Visokofekvencijsk elektonik: Elektonske cijevi 1 Povijest Dvne 1904. g. bitnski znnstvenik John mbose Fleming je iskoistio Edisonovo otkiće. Kd se u žulji žn nit zgije do bijelog usijnj, metl od kojeg je npvljen žn nit počinje otpuštti elektone u okolni vkuum. Fleming je u žulju dodo dugu elektodu pozitivnijeg npon (nodu) koj je pikupljl elektone. S obziom d je smo jedn elektod zgijn, stuj može teći u smo jednom smjeu. Diod dkle pokzuje ispvljčki efekt. Fleming je svoju diodu iskoistio ko detekto u diopijmniku. Otpilike u isto vijeme 1907. g. meiknc Lee de Foest je ptentio cijev (žulju) jednku Flemingovoj, s dodtkom ešetke. Rešetk je svijen žic koj se nlzi između node i ktode. De Foest je dio signl piveo n ešetku umjesto n ktodu i dobio puno osjetljiviji detekto koji nzvo ''udion''. To je bilo pvo iskoistivo elektoničko pojčlo koje je otvoilo put elektoničkoj industiji. zmeđu 1907. i 1960. zvilo se mnogo tipov elektoničkih cijevi. Većin cijevi koje su dns u upotebi zvijene su između 1950. i 1960. Velik većin ih je dns zmijenjen elektoničkim elementim, cijevi su se zdžle smo u posebnim pimjenm. Elekton u metlu U metlu postoji velik koncentcij slobodnih elekton. Oni se slobodno keću unut metl, li ne mogu iz njeg izći zbog gničnih uvjet n povšini metl. Kistln ešetk metl sstvljen je od ion. Pivlčne sile n elekton u blizini ion Zq F 4πε 0 ion Potencijln enegij elekton u blizini ion E p Zq 4πε 0
Visokofekvencijsk elektonik: Elektonske cijevi Niz ion Nult zin potencijlne enegije Rzin potencijlne enegije u metlu Može se petpostviti d je zin potencijlne enegije u metlu konstntn. D se izbjegne negtivn potencijln enegij, zin potencijlne enegije u metlu može se poglsiti z nultu zinu. Bitn je ionko zlik enegij. E p E B Rzin potencijlne enegije izvn metl E B - potencijln bije n gnici čvsto tijelo-vkuum ' E B E W E B E W - d izlz E - Femijev enegij F E F X Potencijln enegij uslijed vnjskog polj Pimjenom vnjskog polj snizuje se potencijln bije. Rd izlz je minimln enegij koj se teb dti elektonim n psolutnoj nuli d bi mogli npustit metl. Može se i izziti i u ev: EW qu Uobičjeni d izlz iznosi od do 5 ev (volfm 4,5 ev)
Visokofekvencijsk elektonik: Elektonske cijevi 3 Vste emisij 1. Temionsk emisij: Ženjem ktode dio elekton dobiv dovoljno elekton z npuštnje ktode. To je tehnički njvžnij emisij.. Emisij poljem: Pimjenom jkog polj snižv se potencijln bije i elekton zbog svojih vlno-mehničkih svojstv tuneliju koz E B 3. Sekundn emisij: Do emisije elekton dolzi uslijed bombdinj čvstog tijel elektonim, ionim i neutlnim tomim. Pimne čestice pedju enegiju elektonim bombdinog mteijl, koji ond mogu biti emitini i nzivju se sekundnim elektonim. 