UVOD U ANALIZU I OBRADU SIGNALA

Σχετικά έγγραφα
2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Fourierova transformacija kontinuiranog aperiodičnog signala. Fourierova transformacija. signala. x(t) aperiodični signal konačnog trajanja

18. listopada listopada / 13

Obrada signala

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Signali i sustavi Zadaci za vježbu. III. tjedan

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Ψηφιακές Επικοινωνίες

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ΣΤΟΧΑΣΤΙΚΑ ΣΥΣΤΗΜΑΤΑ & ΕΠΙΚΟΙΝΩΝΙΕΣ 1o Τμήμα (Α - Κ): Αμφιθέατρο 3, Νέα Κτίρια ΣΗΜΜΥ Ανάλυση Επικοινωνιακών Σημάτων κατά Fourier

ΣΤΟΧΑΣΤΙΚΑ ΣΥΣΤΗΜΑΤΑ & ΕΠΙΚΟΙΝΩΝΙΕΣ 1o Τμήμα (Α - Κ): Αμφιθέατρο 4, Νέα Κτίρια ΣΗΜΜΥ Ανάλυση Επικοινωνιακών Σημάτων κατά Fourier

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Laplaceova transformacija

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Signali i sustavi. Signal. Predstavljanje signala: mr. sc. Karmela Aleksić-Maslać dr. sc. Damir Seršić

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

T 2 Tsinc2( ft e j2πf3t

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

3 Populacija i uzorak

Spektralna analiza audio signala

Telekomunikacije. Filip Brqi - 2/ februar 2003.

Operacije s matricama

Osnove Fourierove analize

numeričkih deskriptivnih mera.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Prikaz sustava u prostoru stanja

Osnove Fourierove analize. Franka Miriam Brückler

Kaskadna kompenzacija SAU

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Glava 8 VIŠEDIMENZIONALNI KONTINUALNI SIGNALI

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1 9 DVODIMENZIONALNI SLUČAJNI VEKTOR DISKRETNI DVODIMENZIONALNI

Glava 1. Z transformacija. 1.1 Pojam z transformacije

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Εξεταστική Ιανουαρίου 2007 Μάθηµα: «Σήµατα και Συστήµατα»

Astronomija i astrofizika II

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

7 Algebarske jednadžbe

Dijagonalizacija operatora

5. Karakteristične funkcije

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

X(f) E(ft) df x[i] = 1 F. x(t) E( ft) dt X(f) = x[i] = 1 F

4 4 2 = 3 2 = = 1 2

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

University of Illinois at Urbana-Champaign ECE 310: Digital Signal Processing

Ψηφιακή Επεξεργασία Φωνής

Stationary Stochastic Processes Table of Formulas, 2017

= 5 cos(2π500t π/2) + 9 cos(2π900t + π/3) cos(2π1400t) (9) H(f) = 4.5, αλλού

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

4.1 Elementarne funkcije

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Elementi spektralne teorije matrica

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

y(t) = x(t) + e x(2 t)

Tables in Signals and Systems

1 Promjena baze vektora

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Nachrichtentechnik I WS 2005/2006

Tables of Transform Pairs

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

VEŽBA 3 Obrada signala u frekvencijskom domenu metodom overlap-add

1.4 Tangenta i normala

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Εισαγωγή στις Τηλεπικοινωνίες. Δομή της παρουσίασης

IZVODI ZADACI (I deo)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Transcript:

UVOD U ANALIZU I OBRADU SIGNALA Prof. dr. sc. Viktor Sučić Tehnički fakultet, Rijeka

. Uvod. Uvod

Signal: funkcija vremena kojom predstavljamo željenu fizikalnu varijablu promatranog sustava.. Uvod Signale klasificiramo na determinističke i slučajne. x(t) = A sin(2πf t + φ), t, A, f, φ const. Signal x(t) je deterministički signal modeliran kao kompletno definirana funkcija vremena; u svakom trenutku vremena t, x(t) je točno poznat. Slučajni imaju slučajne vrijednosti u promatranim trenucima vremena. Modeliramo ih statistički. Sinusoid with f = 5 Hz (in time) 2 Noisy sinusoid (5 Hz) in time (µ=,σ=.5).8.5.6.4 Amplitude.2.2 Amplitude.5.5.4.6.8.5..2.3.4.5.6 time [s] 2..2.3.4.5.6 time [s]

