U N I V E R Z I T E T U N O V O M S A D U P O LJ O P R I V R E D N I F A K U L T E T D E P A R T M A N Z A V E T E R I N A R S K U M E D I C I N U Opšta hirurgija
Definicija
ŠOK Hipovolemijski Kardiogeni Opstruktivni Distributivni Septički Anafilaktički Neurogeni
Etiopatogeneza šoka Insuficijencija kardiovaskularnog sistema u dopremanju krvi do tkiva Nemogućnost da krv prenese dovoljno kiseonika Nemogućnost iskorišćavanja kiseonika na periferiji
Etiopatogeneza šoka Insuficijencija kardiovaskularnog sistema u dopremanju krvi do tkiva hipoperfuzija Nemogućnost da krv prenese dovoljno kiseonika Pulmonalno oboljenje ili trauma, jaka anemija (retko) Nemogućnost iskorišćavanja kiseonika na periferiji Trovanje cijanidom (retko)
Hipovolemijski šok Smanjenje intravaskularnog volumena krvi 30-35% Krvarenje, dehidracija Smanjen ukupni volumen krvi Smanjen dotok krvi u desnu pretkomoru Smanjen minutni volumen Povećana propusljivost krvnih sudova Smanjena perfuzija tkiva Oštećenje endotela Oštećenje ćelija zbog hipoksije
Kardiogeni šok Ventrikularna tahikardija Zastoj srca Ventrikularna fibrilacija
Opstruktivni šok Kompresija velikih krvnih sudova koji dovode krv u srce Proširenje i zavrnuće želudca psa Tamponada srca pneumotoraks
Distributivni šok Inadekvatna tkivna perfuzija usled vazodilatacije koja mošže da bude posledica infekcije, anafilakse i neurološkog oboljenja. Septični šok Anafilaktični šok Neurogeni šok
Septični šok SIRS (Systemic Inflammmatory Response Syndrome) Prodor medijatora upale u sistemsku cirkulaciju Bakterijemija, toksemija, septikemija Medijatori upale dovode do: Povećane permeabilnosti kapilara Vazodilatacije, aktiviranja leukocita Zgrušavanja krvi Poremećaj kontrakcije miokarda Pankreatitis, trauma, opekotine, tumori Ako je uzrok SIRS infekcija onda je reč o Sepsi Pozitivna hemokultura potvrđuje sepsu.
MODS Multi Organ Disfunction Syndrome Javlja se u teškoj sepsi i septičnom šoku Bubrezi (prestanak diureze) Srce i krvni sudovi (hipovolemija, hipotenzija, aritmije) Jetra akutni hepatitis GIT adinamički ileus, bakterijska translokacija CNS metabolička encefalopatija Mišići - rabdomioliza
Anafilaktički šok Anafilaktički šok vrsta distribucijskog šoka koji nastaje kao posledica alergijske reakcije Anafilaktoidna reakcija reakcija posredovana neimunim mehanizmom za koji nije potrebna prethodna senzibilizacija organizma na neki alergen kao što je slučaj sa anafilaktičkim šokom
Simptomi kod anafilaksije- pojava edema (obrazi, očni kapci, prepucijum), osip, svrab, opstrukcija gornjih disajnih puteva, uznemirenost, proliv, povraćanje, cirkulatorni kolaps, epi-napadi, koma, smrt Najčešći uzroci - antibiotici (penicilin), vakcine, vitamini, ugriz insekta, sastojci hrane Lečenje- adrenalin IV, infuzija, glukokortikoidi, antihistaminici Klinički simptomi kod anafilakse
Neurogeni šok Smanjenje simpatičkog tonusa Hipotenzija, bradikardija, hipotermija Neurološke bolesti, povrede produžene moždine
Klinički stadijumi šoka Kompenzovani stadijum Klinički: povećanje frekvencije pulsa i disanja svest i krvni pritisak bez osobenosti CRT<1 sec, blaga metabolička acidoza
Klinički stadijumi šoka Dekompenzovani rani stadijum Redistribucija protoka krvi do srca i mozga sa posledičnim smanjenjem snadbevanja ostalih organa kiseonikom, metabolička acidoza, konstrikcija arteriola Klinički znaci: tahikardija, tahipnea, blede sluznice, produženo CRT, slab kvalitet pulsa, hipotermija, hipotenzija, motorički nemir, anurija ili oligourija
Klinički stadijumi šoka Dekompenzovani stadijum gubitak autoregulacijske kontrole Klinički: niska frekvencija pulsa usprkos niskom minutnom volumenu, odsutnost CRT, jaka hipotenzija, jaka hipotermija, anurija, teška metabolička i respiratorna acidoza Smrtnost visoka
U N I V E R Z I T E T U N O V O M S A D U P O LJ O P R I V R E D N I F A K U L T E T D E P A R T M A N Z A V E T E R I N A R S K U M E D I C I N U Opšta hirurgija
Terapija šoka VIP protokol Ventilation (ventilacija) Infuzion (infuzija) Pump (srce) Lečenje primarne bolesti koja je prouzrokovala šok (zaustavljanje krvarenja, antibiotici, hirurška sanacija npr. torzije želudca).
