FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

Σχετικά έγγραφα
Moguća i virtuelna pomjeranja

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

Reverzibilni procesi

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

( , 2. kolokvij)

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

numeričkih deskriptivnih mera.

Operacije s matricama

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

SUČELJNI SISTEM SILA Ako se napadne linije svih sila koje sačinjavaju sistem seku u jednoj tački onda se takav sistem sila naziva sučeljnim sistemom.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

5. Karakteristične funkcije

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Elementi spektralne teorije matrica

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

1.4 Tangenta i normala

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

IZVODI ZADACI (I deo)

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Periodičke izmjenične veličine

KRIVULJE RASPODJELE. Doc.dr.sc. Vesna Denić-Jukić

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

18. listopada listopada / 13

Korelacijska i regresijska analiza

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

OSNOVNI PARAMETRI LINIJA ODREĐIVANJE POTREBNOG BROJA RADNIH MESTA I MEĐUOPERACIONIH ZALIHA

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Elementi energetske elektronike

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

J. Brnić & G. Turkalj: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.

4. Perspektiviteti i perspektivne figure. Desarguesov teorem

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Hamilton-Jacobijeva jednadžba

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Kinetička energija: E

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Zadaci iz trigonometrije za seminar

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

radni nerecenzirani materijal za predavanja

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Kaskadna kompenzacija SAU

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

VAŽNO. Posmino naprezanje τ

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Transcript:

FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj ujecaj na konsrukcju l njene djelove. Ujecajna funkcja funkcja kojom je određena neka sačka l geomerjska velčna u blo kojoj očk ovsno o položaju jednčne sle koja se kreće po nosaču. U općenom oblku, funkcje ujecaja su funkcje dvju varjabl jedna je mjeso na nosaču u kojem se žel odred neka velčna, a druga je položaj jednčnog operećenja. Prakčno, funkcja ujecaja je funkcja jedne varjable. Kod ujecajnh funkcja zadan je položaj u kojem se zračunava promarana velčna (očka ), a jednčna sla se kreće po nosaču e je varjabla položaj jednčne sle. Oznaka ujecajne funkcje za neku velčnu F u presjeku : () l F F Ujecajna lnja grafčk prkaz ujecajne funkcje za lnjske nosače - Razlka zmeđu ujecajnh lnja djagrama unuarnjh sla! l M Na sačk određenm susavma ujecajne funkcje za sačke velčne po segmenma su lnearne funkcje l konsane. Pomoću ujecajne funkcje za neku velčnu može se odred znos e velčne pr blo kojem operećenju nosača. Određvanje ujecajnh funkcja ujecajnh lnja: sačk knemačk posupak Sačk posupak: zraz za znos F ražene velčne u oblku funkcje položaja zvod se z uvjea ravnoeže nosača operećenog jednčnom slom u po volj odabranoj očk. Knemačk posupak: emelj se na eoremu o vrualnm pomacma ujecajna lnja jednaka je progbnoj lnj zamšljenog susava, nasalog raskdanjem veze koja u zvornom nosaču prenos dočnu velčnu, ako se na mjesu u smjeru e velčne zada jednčn pomak.

Koršenje ujecajnh lnja Ujecaj jedne koncenrrane sle U = P P Ujecaj nza koncenrranh sla U = P P... Pn n P P P P n U = n P = n Kada je ujecajna lnja pravac: P P P P n = (P ) U a gα n = P = n = gα P a = R Ujecaj rezulane: U n (R) P = = R a R = R a (P ) U = U = gα R a R (R) R α a a R R n

Ujecaj konnuranog operećenja du = dq dq = q U = d q d = q df q q dq d q d = df Za jednolko raspodjeljeno konnurano operećenje (q = q): ko je ujecajna lnja pravac: U = q df = q F U = Q Q q Q q Q Ujecaj koncenrranog momena M M l d U = l d = M λ λ λ U = M gα α M/λ M/λ M λ l d

UTJECJNE LINIJE Z STTIČKE VELIČINE N JEDNOSTVNIM NOSČIM - Sačk posupak F = f () a) Ujecajne lnje za reakcje Ujecajne lnje na prosoj gred M = = l l l M = = l - predznak ujecajnh lnja b) Ujecajna lnja za momen savjanja Jednčna sla se nalaz desno od presjeka -: l M = = l ( l ) l Jednčna sla se nalaz ljevo od presjeka -: M = l l ) = l ( M ( l )

c) Ujecajna lnja za poprečnu slu Jednčna sla se nalaz desno od presjeka -: l T = ( l ) = l l Jednčna sla se nalaz ljevo od presjeka -: T T = = l - Knemačk posupak Koršenjem prncpa vrualnh pomaka, ujecajne lnje za sačke velčne dobvaju se kao lnje pomaka djelova nosača po kojma se kreće operećenje nasale usljed jednčnog pomaka na mjesu u smjeru sačke velčne za koju se raž ujecajna lnja. a) Ujecajne lnje za reakcje l Pravlo o predznacma kod određvanja ujecajnh lnja knemačkm načnom glas: Ordnae ujecajnh lnja su pozvne ako su suprone od pozvnog smjera operećenja.