Sustav: proces koji rezultira transformacijom signala. Njime se ulaznom signalu (npr. x(t)) pridružuje odgovarajući izlazni signal (npr. y(t)).. Uvod 2 Noisy sinusoid (5 Hz) in time (µ=,σ=.5).5 Filtered noisy sinusoid.5 Amplitude.5.5.5 Amplitude.5.5 2..2.3.4.5.6 time [s].5 3 2 2 3 time Primarno ćemo se baviti linearnim sustavima. Mnogi sustavi od interesa mogu se modelirati kao linearni. Postojeće matematičke metode dozvoljavaju njihovu efikasnu analizu. Sustave obično predstavljamo blok-dijagramom: x(t) Sustav y(t)

Obrada signala u vremenskoj domeni. Uvod Linearan i vremenski-nepromjenjiv (LTI) sustav okarakteriziran je svojim impulsnim odzivom h(t). x(t) Sustav, h(t) y(t) Ulazno-izlazna relacija definirana je konvolucijskim integralom: y(t) = x(t) h(t) = x(τ)h(t τ)dτ

Obrada signala u frekvencijskoj domeni. Uvod Signal transformiramo u frekvencijsku domenu pomoću Fourierove transformacije. X(f) Sustav, H(f) Y (f) Funkcija H(f) je prijenosna funkcija sustava: H(f) = F{h(t)} = h(t)e j2πft dt Ulazno-izlazna relacija: Y (f) = X(f)H(f)

Primjer.. Niskopropusni filtar (sustav za uklanjanje šuma) u vremenu i frekvenciji. 2 Noisy sinusoid (5 Hz) in time (µ=,σ=.5). Lowpass filter with cutoff frequency of Hz (in time domain). Uvod.5.8 Amplitude.5 Amplitude.6.4.5.2.5 2..2.3.4.5.6 time [s].2 3 2 2 3 time 7 Noisy sinusoid (5 Hz) in frequency (µ=,σ=.5) Lowpass filter with cutoff frequency of Hz 6 5.9.8.7 Magnitude 4 3 2 Magnitude.6.5.4.3.2. 2 4 6 8 frequency [Hz] 2 4 6 8 frequency.5 Filtered noisy sinusoid.5 Amplitude.5.5 3 2 2 3 time

. Uvod

Klasificiranje i osnovna svojstva signala. Uvod Prema prirodi varijable vremena (te prirodi amplitude) signale klasificiramo na: Vremenski-kontinuirane signale: funkcija vremenski-kontinuirane varijable najčešće je to vrijeme t (npr. govor, slika, radar,...) rect(t/t) T 2 T 2 t Vremenski-diskretne signale: definirani samo u diskretnim vrijednostima vremena vremenska varijabla je n (npr. mjesečna rata kredita, temperatura zraka mjerena svakih sat vremena,...). Za ostale vrijednosti vremena signal je nedefiniran. x(t) t t t t t t 2 3 4 5 Digitalne signale: kvantiziran, vremenski-diskretan signal diskretan i u vremenu i u amplitudi (npr. računalni podaci).

. Uvod Signal x(t) je periodičan ako i samo ako postoji konstanta T > takva da je: x(t + T ) = x(t), < t <. T je period signala x(t). Signal koji ne zadovoljava ovo svojstvo je aperiodičan. x(t) Ae α t x(t) t T t (a) aperiodičan (b) periodičan

Singularne funkcije. Uvod Jedinična stepenica: u(t) t Jedinični impuls (delta funkcija, Dirac funkcija): δ(t) t

Signali energije i snage. Uvod Definicija 2.. Energija signala x(t) je: dok je srednja snaga signala: T E = lim T T x(t) 2 dt P = lim T 2T T T x(t) 2 dt Signale klasificiramo na: Signale energije: x(t) je signal energije ako je < E < (tako da je P = ). Signale snage: x(t) je signal snage ako je < P < (pa slijedi da je E = ).

