FUNDIRANJE (TEMELJENJE)

Σχετικά έγγραφα
FUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

Proračunski model - pravougaoni presek

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Poglavlje 8 Temelj samac. Temelj ispod niza stubova. Ukršteni temeljni nosači. Pločasti temelji.

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 27. avgust 2012 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

10. STABILNOST KOSINA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Temelji i potporni zidovi

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

PREDNAPREGNUTE I SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Osnovne akademske studije, VII semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

CENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

BETONSKE KONSTRUKCIJE

Elementi spektralne teorije matrica

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Aksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

5. NAPONI I DEFORMACIJE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I

TEMELJENJE STUP PRO[IRENJE KOJE NIJE OBAVEZNO PRESJEK A-A TLOCRT A A. Temelji samci i temeljne trake TLOCRT TLOCRT KONSTANTNE DEBLJINE PROMJENJIVE

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

METALNE I DRVENE KONSTRUKCIJE VEŽBE BR.1-1. Označavanje čelika je visoko standardizovano. Usvojen je Evropski sistem označavanja.

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Poglavlje 7 PLITKO FUNDIRANJE. TRAKASTI TEMELJ.

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Građevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.

Krute veze sa čeonom pločom

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

numeričkih deskriptivnih mera.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

BETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit (str. 1)

1. Dimenzionisanje poprečnog preseka nosača. Pretpostavlja se poprečni presek HEB 600. Osnovni materijal S235 f y 235MPa f u 360MPa

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Transcript:

1/11/013 FUNDIRANJE 1 FUNDIRANJE (TEMELJENJE) 1. Projektovanje temelja se vrši prema graničnom stanju konstrukcije i tla ispod ojekta sa osvrtom na ekonomski faktor u pogledu utroška materijala, oima radova i troškova gradnje. Postupak ouhvata: prikupljanje potrene dokumentacije, procenu svojstava tla ispod ojekta, izor duine fudiranja i tipa temelja, određivanje nosivosti tla ispod ojekta i napona u kontaktnoj spojnici, kontrola stailnosti temelja, proračun sleganja i izor načina izvršenja radova.. Potrenu tehničku dokumentaciju čine: geodetske, seizmološke, hidrogeološke, geotehničke podloge i arhitektonsko građevinski projekat. 1

1/11/013 Parametri koji utiču na izor duine fundiranja Opasnost od mraza Sastav i svojstva tla Hidrogeološki uslovi Osetljivost tla na promenu uslova Duina fundiranja susednih ojekata Postojeće komunikacije i prepreke Veličina i priroda opterećenja Namena ojekta Duina erozije rečnog dna 3 Dejstvo mraza Kada se temelj oslanja na stenu mora se sprečiti prodor vode u kontaktnu površinu ako je ona u zoni zamrzavanja. Kada se temelj oslanja na sloj peska ili šljunka duina fundiranja je najmanje 0.5m a nivo podzemne vode mora iti ispod duine zamrzavanja. Za ostale vrste tla duina fundiranja zavisi od NPV. Duina zamrzavanja je ona duina na kojoj se može ostvariti zamrzavanje tla (-1 C za nekoherentno a + 1 C za ostale vrste tla). U našim uslovima min duina fundiranja je 0.8 1.0m. 4

1/11/013 Sastav i svojstva tla 5 Osetljivost tla na promenu vlažnosti Ekspanzivna tla tla visoke plastičnosti su tla koja pri promeni vlažnosti menjaju svoju zapreminu (urenje i skupljanje) u meri koja uzrokuje deformacije tla i oštećenja ojekata. Metastailna tla les: prašinasto tlo eolskog porekla, veoma osetljivo na povećanje vlažnosti pri čemu dolazi do raskidanja strukturnih veza i tzv. kolapsa lesa praćenog velikim sleganjima. 6 3

1/11/013 Duina fundiranja susednih ojekata D f1 D f3 D f D f D f1 Df3 7 plitki temelji i duoki temelji 1. Trakasti temelji. Temelji samci Vrste fundiranja Vrste plitkih temelja 3. Temeljni nosači (kontragrede) 4. Temeljni roštilji 5. Temeljne ploče 8 4