4. Fotoemisij: Elektoni psobiju enegiju zčenj koje pd n njih. Diod nod Cilindičnog oblik Simbol zvno žene (mli toplinski kpcitet, bzo gijnje) Ktode: Ktod Metlne (pktički isključivo volfm) Poluvodičke (njčešće) zovu se još i oksidne. Sstoje se od metlne podloge pesvučene poluvodičkim oksidom U volfm se obično dodje toij, te se tkv ktod obično gije n 400 C. Oksidne ktode se giju n 1000 C. Vijek tjnj elektonke ovisi o ktodi. Vijek se skćuje ko je ktod peviše zgijn ili pk nedovoljno zgijn. Poluvodičke elektonke su osjetljivije n velike npone p se ne koiste u velikim pojčlim snge, imju i kći vijek tjnj zbog mnje čistoće oksid. zvno žene su od volfm, neizvno žene od nikl s žnom niti od volfm. Spjnje u stujni kug:
Visokofekvencijsk elektonik: Elektonske cijevi 4 Pijenosne kkteistike: T3>T>T1 T 3 i R U 1.. 3. T T 1 Δu Δ i U U u Rzlikuju se ti podučj: 1. Zpono: Kod negtivnog nodnog npon nešto elekton izđe iz ktode zhvljujući svojoj kinetičkoj enegiji, li t stuj bzo pdne n nulu s većim U. Podučje postonog nboj: Nboj se kumuli između node i ktode. nodn stuj zntno ovisi o nodnom nboju. Ovo je njvžnije dno podučje elektonke 3. Podučje zsićenj: nodni npon iznd neke vijednosti jednostvno pivlči sve elektone koji npuste ktodu. Stuj ovisi o tempetui ženj. Tiod G K Tiod u odnosu n diodu im kontolnu ešetku (gid) koj omogućuje polz elekton pem nodi. stovemeno zkivljuje nodu od ktode, tko d jče upvlj nodnom stujom nego nod. Rešetk je negtivnij od ktode. Kod mnjih cijevi se izđuje od zlt kko ne bi dolzilo do sekundne emisije pilikom ud elekton iz ktode.
Visokofekvencijsk elektonik: Elektonske cijevi 5 Stujno nponske kkteistike tiode: f ( U ) U g konst. f ( U ) g U konst. U g 4 3 U f ( U ) g konst. U 1 0 Unutnji otpo: ΔU Δ U g konst.
Visokofekvencijsk elektonik: Elektonske cijevi 6 Fkto nponskog pojčnj: Stmin: Bkhusenov elcij: ΔU μ Δ U Δ S Δ U g konst. μ S g U konst. Nedosttk tiode: 1. Kpcitet među elektodm dovodi do povećnj potošnje u kugu ešetke.. Vijeme polet dolzi do izžj n većim fekvencijm. Opečni zhtjevi: ko smnjimo zmk među elektodm, kko bi vijeme polet bilo mnje, povećmo kpcitet. Tetod Dodje se zkiln ešetk (sceen) G između upvljčke ešetke i node, n pozitivnom potencijlu. G G1 Dintonski učink U Dintonski učink sekundni elektoni iz node zvšvju n zkilnoj ešetki i smnjuju nodnu stuju. To se mnifesti ko negtivn otpo p zbog tog tetod nije pogodn z koištenje u pojčlim.
Visokofekvencijsk elektonik: Elektonske cijevi 7 Pentod G 3 - kočn ešetk (suppesso) dodje se između zkilne i node, n potencijlu ktode spječv polz sekundnih elekton n G Oznke elektonskih cijevi - euopske oznke S S (S) (S) B B (B) 1. slovo (obvezno) tip ženj. slovo (obvezno) vst cijevi Bojevi pedstvljju boj nožišt. Pvo slovo Dugo slovo 0 bez ženj diod (detekcijsk) 4 V C B duodiod (detekcijsk): dvije diode u istom kućištu B 180 m DC C tiod C 00 m C/DC D tiod snge D 1,4 V DC E tetod E 6,3 V C/DC F pentod F 13 V DC H heksoz ili heptod G 5 V C K oktod H 150 m C/DC L pentod snge 0 V C/DC M indiktosk cijev K V DC Q eneod P 300 m C/DC W ispvljčk diod punjen plinom U 100 m C/DC X ispvljčk duodiod V 50 m C/DC Y ispvljčk diod (vkumin) X 60 m C/DC www.svetln-tubes.com