b) Ujecajna lnja za momen savjanja M M, I II l M δϕ δϕ l c) Ujecajna lnja za poprečnu slu I II T T, l T δϕ δϕ = δϕ δϕ

Ujecajne lnje na konzol - Sačk posupak a) Ujecajna lnja za momen savjanja Jednčna sla se nalaz desno od presjeka -: M = ( ) = ( ) l Jednčna sla se nalaz ljevo od presjeka -: M M l b) Ujecajna lnja za poprečnu slu Jednčna sla se nalaz desno od presjeka -: T = Jednčna sla se nalaz ljevo od presjeka -: T T - Knemačk posupak I II M T

Ujecajne lnje na gred s prepusma Reakcje: = ( l ) l ; = l 3 3 a l b 3 M T M T M3 T3 Momen savjanja poprečna sla u presjeku -: Jednčna sla desno od presjeka Jednčna sla ljevo od presjeka M = ; = = ( l ) ; = T M T

- Sačk posupak Ujecajne lnje na Gerberovm nosačma Ujecajne lnje za reakcju u ležaju, momen savjanja u presjecma - 3-3, poprečnu slu u presjeku - E C 3 F D G 3 M T M3 - Knemačk posupak Ujecajna lnja za reakcju u ležaju I, E II C,3 F III 3 D G I II III Ujecajna lnja za momen savjanja u presjeku -,,3 3 3,4 4 I II E III F IV C D G M

Ujecajne lnje na posredno operećenm nosačma Ujecajne lnje za momen savjanja poprečnu slu u presjeku - I I I I I I M T Ujecajna lnja zmeđu dvaju sekundarnh poprečnh nosača je lnearna.

ODREĐIVNJE EKSTREMNIH UTJECJ Za određvanje položaja pokrenog operećenja koje daje eksremnu vrjednos neke velčne korse se ujecajne lnje. Krčn položaj operećenja. Krčna sla Slučajev kod kojh se može odred krčn položaj operećenja: kada je ujecajna lnja polgonalnog oblka na odsječku, koj nje manje duljne od duljne operećenja, ne mjenja predznak l ako je čava jednog predznaka, bez obzra na duljnu operećenja. Djelovanje nza koncenrranh sla na ujecajnoj lnj polgonalnog oblka P P P n R R R 3 α α α 3 3 P k R R R 3 Ispvanje prrasa kod pomcanja operećenja udesno l uljevo za ( ): Prras ujecaja za pomak Prras ujecaja za pomak ( ) : U = ( R gα R gα R 3 gα3) ( ) U = R gα R gα R gα : ( ) 3 3 Za krčn položaj operećenja oba zraza moraju zadovolj uvje da je prras ujecaja manj od nule. ko je jedna z nza sla posavljena na jedan od šljaka ujecajne lnje (sla P k ): za pomak za pomak ( ) : U = ( R gα R gα R 3 gα3 Pk gα3) ( ) U = R gα R gα R gα P gα : ( ) 3 3 k

Zaključak: Ovakav položaj operećenja može da eksremn ujecaj samo ako je jedna od sla na jednom od šljaka ujecajne lnje. Sla koja se nalaz nad šljkom određuje krčn položaj operećenja nazva se krčnom slom. Krerj za krčn položaj operećenja: gα R gα R gα P gα R gα P gα R 3 3 k 3 < k j < gα R gα R gα P gα gα P gα R 3 3 k < R k j < Preposavlja se krčna sla spuje da l su zadovoljene obje nejednadžbe. R gα R gα Pk gα < R gα R gα Pk gα < ma ma gα = ; gα = a b Krerj za krčn položaj op.: R a R Pk < ; b R R P < b a Kada je ujecajna lnja roku: k Grafčka konsrukcja određvanja krčne sle kada je ujecajna lnja roku: gγ < gγ gγ 3 < gγ 4 R gγ = a gγ R = R gγ 3 = b gγ 4 R = P b P a k k