1/11/013 Vrste duokih temelja 1. Temelji na šipovima. Duoki masivni temelji 3. Temelji na unarima 4. Temelji na kesonima 9 Plitki temelji Plitki temelji prenose opterećenje od ojekta na tlo preko kontaktne površine između temelja i tla Temeljne trake Trakasti temelji se postavljaju ispod nosivih zidova Određivanje naležuće površine temelja se vrši iz uslova nosivosti tla (širina temelja se određuje, dužina L je 1 m) 10 5

1/11/013 Olikovanje trakastog temelja nearmirani eton a a z z D f d d d d 11 Olikovanje A trakastog temelja 1 6

1/11/013 Centrično opterećena temeljna traka H V P H a/ Gde je P- vertikalno opterećenje koje se prenosi sa zida G-težina temelja i tla iznad temelja 13 Određivanje širine temelja Ukupno opterećenje u nivou temeljne spojnice je: P+G gde je: G=FH +Fh z z =F(H+zhz) h GFD z z f 1 1 F D h h Gde je: 1 z 1 z 0, 85 h P G Napon u nivou temeljne spojnice je: F 1m (m ) F P G F za = dop dop f H V P 14 7

1/11/013 F F dop dop F PF Df D P dop f P D f -širina temelja P-vertikalno opterećenje dop -dopušteni napon u tlu -zapreminska težina etona D f -duina fundiranja =0,85 Ekscentrično opterećen temelj u jednoj ravni Df ht hz M P H 15 -simetrična stopa temelja Df ht hz M P T / / H Redukcija sila na težište temeljne spojnice P-vertikalno opterećenje H-horizontalno opterećenje M-momenat savijanja Df ht hz M P T / / H M-ukupni momenat u težištu temeljne spojnice M MH h t Napon u nivou temeljne spojnice P G M F W 16 8

1/11/013 P G M F W GF D f F 1,0 1,0 W 6 6 P P Df 6M dop / dop Df 6M dop D P6M 0 dop f Jednačina iz koje se doija širina temelja 17 -nesimetrična stopa temelja Df ht hz M MHht Pe Napon u nivou temeljne spojnice P G M F W M P H T e /-e / / M-ukupni momenat u težištu temeljne spojnice Temelj se postavlja ekscentrično u odnosu na osu zida. Razlog tome je ujednačavanje napona na kontaktnoj površini. Temelj se centriše za stalno opterećenje. M e V G G M G - momenat usled stalnog opterećenja V G - vertikalno stalno opterećenje Širina temelja D P6M 0 dop f 18 9

1/11/013 NAPONI NA KONTAKTU TEMELJA I TLA -centrično opterećen temelj -ekscentrično opterećen temelj 1 V T H V=P+G V e=0 1==V/ 1 1 1 V H c e R T V V V * 0<e</6 1> e=/6 1=N/ =0 V=P+G e= M V /6<e</ c=/-e *=3c 1=N/* =0 19 11. Ekscentrično opterećen temelj u oe ravni 0 10

1/11/013 I. Centrično pritisnuta temeljna traka od nearmiranog etona ZADATAK 1 Izvršiti dimenzionisanje trakastog temelja od nearmiranog etona. Vertikalna sila u zidu V=80 kn/m Deljina zida d z =5 cm Dozvoljeno opterećenje tla σ zdoz =0.15 MPa =150 kn/m Zapreminska težina tla =18 kn/m 3 Duina fundiranja D f =1.0 m Marka etona M0 kn/m3 V Df kn/m3 1 1.1 Određivanje širine stope F dop V D f 80 F 0,61m 15041,0 0,85 Usvojeno =0,65m 1. Reaktivno opterećenje na temelj n V 80 13,07kN/ m 0,65 1.3 Veličina konzolnog prepusta d / 0,65 0,5 / 0,0m a z ht hz 050 a dz a 100 Df n 11