. Uvod

Trigonometrijski oblik Fourierovog reda. Uvod Definicija 3.. Neka je x(t) periodičan signal s periodom T : x(t) = x(t + T ), t R. Trigonometrijski oblik Fourierovog reda signala x(t) definiran je na sljedeći način: x(t) = a + a cos(2πf t) + a 2 cos(4πf t) + + b sin(2πf t) + b 2 sin(4πf t) +, < t < x(t) = a + a n cos(2πnf t) + b n sin(2πnf t), < t < n= n= gdje je f = /T fundamentalna (osnovna) frekvencija signala x(t). a = T T x(t)dt a n = b n = 2 T 2 T T T x(t)cos(n2πf t)dt x(t)sin(n2πf t)dt

. Uvod Primjer 3.. Aproksimacija periodičnog niza pravokutnih impulsa pomoću Fourierovih koeficijenata. x(t).2.8.6.4.2 st harmonic.2 3 2 2 3 t [s] x(t).2.8.6.4.2 3rd harmonic.2 3 2 2 3 t [s].2 2 harmonic.2 49 harmonic.8.8 x(t).6.4 x(t).6.4.2.2.2 3 2 2 3 t [s].2 3 2 2 3 t [s]

Eksponencijalni oblik Fourierovog reda. Uvod Definicija 3.2. Neka je x(t) periodičan signal: x(t) = x(t + T ), t R, f = /T. Eksponencijalni oblik Fourierovog reda ortogonalni je prikaz x(t): x(t) = X n e j2πnt/t. n= gdje su X n = T T kompleksne konstante koje zovemo Fourierovi koeficijenti. x(t) e j2πnt/t dt a = X a n = 2 Re{X n } b n = 2 Im{X n }. Ako je x(t) R: X n = X n, te je X n = X n i arg(x n ) = arg(x n ).

Linijski spektar signala. Uvod Periodičan signal grafički se predstavlja u frekvencijskoj domeni sa: Spektrom magnitude: prikaz magnitude komponenti kao funkcije frekvencije, Spektrom faze: prikaz faze komponenti kao funkcije frekvencije. Spektralne komponente (linije) prisutne su kod pozitivnih i negativnih frekvencija. Kada je signal realan, spektar magnitude je parna funkcija, a spektar faze neparna funkcija frekvencije. Primjer 3.2. Skicirati spektar signala x(t). x(t) k k t

. Uvod X n 2k π 2k 3π 2 3 4 5 2k 5π n π 2 arg(x n) 2 3 4 5 n π 2

. Uvod

Definicija Fourierove transformacije. Uvod Fourierov red razlaže periodične signale na kompleksno-eksponencijalne funkcije. Ovaj rezultat generalizirao je J. B. Fourier i za neperiodične signale; tzv. Fourierova transformacija (FT) Fourierov red kada je period signala beskonačan. Fourierov red i Fourierova transformacija pružaju informacije o spektralnom sadržaju analiziranog signala. x(t) = X(f)e j2πft df, gdje je X(f) = X(f) zovemo Fourierova transformacija signala x(t). x(t)e j2πft dt U literaturi: x(t) = F {X(f)}, X(f) = F{x(t)} x(t) X(f)

Primjer 4.. Signal u vremenu i frekvenciji.. Uvod Amplitude.8.6.4.2.2.4.6.8 Sinusoid with f = 5 Hz (in time)..2.3.4.5.6 time [s] Magnitude 6 5 4 3 2 Sinusoid with f = 5 Hz (in frequency) 2 4 6 8 frequency [Hz] 2.6 2.4 ECG model in time 25 ECG model in frequency 2.2 2 2 Amplitude [mv].8.6.4.2.8 Magnitude 5 5.5.5 2 time [s] 5 5 2 25 3 35 4 45 5 frequency [Hz]

. Uvod Kao i Fourierovi koeficijenti, i Fourierova transformacija X(f) je općenito kompleksna veličina: X(f) = X(f) e jφ(f). Stoga kod grafičkog prikaza spektra razlikujemo: Magnitudni spektar: X(f) vs f, Energetski spektar: X(f) 2 vs f, Fazni spektar: φ(f) vs f.

Izravno računanje Fourierove transformacije. Uvod Delta funkcija: F{δ(t)} = X(f) = δ(t)e j2πft dt = e j2πf = Pravokutni impuls: F{rect(t/τ)} = X(f) = τ/2 τ/2 e j2πft dt = e j2πft j2πf = ejπfτ e jπfτ j2πf = τ sinc(fτ) τ/2 τ/2 = τ sin(πfτ) πfτ A(f) = X(f) = τ sinc(fτ) A( f) τ 3 τ 2 τ τ τ 2 τ 3 τ f

Spektar energije signala. Uvod Primjer 4.2. E = E = x(t) 2 dt = x(t) = e t u(t) x(t) 2 dt = X(f) 2 df + j2πf = X(f) e 2t dt = e 2t 2 = 2 E = X(f) 2 df df = + 4π 2 f 2 = 4π 2 tan (f 4π 2 ) = ( π 2π 2 + π ) = 2 2 [ dx ax 2 + b = tan ] (x a/b) ab

Matematičke operacije na signalu i Fourierova transformacija. Uvod Skaliranje vremenske varijable: x(at) a X ( ) f a xt () X( f) t f xat ( ) a < f X a a a < t f xat ( ) a > f X a a a > t f Ekspanzija u jednoj, kompresija u dualnoj domeni i obrnuto.