U N I V E R Z I T E T U N O V O M S A D U P O LJ O P R I V R E D N I F A K U L T E T D E P A R T M A N Z A V E T E R I N A R S K U M E D I C I N U Opšta hirurgija
Stres za vterinara, zbog?? Rizik od uginuća Razmišljate o grešci Razmišlajte o vašim mogućnostima Razmišljate o mogućoj odšteti Ni vlasnik vam često nije od pomoći (histerija, suze)
Samostalan rad U vašu kliniku gotovo istovremeno su primljena su četiri hitna pacijenta. Odradili ste trijažni pregled Legenda: MM (mucous membrane) HR (heart rate) RR (respiratory rate) CRT (capillary refill time) Rezultati su sledeći: Odredite stepen hitnosti i redosled terapije
Pacijent br 1 Dva meseca stara Čiuvava epi napadi. U rukama vlasnika deluje somnolentno HR 120 bpm RR norman
Pacijent br 2. Mops 3 godine star Unilateralna okualrna proptoza HR 80 Sinusna aritmija MM i puls uredni Blagi respiratorni stretor
Pacijent br 3. Mačka 6 meseci Okularna hemoragija Epistaksa RR 30 pm, inspiratorna dispneja HR 180 bpm, iregularan puls MM roze CRT < 1 sec
Pacijent br 4. Labrador 2 godine Epi napad kod kuće HR 80 MM roze CRT 1 sec Svestan ali Dezorijentisan
Inicijalni trijažni pregled Odmah po prijemu.. ABC (Airway, Breathing, Circulation) Kratka istorija oboljenja Pregled sistema organa
ABC A B C Airway Prohodnost disajnih puteva Breathing Da li životinja pokušava da diše? Circulation Da li se čuju otkucaji srca i da li se oseti puls na periferiji?
Kratka istorija Starost, rasa, pol Kazivanje vlasnika Trajanje problema Ostale kratke i važne informacije Hrana, terapija (alergija) Prisutna oboljenja
Trijažni Pregled sistema organa Uvek razmišljamo šta je to to će prvo ubiti mog pacijenta? Srce, Mozak, Pluća Nije neophodan ovaj redosled
Srce Trijažni pregled Puls Mukozne membrane CRT HR Auskultacija srca
Disanje trijažni pregled Frekvencija disanja RR Respiratory rate Respiratorni napor Auskultacija toraksa
Neurološki trijažni pregled Stanje svesti Reakcija na stimuluse Orijentisanost (u humanoj medicini prema vremenu, prostoru i ljudima)
Dakle šta je trijažni pregled? Puls Mukozne membrane CRT HR Auskultacija srca Srce Stanje svesti Neurološki simptomi Abnormalnosti u hodu Mozak Frekvenca disanja RR Napor pri disanju Auskultacija toraksa Pluća
Pas je bez svesti 260 bpm Slab periferni puls Blede mukozne membrane Koji je najverovatniji tip šoka?
Evaluacija pregleda kardiovaskularnog sistema Hr psi 80-120 bpm, mačke 160-200 bpm >220-240 kod aritmije Puls Femoralna arterija Metatarzalna arterija
Lokalizacija respiratornog obolejnja Koja su od ovih stanja urgentna Pneumotoraks Edem larinksa Strano telo u traheji Hronična opstruktivna plućna bolest Upala pluća
Evaluacija nervnog sistema Stanje svesti Depresija, stupor, komamentation status Hiperekscitacija, yperexcitable, dysphoric, hysterical Kretanje Leži ne ustaje, pareza, ataksija, paraliza Ukoliko je neurološko oboljenje primarno, odraditi detaljan neurološki pregled u cilju lokalizacije oboljenja.
