II ANALIZA SISTEMA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Σχετικά έγγραφα
Moguća i virtuelna pomjeranja

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

1 Dodatak tre oj lekciji Neki osnovni pojmovi iz teorije sistema i automatskog

Reverzibilni procesi

Kaskadna kompenzacija SAU

Literatura WEB: Teorija signala. Signal. Prvi dio: osnove. Kontinuirani i diskretni signali. Klasa signala

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije



Elementi energetske elektronike

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Elementi spektralne teorije matrica

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

IZVODI ZADACI (I deo)

Poglavlje 2. Dodatak qetvrtoj lekciji

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Modeliranje turbulencije u cilju primene numeričkih simulacija u hidrotehnici

Delovna točka in napajalna vezja bipolarnih tranzistorjev

SUČELJNI SISTEM SILA Ako se napadne linije svih sila koje sačinjavaju sistem seku u jednoj tački onda se takav sistem sila naziva sučeljnim sistemom.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

numeričkih deskriptivnih mera.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

5. Karakteristične funkcije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Lekcija 6: Redukcija reda modela i LMI problem

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Obrada signala

FUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

NAVODNJAVANJE MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PP-talasi sa torzijom

Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić

Projektovanje integrisanih kola. I. I. Uvod Uvod - sistem projektovanja. Sadržaj:

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Operacije s matricama

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Usrednjavanje i linearizacija u prostoru stanja

18. listopada listopada / 13

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Ekonometrija 2. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

FORD ST _ST_Range_V2_2015MY.indd FC1-FC3 06/11/ :29:57

Elektromotorni pogon je jedan DINAMIČKI SISTEM, koji se može podeliti na više DINAMIČKIH PODSISTEMA između kojih postoji INTERAKCIJA.

). Po njemu najveći hemijski afinitet imaju supstance čijim sjedinjavanjem dolazi do najvećeg smanjenja slobodne energije.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Literatura: Основна литература: 1. В. Литовски, Основи електронике, Академска. Osnovi elektronike. Literatura: Predispitne obaveze: Ispit: Zadaci 20%

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Αγγειοχειρουργικά ράμματα από 100% e-ptfe, πλήρως βιοσυμβατά, μονόκλωνα μη απορροφήσιμα.

Korektivno održavanje

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Iterativne metode - vježbe

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Transcript:

II ANALIZA SISTEMA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA II 1. UVOD Analza projetovanje savremenh SAU, na današnjem stepen razvoja nae tehne, ao neophodnost spnjavanja veoma strogh zahteva oj se nameć valtet dnamčog ponašanja celn, traže poznavanjedovoljno tačnh, verodostojnh, nženjerso-tehnčom smsl matematčh modela. Raspolaganje odgovarajćm matematčm modelma omogćava efasno sptvanje osobna razmatranh sstema ne zsje njhova složena espermentalna sptvanja. ANALIZA SISTEMA - određvanje objetvnh osobna sstema svm slovma njegovog fnconsanja, oršćenjem odgovarajćh metoda, postpaa rterjma. Analza se može sprovest vremensom, omplesnom, freventnom algebarsom domen. II 2. JEDNAČINA PONAŠANJA SISTEMA - matematč model - lnearne dferencjalne jednačne sa onstantnm oefcjentma X S Sla 1. Lnearn staconarn sstem sa jednom laznom jednom zlaznom velčnom X a n (n) + a n 1 (n 1) + L + a = b m (m) + b m 1 (m 1) + L+ b, m n n = - zlazna velčna sstema a () m = b = (), m n - lazna velčna sstema ( ) / - -t zvod zlazne/lazne velčne n - red dferencjalne jednačne m n - slov fzče ostvarljvost sstema Defncja 1. Dferencjalna jednačna najnžeg reda oja potpno opsje dnamč sstem sa sle 1. nazva se dferencjalna jednačna ponašanja tog sstema, raće: jednačna ponašanja sstema. Ona predstavlja matematč model sstema vremensom domen.

II 3. TIPIČNE ULAZNE VELIČINE Da b se dnamčo panašanje realnh sstema moglo pročavat l međsobno poredt blo na njma samma l oršćenjem odgovarajćh matematčh modela, neophodno je vest dentčne slove sptvanja. Zato s vedene tpčne lazne fncje. Jednčna odsočna fncja (Hevsajdova fncja, Step fncja) - h Jednčna mplsana fncja (Draova fncja) - δ Nagbna fncja Snsna fncja

II 4. KARAKTERISTIČNI VREMENSKI ODZIVI SISTEMA Bazčna razmatranja sštnsh osobna sstema mog se dobt na osnov njhovog dnamčog ponašanja nastalog ao rezltat rada sstema pobđenog neom laznom fncjom /l dejstvom početnh slova. Uolo se promene dnamčog ponašanja sstema razmatraj vremensom domen, rad se o VREMENSKIM ODZIVIMA SISTEMA. Tpčna lazna pobda Odsočna fncja - h Implsna fncja - δ Nagbna fncja - n Odzv sstema Odsočn odzv / Prelazna fncja - g Implsn odzv - Nagbn odzv II 5. OSNOVNI POKAZATELJI KVALITETA PONAŠANJA SISTEMA U VREMENSKOM DOMENU Greša zlaza sstema (l samo greša): X X z tota lna vrednost st var nog ε ( t) = Xz X tota lna vrednost zeljenog dnamcog ponasanja sstema (h) dnamcog ponasanja sstema Odstpanje stvarnog dnamčog ponašanja sstema od njegovog željenog: = X X = ε z Dnamčo odstpanje (preso - Π (%)) Dnamča greša Statčo odstpanje Statča greša ε s s = lm ε = lm d = ma t ε d = d = lm = ( ) t ( X X ) = lm ( ) z z

Vreme ašnjenja T Vreme spona T Vreme smrenja T s - vreme potrebno da odsočn odzv sstema dostgne 5% svoje željene vrednost. - vreme potrebno da se odsočn odzv sstema poveća sa 1% od svoje željene vrednost na 9% svoje željene vrednost. - vreme potrebno da ampltda prelazne rve đe zave ostane napred propsanm grancama ε m (2-5%) ε ( t) εm, t [Ts, + ]

II 6. KATEGORIZACIJA RADNIH REŽIMA Staconarn radn režm - nepromenljvost to vremena lazne zlazne velčne = N = const. = N = const. Perodčn radn režm (.) t /, = 1,2, K,m, Kn = (t + τ), τ ], + [ Prndn radn režm - retanje sstema nastalo sled delovanja lazne velčne Ao na sstem ne delje lazna velčna sstem se može nać l slobodnom staljenom l slobodnom prelaznom radnom režm. II 7. NEKE BITNE OSOBINE LINEARNIH SISTEMA II 7.1. Lnearnost Prncp sperpozcje = 1 + 2 = 1 + 2 Prncp proporconalnost = K 1 = K 1