Linearnost:. Uvod x (t) X (f) x 2 (t) X 2 (f) ax (t) + bx 2 (t) ax (f) + bx 2 (f) Vremenski pomak: Frekvencijski pomak: Primjer 4.3. x(t t ) e j2πft X(f) x(t)e j2πf t X(f f ) x(t) cos(2πf t) = x(t) (ej2πf t + e j2πf t ) 2 X(f f ) + X(f + f ) 2

Fourierova transformacija signala snage. Uvod Fourierov integral ne konvergira za signale snage, te stoga njihovu Fourierovu transformaciju tražimo pomoću limesa. δ(f) Slijedi: K Kδ(f) F{e j2πf t } = F{ e j2πf t } = δ(f f ) F{cos(2πf t)} = 2 F { e j2πf t + e j2πf t } = 2 (δ(f f ) + δ(f + f )) F{sin(2πf t)} = 2j F { e j2πf t e j2πf t } = 2j (δ(f f ) δ(f + f ))

. Uvod

Otipkavanje signala. Uvod Neka je x a (t) vremenski-kontinuiran signal: X a (f) = x a (t) = x a (t)e j2πft dt X a (f)e j2πft df Periodično otipkavanje (engl. Periodic Sampling) metod dobivanja vremenski-diskretne forme, x(n), signala x a (t): x(n) = x a (t) t=nts = x a (nt s ), n Z, T s > T s period otipkavanja, f s = /T s frekvencija otipkavanja. Ovo je ulazno-izlazna relacija idealnog AD pretvornika.

. Uvod Primjer 5.. Neka je x(t) = cos(2πf t) + cos(2πf 2 t), gdje su f = 2Hz i f 2 = 5Hz. Na slici su prikazani analogni i vremenski-diskretni oblici signala x(t) kada je (a) f s = 5 Hz, (b) f s = 8 Hz, (c) f s = Hz i (d) f s = 5 Hz. Amplitude 2.5.5.5.5 2.5.5 2 Time (s) 2 (a) Amplitude 2 2.5.5 2 Time (s) 2 (b) Amplitude Amplitude 2.5.5 2 Time (s) (c) 2.5.5 2 Time (s) (d)

Proces otipkavanja:. Uvod modulator (niz impulsa): p(t) = n= δ(t nt s) pretvorba u vremenski-diskretan niz (sustav G). x a (t) p(t) x s (t) G x(n) = x a (nt s ) x a (t) n= δ(t nt s ) T s n= X a (f nf s ) Otipkavanje u vremenu Periodičnost u frekvenciji.

. Uvod Primjer 5.2. Na slici su prikazani (a) spektar analognog signala x a (t), (b) spektar funkcije otipkavanja p(t), (c) spektar otipkanog signala kada je f s > 2f B, i (d) spektar otipkanog signala kada je f s < 2f B. (a) X a(f) (b) f B T f B P(f) f 2 f f f s 2 f s s s f (c) T X s(f) f B f s f (d) T X s (f) f s f

Aliasing. Uvod Iz prethodnog primjera evidentno je da za : f s f B > f B tj. f s > 2f B (Nyquistov kriterij) kopije od X a (f) se ne preklapaju x a (t) možemo rekonstruirati iz x(n). Kada se kopije preklapaju (aliasing), rekonstruirani signal je deformirana verzija originala. Teorem 5.. (Teorem uzorkovanja (engl. Sampling Theorem)): Ako je x a (t) frekvencijski organičen na f B Hz, za potpunu rekonstrukciju x a (t) iz x(n) = x a (n/f s ), n, frekvencija otipkavanja f s mora biti veća od 2f B Hz. Pojasno-ograničeni signal x a (t) moguće je rekonstruirati iz x(n) pomoću nisko-propusnog filtra: X s (f) H(f) f f 2 f f B s s Frekvencijski pojas filtra H(f): f B B f s f B.