Definicija Re ponovo; animare oživeti CPR Cardio Pulmonal Reanimation Podrazumeva postupke koje sprovodimo kod prestanka disanja i rada srca. Respiratorni zastoj Srčani zastoj Započeti unutar 4 minuta Trajanje CPR-a 20 minuta
Respiratorni zastoj Oboljenja pluća i grudnog koša Oboljenja CNS-a Predoziranje anesteticima (često u toku opšte anestezije)
Srčani zastoj U smislu CPR-a, srčani zastoj je iznenadani prestanak rada srca tj njegove funkcije da pumpa krv i to usled: Ventrikularne fibrilacije Asistolija Električne aktivnosti srca bez pulsa
Kako prepoznati kardiopulmonalni zastoj? Agonalno disanje Apneja Gubitak svesti Cijanoza Midrijaza Miorelaksacija Pad Ta Puls se teško ili ne palpira
Cilj CPR-a Održavanje ventilacije Održavanje protoka krvi do srca i mozga Povratak normalnog srčanog ritma i minutnog volumena Oporavak tkiva od hipoksije i acidoze
Postupak reanimacije Airway Breathing Circulation Drugs Elektrokardiogram Fibrilation treatment Najčešće se spovodi jer nije potrebna oprema
Airway vazdušni putevi Čišćenje od krvi, vađenje stranog tela Endotrahealna intubacija Veštačka ventilacija ambu balonom ili respiratorom
Breathing disanje Bolje je pri tome koristiti kiseonik Frekvencija 10-12/minuti pas i mačka Ukoliko CPR izvodi jedna osoba onda na 15 ili 30 kompresija grudog koša ide jedno upuhivanje
Stimulacija disanja Stimulacija disanja akupresurna tačka Jen Chung
Circulation - krvotok Masaža srca Kontinuirano bez prekida Vanjska masaža srca Do 30% od MV Leži na desnom boku Dlan u četvrti ili peti međurebarni prostor, nešto dorzalnije od kostohondralnog spoja
D drugs - lekovi Putevi primene lekova: Najčešće intravenski i to najbolje v.jugularis Ali se daje i u perifernu venu, intratrahealno, ontraosealno, ontralingvalno, intrakardijalno
Drugs lekovi - za stimulaciju srca i krvotoka Adrenalin Deluje preko α i β adrenoreceptora Dejstvo povećavata Perifern konstrikcija arteriola Povećan venski priliv krvi u srce Povećana kontraktilnost miokarda Povećana frekvenca srca 0,01-0,02 mg/kg iv, za 3-5 minuta 0,1mg/kg iv
Drugs lekovi - za stimulaciju srca i krvotoka Atropin Smanjuje tonus vagusa Povećava frekvencu srca Povećava brzinu provoda kroz Hisov snop Indikacije: bradikardija, asistolija 0,02-0,04 mg/kg iv
Drugs lekovi - za stimulaciju srca i krvotoka Vazopresin Deluje na V1 receptore i dovodi do vazokonstrikcije
Drugs lekovi - antiaritmici Lidokain Indikacije: ventrikularna fibrilacija i tahikardija Ali povećava defibrilacijski prag pa može prouzrokovati asistoli Zato se preopručuje nakon reanimacije da spreči aritmije 1-2mg/kg IV
Drugs lekovi - antiaritmici Amjodaron Indikacije: ventrikularna fibrilacija i tahikardija Blokira Na, K i Ca kanale, ali deluje i na α i β receptore. 2-5 mg/kg IV
Drugs lekovi antidoti Važniji u humanoj medicini kod suicida Opioidi - antagonist - nalokson Benzodiazepini antagonist flumazenil Agonisti α2 receptora - agonistatipamezol Indikacije: ventrikularna fibrilacija i tahikardija
Drugs lekovi tekucinska terapija Dekstran 10-20ml/kg psi d0 10 ml/kg macke Hipertoni NaCl 4-6ml/kg Izotonicni kristaloidi kod hipovolemicnih
EKG - elektrokardiogram Pratiti EKG jer klinicki nije moguce razlikovati ventrikularnu fibrilaciju, asistoliju i el aktivnost srca bez pulsa (elektromehanička disocijacija). Ventrikularna fibrilacija može reagovati na defibrilaciju, što nije slučaj sa asistolijom ili el aktivnosšću bez pulsa
Ventrikularna fibrilacija Bezpulsna aritmija sa iregularnom i haotičnom mehaničkom ielektričnom aktivnošću srca i takvom kontrakcijom gde srce gubi svojstvo pumpe Uzroci: ishemija miokarda, kateholamini, stimulacija simpatikusa,poremecaj acidobazne ravnoteže, hipoksija, hipo ili hipertermija, lekovi. Defibrilacija 4,7,11 J/kg
Asistolija Odsutnost mehaničke i električne aktivnosti srca Primarna, sekundarna Lečenje: adrenalin, vazopresin, atropin
Električna aktivnost srca bez pulsa Plucna embolija, tamponada Smanjeno volumno opterecenje srca, smanjena kontraktilnost Lecenje: uklanjanje primarnog uzroka, adrenalin, vazopresin, atropin.
Terapija fibrilacije Električna defibrilacija Jednosmjerna struja visoke energije se propušta kroz miokard kratko vreme u cilju depolarizacije celog srca Vanjska defibrilacija Unutražnja defibrilacija
Nakon reanimacije? 65% uspešno reanimiranih pasa ce opet biti u asistoliji Postreanimacijski sindrom Nadzor nad: Disanjem EKG CNS Bubrezi Digestivni sistem
Distribucija tečnosti u organizmu
Popio bih Moravu Voda!? Ne hvala! Fiziologija? Volumenska homeostaza Osmotksa homeostaza Elektrolitska homeostaza Acido bazna homeostaza