1/11/013 1.4 Određivanje visine temelja 1.4.1 Određivanje visine temelja prema PA87,, V 80 3 h z z 13,07kN/ m t a 0,65 z a 0,m dozvoljeni napon zatezanja u etonu izazvan savijanjem h a t M(Mpa) 10 15 0 30 40 z 0,0 0,35 0,50 0,80 1,00 3 z, z 0, Kao uprošćenje može da se koristi 30,13 0, 0,86 0,17m 0,5 h t a 3 1.4. Određivanje visine temelja prema S. Stevanoviću ht 10 ctg tg a k n M(Mpa) 10 15 0 5 30 0,11 0,089 0,078 0,070 0,063 n k M 0,078 n 13,07 11,09 ctg 0,07811,09 0,87 h t 0,87 0 17,40cm 4 1

1/11/013 1.4.3 Određivanje visine temelja prema Johan Sklena h a t n n N/ cm M(Mpa) 10 15 0 5 30 0,378 0,93 0,45 0,15 0,194 0,45 n 1,31 h t 0 0,45 1,31 17,19cm Usvojena visina temelja h t =40 cm 5 1.5 Kontrola napona u nivou temeljne spojnice Analiza opterećenja: Vertikalna sila 80.00kN/m Opterećenje od zemlje iznad stope (1.0-0.4)x0.65x18= 7,0kN/m Sopstvena težina stope 0,65x0.40x4.0 = 6,4kN/m Ukupno opterećenje ΣV= 93,6kN/m Stvarni napon u tlu na nivou temeljne spojnice iznosi V 93,6 143,47kN /m 150kN /m 0,65 6 13

1/11/013 II. Centrično pritisnuta temeljna traka od armiranog etona. ZADATAK Izvršiti dimenzionisanje trakastog temelja od armiranog etona. Vertikalna sila u zidu V=00 kn/m Deljina zida d z =0cm Dozvoljeno naprezanje tla σ zdoz =0.16MPa=160kN/m Duina fundiranja D f =1.m Zapreminska težina tla =18 kn/m 3 Marka etona M30 Vrsta čelika RA400/500- dz kn/m3 V Df kn/m3 7.1 Određivanje širine stope F dop V D f 00 F 1,48m 160 51, 0,85 Usvojeno =1,50m. Reaktivno opterećenje na temelj n V 00 133,33kN/ m 1,50.3 Veličina konzolnog prepusta d / 1,5 0, / 0,65m a z ht hz 65 0 65 a dz a 10 Df n 8 14

1/11/013.4 Usvajanje visine temelja Usvaja se visina temelja h t =40 cm..5 Kontrola napona u nivou temeljne spojnice Analiza opterećenja: Vertikalna sila 00,0 kn/m Opterećenje od tla iznad stope (1.50-0.0)x0.8x18= 18,7kN/m Sopstvena težina stope 1.50x0.40x5.0 = 15,00kN/m Ukupno opterećenje ΣV= 33,7kN/m Stvarni napon u tlu na nivou temeljne spojnice iznosi V 33,7 155,81kN /m 1,50 160kN /m 9.6 Dimenzionisanje temeljne trake Momenat savijanja u preseku I-I M II M U n a 133,33 0,65 1,658,16 46,46kNm/ m 8,16kNm/ m,, 40 80 ht hz I I 65 0 65 a dz a 10 Df n M30 f 0,5MPa,05kN/ cm RA400/500 v 400MPa 40kN/ cm 30 15

1/11/013 -statička visina preseka h ht a 40 5.0 35cm -statička visina (rastojanje od pritisnute ivice do težišta zategnute armature) Računamo: k h Mu f 35 46,4610,05100 Iz talica Za k=7,347 čitamo: 10 / 0,675 a / 0,978 1 1, 879 M o 7,35 40 80 40 h a a h h a I I 10 Df podeona armatura glavna armatura glavna armatura podeona armatura 100 31 -usvajanje armature f Aa 1M h A A a Mu h v v 1,879,05 100 35 3,37cm /m 100 40 46,46 10 3,39cm 0,978 35 40 h 0,978 35 34,3cm h 34,3 0,855 h 40 t /m Zaključujemo da se može armatura priližno odrediti po formuli a M 0,85 h u t v 46,46 10 3,4cm 0,85 40 40 /m 3 16