Rekonstrukcija signala. Uvod x s (t) h(t) x r(t) Kada je f s > 2f B : H(f) = { Ts, f f s /2, inače. x r (t) = h(t) = sinc(f s t). x a (nt s ) sinc(f s (t nt s )). n= Primjer 5.3. Rekonstrukcija signala sa sinc(.) funkcijama..8 Signal ANALOG SAMPLED.8 Interpolation.5 Reconstructed signal.6.6.4.4.5 Amplitude.2.2 Amplitude.2.2 Amplitude.4.4.5.6.6.8.8.2.4.6.8 time.2.4.6.8 time.5.2.4.6.8 time

Primjer 5.4. Utjecaj f s na rekonstrukciju signala x(t) = cos(2πf t) + cos(2πf 2 t), gdje f = 2Hz i f 2 = 5Hz. Rekonstruirani signal prikazan je punom crtom.. Uvod Amplitude 2.5.5.5.5 2.2.4.6.8.2.4.6.8 2 Time (s) (a) f s = 5 Hz Amplitude 2.5.5.5.5 2.2.4.6.8.2.4.6.8 2 Time (s) (b) f s = 8 Hz 2 2.5.5.5.5 Amplitude Amplitude.5.5.5.5 2.2.4.6.8.2.4.6.8 2 Time (s) 2.2.4.6.8.2.4.6.8 2 Time (s) (c) f s = Hz (d) f s = 5 Hz

. Uvod diskretnih signala

Vremenski-diskretna Fourierova transformacija. Uvod Vremenski-diskretna Fourierova transformacija (engl. Discrete-Time Fourier Transform (DTFT)) signala x(n): F{x(n)} = X(f) = n= X(f) je kompleksna funkcija kontinuirane varijable f. X(f) je periodična funkcija s periodom : x(n)e j2πfn X(f + ) = n= x(n)e j2πfn e j2πn = X(f).

Diskretna Fourierova transformacija. Uvod DTFT konačnog signala (x(n) = za n < i n L) je: X(f) = L n= x(n) e j 2πfn, f <. Otipkavanjem X(f) sa N uzoraka (N L) dobiva se diskretna Fourierova transformacija (engl. Discrete Fourier Transform (DFT)) signala x(n): X(k) = N n= x(n)e j 2πkn/N, k N. U izrazu za X(k) zbrajanje je po n, gdje je n N zero padding (x(n) =, L n N ). Primjer 6.. Naći DFT signala x(n) koji ima vrijednost kada je n < L (inače je nula). X(f) = L n= e j 2πfn = sin(πfl) sin(πf) e j πf(l ). X(k) = sin(πkl/n) sin(πk/n) e j πk(l )/N, k N.

. Uvod Primjer 6.2. Usporedba DTFT i DFT diskretnog kosinusa. Amplitude.8.6.4.2.2.4.6.8 Discrete signal cos(2π / n) Magnitude 2 8 6 4 2 DTFT vs. DFT DTFT DFT 5 5 2 n 2pi/2 pi 2pi frequency

. Uvod

Vremensko-frekvencijske distribucije (VFD). Uvod Fs=Hz N=4 Time res= Time (secs) 4 35 3 25 2 5 5.5..5.2.25.3.35.4.45.5 Frequency (Hz) ρ z (t, f) = e j2πν(u t) g(τ, ν) z(u+ τ 2 )z (u τ 2 ) e j2πfτ dν du dτ ρ(t, f) dt df = E

VFD pružaju sljedeće informacije o signalu:. Uvod vremenske i frekvencijske varijacije u signalu, broj komponenti u signalu, amplitude i trajanja u vremenu i frekvenciji svake od komponenti. Fs=Hz N=52 Time res= 5 MBD Fs=Hz N=52 Time res= 5 MBD 45 4 35 45 4 35 Time (secs) 3 25 Time (secs) 3 25 2 2 5 5 5 5.5..5.2.25.3.35.4.45.5 Frequency (Hz).5..5.2.25.3.35.4.45.5 Frequency (Hz)

Primjer 7.. Kvadratne VFD višekomponentnih signala.. Uvod Fs=Hz N=28 Fs=Hz N=28 Time res= 2 Time res= 2 Time (secs) 8 6 4 2 Time (secs) 8 6 4 2.5..5.2.25.3.35.4.45.5 Frequency (Hz).5..5.2.25.3.35.4.45.5 Frequency (Hz) WVD (ROI ) MBD (ROI ) 75 75 7 7 65 65 6 6 time time 55 55 5 5 45 45 4.65.7.75.8.85.9.95..5 frequency 4.65.7.75.8.85.9.95..5 frequency