranje grafičko prikazivanje podataka i funkcija Za razliku od programskih jezika koji imaju par destina ugrađenih matematičkih funkcija (npr. paket Math u Javi), Mathematica ima ugrađene hiljade operacija. 2

Radni prostor Korisnik postavlja svoje zahteve u radnom prostoru (NoteBook, tj. beležnica, sveska). Radni prostor je struktuirani interaktivni dokument koji se sastoji od niza ćelija (cells). Svaka ćelija je označena uglastom zagradom na desnoj strani dokumenta. Ćelija može da sadrži: tekst, formule ili grafiku. 3

Ćelije Ulazne ćelije (In[#]) se koriste za unos izraza koje želimo da Mathematica obradi, a rezultat obrade se prikazuje u izlaznim ćelijama (Out[#]). # označava redni broj koji Mathematica dodeljuje parovima ćelija koje čine po ulazna i izlazna ćelija. In[1] Out[1] Obrada unetog izraza se započinje pritiskom kombinacije tastera Shift+Enter. 4

Tipovi numeričkih podataka Numeričke vrednosti koje se koriste u Mathematica-i mogu biti sledećih tipova Primeri: 3 3/7 2.475 1+2 I 5

Približna vrednost Približna vrednost broja (npr. racionalnog) može se dobiti korišćenjem funkcije N[broj,broj_cifara] ili Primer In[4]:= N[3/7, 30] broj//n Out[4]= 0.428571428571428571428571428571 6

Identifikatori Kada neku vrednost želimo da referenciramo (pozovemo) nakon izračunavanja, poželjno je dodeliti joj ime pomoću kojeg možemo tu vrednost koristiti kada god nam je potrebna. Ovakva imena se dodeljuju promenljivama i konstantama i nazivaju se identifikatori. Identifikatori se mogu sastojati od malih i velikih slova, kao i cifara. Dužina koju identifikator može da ima nije ograničena. Međutim, identifikator ne može da počinje cifrom. npr. x2 je validan identifikator 2x je isto što i 2*x 7

Konstante Konstante predstavljaju veličina čija se vrednost ne može menjati. One imaju pridružena simbolička imena, tj. identifikatore. U Mathematici postoje neke već definisane konstante. Njihova imena počinju velikim slovom. 8

Promenljive Veličine koje imaju pridružena simbolička imena, ali se njihova vrednost može menjati se nazivaju promenljive ili simboli. Postoji konvencija da imena promenljivih počinju malim slovom, kako bi se razlikovala od konstanti. Vrednost promenljive se definiše naredbom promenljiva=izraz a briše naredbom ili promenljiva=. Clear[promenljiva] 9

Promenljive Sledeći red postvlja vrednost promenljive x na 5 In[1]:= x=5 Out[1]= 5 Nakon toga, kada god se pojavi x, Mathematica zamenjuje x vrednošću 5 In[2]:= x^2 Out[2]= 25 Sledeći red dodeljuje novu vrednost promenljivoj x In[3]:= x=7+4 Out[3]= 11 10

Promenljive Kada se jednom dodeli neka vrednost promenljivoj, ona se zadržava sve dok se ne: dodeli nova vrednost obriše dodeljena vrednost (Clear) ili završi sesija Kako bi se izbegle greške, poželjno je da se vrednost promenljive obriše kada se završi rad sa njom. 11

Operatori Nad numeričkim vrednostima mogu se primenjivati različite vrste operatora: aritmetički operatori: +,-,*,/,^ relacioni operatori: ==,!=, >, >=, <, <= logički operatori:!, &&,, Xor operatori za rad sa kompleksnim brojevima: Re, Im, Conjugate, Abs, Arg 12

Primeri 2.4 / 8.9 ^ 2 + (3 5) x > y+5 p && q!r Arg[(4+ 3 I)/(2 I)] 13

Matematičke funkcije 14

Kombinatorne funkcije 15

Sume i proizvodi 16

Korisnički definisane funkcije Elementarne funkcije se pozivaju izrazima oblika Funkcija[x,y,z,...] Pored toga što poseduje veliki broj ugrađenih funkcija Mathematica omogućava korisniku da definiše i svoje funkcije. Funkcija više promenljivih se definiše izrazom funkcija[x_,y_,z_,...]:= izraz a poziva se navođenjem konkretnih parametara između četvrtastih zagrada funkcija[p,4,el, ] 17

Korisnički definisane funkcije Brisanje funkcije se može izvršiti kao i kod promenljivih korišćenjem naredbe Clear[funkcija] Ukoliko je potrebno zadati različite definicije funkcije za različite vrednosti parametara, to se može učiniti korišćenjem /; i navođenjem uslova funkcija[x_,y_,...]:= izraz1/;uslov1 funkcija[x_,y_,...]:= izraz2/;uslov2... 18

Primeri Log[2, 256] Sin[Pi / 2] Binomial[n, 2] Sum[x ^ i, {i, 1, 100}] Product[x + i, {i, 1, n}] f[x_]:=(exp[x]-1)/x f[x_]:=x^2 19

Zadaci 1. Naći prvih 20 značajnih cifara izraza. N[Sqrt[11],20] 2. Naći broja 2 3i. Conjugate[2-3I] 3. Izračunati. (27/216)^(1/3)//N 20

Zadaci 4. Za proizvoljno unetu vrednost x napisati funkciju za izračunavanje vrednosti sume. Funkciju testirati za vrednost x = 0.25. f[x_]:=sum[cos[k*x]+(x^2-3*k*x)/(sin[x]+cos[x]),{k,0,20}] f[0.25] 21

5. Naći 20 element Fibonačijevog niza ako važi: f(0)=1 f(1)=1 f(n)=f(n-1)+f(n-2) Rešenje f[0]:=1 f[1]:=1 f[x_]:=f[x-1]+f[x-2] f[20] 22

Zadaci 6. Neka je data funkcija oblika Odrediti vrednosti funkcije za x = 0.3 i x = 1.5. f[x_]:=x/;x>=0&&x<1 f[x_]:=1/;1<=x<2 f[x_]:=3-x/;x>=2&&x<3 f[0.3] f[1.5] 23

Zadaci 7. Neka je data funkcija oblika Odrediti vrednosti funkcije za x = 1 i x = -1. f[x_]:=x^3/;x<=0 f[x_]:=x^3/;x>0&&x<=1 f[x_]:=sin[x]/;x>1 f[1] f[-1] 24

Zadaci 8. Neka je data funkcija oblika Odrediti vrednosti funkcije za x = π i x = -2. f[x_]:=sin[2*x]/;x>0 f[x_]:=3*x/;x<=0 f[pi] f[-2] 25

Zadaci 9. Neka je data funkcija oblika Odrediti vrednost funkcije za x = 1, a = 2 i b = 3. f[a_,b_,x_]:=log[sqrt[abs[sin[a+exp[x/2]]+cos[b-arctan[x/2]]]]] f[2,3,1]//n 26

Zadaci 10. Neka je data funkcija oblika Odrediti vrednost funkcije za x = 1, y = 0.5. f[x_,y_]:=log[sqrt[tan[x]^2+0.2+cos[y]/exp[x*y]]] f[1,0.5] 27

Zadaci 11. Neka je data funkcija oblika Odrediti vrednosti funkcije za x = 1. f[x_]:=sqrt[sin[sqrt[x]]+x^3]/log[sin[x^2]]^2 f[1]//n 28

Zadaci 12. Naći: a) Sum[(x+2)^i,{i,1,30}] b) Sum[2i-j,{i,1,2},{j,1,i}] c) Product[3*i^2,{i,1,15}] 29