1/11/013 -usvajamo R10 1 a cm A 0,79 -razmak profila glavne armature 1 A 100 0,79 100 e a a 3,09cm A 3,4 pot -usvojeno Glavna armatura R10/0cm Podeona armatura R8/0cm -površina jedne šipke armature 40 80 10 R8/0 R10/15 33.7 Kontrola temelja na prooj, n 133,33 Pr z, Pr 40 p 0,017kN / cm 0,13MPa z 100 0,9 35 RA 5R10 5 0,79 0,0011 0,11% h 100 35 3500 d h 1,5 0, 0,35 40kN 1 1,3 a 1,3 1,3 0,11 0,56 0,7 1 a 0,7 0,56 0,8 0,31MPa 0,7 1 a p 0,31 0,13MPa Nije potreno ojačanje 34 17

1/11/013 III. Ekscentrično pritisnuta temeljna traka od armiranog etona 3. ZADATAK Izvršiti dimenzionisanje trakastog temelja od armiranog etona. Opterećenje zida -stalno V g =10 kn/m -povremeno V p =60 kn/m M p =60 knm/m H p =0 kn/m Deljina zida d z =0cm Dozvoljeno naprezanje tla σ zdoz =0.18MPa=180kN/m Duina fundiranja D f =1.m Zapreminska težina tla =18 kn/m 3 Marka etona M0 Vrsta čelika RA400/500-35 3.1 Određivanje širine temeljne stope M-ukupni momenat u težištu temeljne spojnice M MH h t V V V 10 60180kN g Određivanje širine temelja D V 6M 0 dop p f 180 0,85 51, 180 668 0 154,5 180 408 0 1, 180 1,31m 180 4154,5 408 180 533,40 154,5 309 Usvojena širina temelja =,35 m 36 18

1/11/013 3. Određivanje kontaktnih napona Stalno opterećenje g Vg 10 51,06kN / m F,35 1,0 Povremeno opterećenje p,1, p,1 Vp 6 M 60 6 68 5,53 73,87 L L,35 1.0,35 1,0 5,53 73,87 99,40kN / m p, 5,53 73,87 48,34kN / m 40 80 35 Usvojena visina temelja h t =40 cm 37 3.3 Dimenzionisanje temelja Sile u preseku I-I 40 80 35 50.5 158.1 76.9 II 1,075 M g 51,06 9,50kNm /m II 1,075 Mp 31,77 99,40 31,77 1,075 1 1,075 31,38kNm /m 3 T I g I 51,06 1,075 54,90kN /m T I p I 31,77 1,075 1,075 99,40 31,77 70,50kN / m Ultimativno opterećenje II II Tu 1,6 Tg 1,8 Tp 1,6 54,90 1,8 70,50 14,74kN /m II II M u 1,6 M g 1,8 Mp 1,6 9,50 1,8 31,38 103,68kNm / m 38 19

1/11/013 Kontrola smičućih napona II u T 14,74 n 0,068kN / cm z 100 0,9 35 Nije potreno osiguranje Dimenzionisanje na savijanje -statička visina preseka h ht a 40 5.0 35cm 0.08kN / cm r M 0 f=1,4 kn/cm RA400/500 v =40 kn/cm k h Mu f 35 103,68 10 1,40 100 4,067 Iz talica Za k=4,039 čitamo: 10/1, 375 o 0, 957 1 6, 406 A a 1M f h v a / 6,406 1,40 100 35 7,85cm /m 100 40 M 39 -usvajamo R10 1 a cm A 0,79 -razmak profila glavne armature 1 A 100 0,79 100 e a a 10,06cm A 7,85 pot -usvojeno Glavna armatura R10/10cm Podeona armatura R8/0cm -površina jedne šipke armature 40 80 40 0

1/11/013 40 80 3.4 Kontrola temelja na prooj P, r 51,06 0.75 53,8 0,75 7.5 90 71.9 85.6 A k a p 99,4 53,8 9,56 r 0,09kN / cm z 100 0,9 35 0,75 9,56kN, P RA h 1 10R10 100 35 0,9MPa 10 0,79 0,005 0,5% 3500 1 1,3 a 1,3 1,3 0,5 0,8 0,7 1 a 0,7 0,8 0,6 0,336MPa 0,7 a p 0,37 1,8 0,67MPa 0,336 0,9MPa Potreno ojačanje, r P 1,35 v p 9,56 1.35 3,1cm 40 R10/0cm glavna R8/0 cm podeona 41 4 1