Djelovanje konnuranog operećenja Konnurano jednolko raspodjeljeno operećenje neogrančene duljne s mogućnošću prekdanja: Operećenje koje daje eksrem posavlja se ako da se za maksmum opere pozvn do ujecajne lnje, a za mnmum negavn. Konnurano jednolko raspodjeljeno operećenje ogrančene duljne: Prras ujecaja za pomak d: du ( ) = q d l q d d = q d d l Uvje eksrema: d q du = d l d Krerj za krčn položaj operećenja: d d d = l Konnurano jednolko operećenje ogrančene duljne ako je ujecajna lnja roku: q d q d d ma l a b d d d d

UTJECJNE LINIJE N TROZGLONIM NOSČIM - Sačk načn određvanja ujecajnh lnja - Ujecajne lnje za reakcje Izraz za odgovarajuće sačke velčne za verkalno operećenje: MC H = ; V = H gα ; V = H gα f H = f V V = = M C gα gα H H

Ujecajna lnja za momen savjanja M M = M = M H y y H a) Određvanje ujecajne lnje koršenjem superpozcje b) Određvanje ujecajne lnje pomoću nul-očke

Ujecajna lnja za poprečnu slu T = T cosϕ H ( sn ϕ gα cosϕ) T = cosϕ = T ( sn ϕ gα cosϕ ) H ( sn ϕ gα cosϕ ) T = cosϕ T H

Slučaj kada je nul-očka ujecajne lnje za poprečnu slu desno od zgloba C

Ujecajna lnja za uzdužnu slu N = T sn ϕ H ( cosϕ gα sn ϕ) N = sn ϕ n = T ( cosϕ gα sn ϕ ) H ( cosϕ gα sn ϕ ) N = sn ϕ T n H

- Knemačk načn određvanja ujecajnh lnja - Ujecajna lnja za momen savjanja prevaranje sačk određenog nosača u mehanzam s jednm supnjem slobode određvanje apsolunh relavnh polova mehanzma određvanje verkalnh horzonalnh projekcja pomaka zazvanh ncjalnm jednčnm pomakom na mjesu u smjeru momena savjanja u presjeku - Označavanjem jednčnog pomaka predznaka dobvaju se ujecajne lnje za momen savjanja u presjeku - za verkalno horzonalno operećenje

Ujecajna lnja za poprečnu slu Ujecajna lnja za uzdužnu slu

UTJECJNE LINIJE N NOSČIM S ZTEGM - Sačk posupak M = M H y M = y H M T T ( sn ϕ gα ϕ) = T cosϕ H cos = cos ϕ, = ( sn ϕ gα cos ϕ ) T H n N ( cos ϕ gα ϕ) = T sn ϕ H sn ( cos ϕ gα sn ϕ ) =, N = sn ϕ n H T Ujecajna lnja za momen savjanja u presjeku

Ujecajna lnja za poprečnu slu u presjeku Ujecajna lnja za uzdužnu slu u presjeku

Određvanje nul-očke ujecajne lnje za momen savjanja

UTJECJNE LINIJE N OJČNIM GREDM N = H = N H

- Knemačk posupak Ujecajna lnja za momen savjanja u presjeku - UTJECJNE LINIJE N PODUPRTIM GREDM - Sačk posupak Ujecajne lnje za reakcje Izraz za odgovarajuće sačke velčne za verkalno operećenje: H M f C = ; = H ( gα gα ) ; = H ( gα gα ) n H = f = = M C ( gα gα) H ( gα gα5 ) H

Ujecajne lnje za reakcje

Ujecajne lnje za momen savjanja poprečnu slu u presjeku - koršenjem nul-očk

UTJECJNE LINIJE N REŠETKSTIM NOSČIM - Sačk posupak - Korse se meode presjeka: Rerova meoda meoda projekcja a) Funkcja ujecaja za S a Kada je jednčna sla desno od presječenog polja: S = r b Kada je jednčna sla ljevo od presječenog polja: S = r b) Funkcja ujecaja za S a Kada je jednčna sla desno od presječenog polja: S = r b Kada je jednčna sla ljevo od presječenog polja: S = r c) Funkcja ujecaja za S 3 Kada je jednčna sla desno od presječenog polja: a 3 S 3 = r 3 Kada je jednčna sla ljevo od presječenog polja: b 3 S 3 = r 3 Općeno: S = ± r M

- Knemačk posupak Ujecajna lnja za slu u šapu S Ujecajna lnja za slu u šapu S

Rešekas nosač s paralelnm pojasevma Funkcja ujecaja za slu u djagonalnom šapu D = ± T D = ± sn α sn α T