ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Σχετικά έγγραφα
VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A


SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

2.6 Nepravi integrali

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Trigonometrijske nejednačine

σ (otvorena cijev). (34)

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

PRIMENA INTEGRALA

Operacije s matricama

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.


C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

IZVODI ZADACI (I deo)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

7 Algebarske jednadžbe

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Elementi spektralne teorije matrica

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Aksiome podudarnosti

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

ĐỀ SỐ 1. ĐỀ SỐ 2 Bài 1 : (3 điểm) Thu gọn các biểu thức sau : Trần Thanh Phong ĐỀ THI HỌC KÌ 1 MÔN TOÁN LỚP O a a 2a

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Matematički osnovi Z transformacije

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

= (2)det (1)det ( 5)det 1 2. u

1.4 Tangenta i normala

Transcript:

Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi mogu iti : onvesni i neonvesni. Četvoougo je onvesn o už oj spj ilo oje ve tče unutšnje olsti ostje unut četvoougl. D C A B Četvoougo je neonvesn o už oj spj ilo oje ve tče unutšnje olsti izlzi iz nje. C D A B www.mtemtinje.com

oel četvoouglov može se izvšiti n više nčin.vu poelu izvšio je još Euli. On i je poelio u pet gup: vti, pvougonici,omovi,omoii i tpezi. Međutim, ns je poel izvšen n sleeći nčin: ) lelogmi (imju po v p plelni stnic) ) Tpezi (imju jen p plelni stnic) ) Tpezoii (nemju plelne stnice) lelogm je četvoougo čije su nspmne stnice plelne. KVADRAT - Sv četii ugl su mu pv - Sve stnice su jene - Dijgonle su jene i međusono se polove po pvim uglom - Centlno simetičn je figu - Im ose simetije o y O ili, y i o i o nm te užin stnice immo užinu ijgonle

RAVOUGAONIK - Sv četii ugl su mu pv - lelne stnice su jene - Dijgonle su jene i međusono se polove - Centlnosimetičn figu - Im ose simetije o O o ijgonlu nlzimo iz itgoine teoeme: ROMB - Sve četii stnice su jene - Nspmni uglovi su jeni uzstopni su suplementni - Dijgonle se međusono polove po pvim uglom - Centlnosimetičn figu - Im ve ose simetije www.mtemtinje.com

O ili Može se upisti užnic čiji je polupečni y itgoin teoem se pimenjuje n osenčeni tougo: ( ) ( ) ROMBOID - lelne stnice su jene - Nspmni uglovi su jeni uzstopni su suplementni - Dijgonle se međusono polove - Centlnosimetičn figu O ili Ne može se upiše niti se opiše užnic. Četvoougo čije su smo ve nspmne stnice plelne zove se TRAEZ.

lelne stnice se zovu osnovice, uge ve ci. m c Stnice i su osnovice, c i ci. Duž oj spj seišt ov je senj linij tpez m. Nvno m je pleln i s i s. O c ; ili m JEDNAKOKRAKI TRAEZ c c - O c ili m imen itgoine teoeme: ) ( c ( n zeleni tougo) ( ) ( n cveni tougo) www.mtemtinje.com

RAVOUGLI TRAEZ c - O c ili m imen itgoine teoeme: ( ) c Njpozntiji tpezoi je eltoi. DELTOID -Deltoi je tpezoi oji im v p jeni uzstopni stnic. -Dijgonle eltoi su među soom nomlne. -Simetl eltoi je simetl i njegovi uglov oje ozuju jene stnice -Uglovi oje ozuju nejene stnice su među soom jeni. -Dijgonle su istovemeno i simetle uglov. O www.mtemtinje.com

Tetivni četvoougo To je četvoougo oo og može se opiše užnic. o Uslov je: α je β δ 80 δ α γ β ( c )( c) Jen ijgonl c ( c )( c) Dug ijgonl c sinϕ (ϕ je ugo izmeju ijgonl) Tetivni četvoougo To je četvoougo u oji može se upiše užnic. Uslov je: c ( c) ili ( ) O ( c) ili O ( ) ZADACI: ) Tpez osnovic i poeljen je osečom EF oji je pleln osnovicm n v el jeni povšin. Oeiti EF. x y www.mtemtinje.com 7

EF EF y x (povšine su jene) y( EF) y( EF) x( EF ) x EF (zi ove ve povšine je povšinu celog tpez) EF EF y x ( x y) sve poelimo s i zmenimo x y( EF) y( EF) ( EF) y ( EF ) ( ) y y je zjeniči... EF EF [ ] ( EF) y ( EF ) y ( EF ) ( ) y ( EF) ( EF) EF EF ( EF)( EF ) ( EF )( EF) ( ) ( EF) ( EF) ( EF)( EF ) ( )( EF) ( EF EF EF) ( )( ) EF( ) ( ) ( ) ( ) EF EF EF EF( ) EF EF( ) EF [ ] sve pomnozimo s EF EF ) U jenom tpezu povšine i visine, zli osnovic je. Oeiti užinu ijgonle.? S ov v pot pvimo sistem ( ) www.mtemtinje.com 8

9 imenimo itgoinu teoemu: 80 80 ) U ugu oim π 0 O upisn je pvougoni čije se stnice onose o :. Oeiti povšinu pvougoni? : : 0 O π imenimo itgoinu teoemu: ošto je : : On je: 8 8 8 www.mtemtinje.com 0 0 O π π π 00 00 9 0 ) ( ) (

0 ) Stnic om je mnj ijgonl. Oeiti povšinu upisnog ug. Njpe ćemo nći ugu ijgonlu. Ko immo osc z om, to ćemo isoistiti njemo visinu: π π π,7 (,),,8,8 8 ) Kće stnice eltoi ozuju pv ugo. Ao je oim eltoi 7 O, užin ijgonl, oeiti povšinu. O 7 7 7 imenimo osinusnu teoemu n tougo ABC pošto je o BAC? 8? 7 O

) ( ) 7 ( cos o AZI: BC AC AB C B A C B A ) ( 8 7 7 7 9 Seimo ( ) ( ) 7 7 7 ) Oo ug polupečni je opisn jenoi tpez povšine. Izčunti užinu ijgonle tpez. Ovo je tngentni četvoougo!!! c (li nm s neće teti)?, www.mtemtinje.com 0 9 0

7) Jen ijgonl om je z 0% ć o uge. Ao je visin om povšinu om. 0, oeiti Zpišimo njpe pote: 80% 80 00 00 00 00 0 0 0 0 0 8 0 8 80 80 www.mtemtinje.com