Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.
|
|
- Βαρθολομαίος Παπαστεφάνου
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Многоугао Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла 1 Obele`i svki mnogougo, ztim npi{i kojoj vrsti po broju strnic pripd. Petougo Ncrtj osmougo FGH. Obele`i wegov temen. ) Npi{i temen susedn temenu. b) Npi{i temen nesusedn temenu G. v) Ncrtj dijgonle iz temen. Koliko ih im? 3 Ncrtj petougo tko d bude: ) konveksn b) nekonveksn. 4 Ncrtj {estougo i obele`i wegov temen ko je {estougo: ) konveksn b) nekonveksn. 5 Ncrtj sve dijgonle iz temen mnogougl n slici. Npi{i koliko ih im i n koliko je trouglov tim dijgonlm podeqen dti mnogougo. [t je zpo~eto? ) sedmougo b) devetougo v) desetougo F I H G G F J H I G F 6 Ncrtj duž ko n crtežu. Ncrtj proizvoqn sedmougo FG ko je dt du` wegov dijgonl. 57
2 7 Koliko mnogougo im strnic ko iz jednog temen mo`e{ ncrtti: ) 1 dijgonl b) 5 dijgonl? 8 Ncrtj mnogougo i obele`i wegov temen ko su ncrtne jedine dijgonle iz temen. Koliko mnogougo im strnic? 9 Ncrtj sve dijgonle {estougl n slici. Koliko ih im? F 10 Ncrtj proizvoqn mnogougo i sve wegove dijgonle ko je: ) n = 7 b) n = 8 v) n = 10 Koliko svki od mnogouglov im dijgonl? roj dijgonl jednog mnogougl je 44. Koji je to mnogougo? Решење Prvi kork Primewujemo formulu z broj dijgonl: n ( n 3) = 44 n n 3 = 88 ( ) Postupk crtw dijgonl: prvo ncrtj sve dijgonle iz jednog temen, ztim sve dijgonle iz slede}eg temen i tko redom. rugi kork Rstvqmo broj 88 n ~inioce: 88 = 11 = 8 11 obili smo d je 88 proizvod dv prirodn broj koj se rzlikuju z 3. kle, n = 11. Jednestougo im 44 dijgonle Koliko mnogougo im strnic ko je ukupn broj wegovih dijgonl: ) 0 b) 90 v) 170 g) 405? li postoji mnogougo ~iji je ukupn broj dijgonl jednk: ) 100 b) 3 30? 58
3 Збир углова многоугла 1 Izr~unj zbir uglov: ) devetougl b) petnestougl v) trinestougl. Izr~unj koliko mnogougo im strnic ko je dt zbir unutr{wih uglov mnogougl. ) b) v) ) Re{i jedn~inu: (n ) 180 = Izr~unj ugo mnogougl n slici. ) b) v) Izr~unj uglove 1, i Zbir unutr{wih uglov mnogougl je 50. Koliko strnic im mnogougo? Koliko dijgonl im mnogougo? Koliki je zbir unutr{wih uglov mnogougl koji im 54 dijgonle? Nek je jedn unutršwi ugo petougl i nek je svki slede}i ugo od preostl ~etiri z 0 ve}i od prethodnog. Izr~unj sve uglove petougl. Izr~unj spoq{we uglove {estougl ko je jedn spoq{wi ugo, drugi, svki slede}i spoq{wi ugo, od preostl ~etiri, jednk zbiru prethodn dv. Tri spoq{w ugl {estougl su prv, ostl tri su jednk. Izr~unj spoq{we i unutr{we uglove tog {estougl. 10 Izr~unj spoq{we uglove petougl ko je jedn spoq{wi ugo, svki slede}i od preostl ~etiri z 10 ve}i od prethodnog. 59
4 11 Izr~unj nepoznte uglove mnogougl n slici. ) b) v) β β U petouglu su tri ugl prv i dv ugl jednk. Koliki su uglovi petougl? 13 Od dv jednkokrk trpez jednkih osnovic sstvqen je konveksn {estougo. ko je po jedn ugo dtih trpez 4, koliki su uglovi {estougl? 14 Od dv prvougl trpez jednkih osnovic sstvqen je konveksn petougo. ko je po jedn ugo dtih trpez 55, koliki su uglovi petougl? 15 Izr~unj zbir ozn~enih uglov petokrke zvezde n slici Uglovi, y, z, δ, j, su spoqšwi uglovi petougl y z Својства правилних многоуглова 1 Koji su mnogouglovi n slici prvilni? Zokru`i slov ispod wih. Koristi {estr d utvrdi{ jednkost uglov i strnic. ) b) v) g) d) ) e) `) z) i) 60
5 Izr~unj unutr{wi ugo prvilnog mnogougl ko je: ) n = 15 b) n = 18 v) n = 0 3 Izr~unj broj strnic prvilnog mnogougl ko je unutr{wi ugo: ) 150 b) 140 v) Izr~unj unutr{wi ugo i centrlni ugo prvilnog mnogougl ko je spoq{wi ugo: ) 15 b) 45 5 Koliko strnic im prvilni mnogougo ko je spoq{wi ugo: ) 40 b) 0 v) 1? 6 ijgonle prvilnog petougl su jednke. ok`i. ok`i d su trouglovi i podudrni. 7 t je prviln petougo. Izr~unj uglove, i. Prvo izr~unj unutr{wi ugo petougl. Trougo je jednkokrki trougo. 8 t je prviln {estougo F. Izr~unj uglove F i. F 9 Koliko dijgonl mo`e d se povu~e iz jednog temen prvilnog sedmougl FG n slici? Ncrtj ih. Koje su dijgonle jednke? ok`i ok`i d su odgovrju}i trouglovi podudrni. Primeni prvilo SUS
6 10 Ncrtj ose simetrije i obele`i polupre~nike opisne i upisne kru`nice prvilnog: ) sedmougl b) osmougl. 11 Prvilnim mnogouglovim n slici konstrui{i centr. ^etvorougo n slici je jednkokrki trpez. ok`i. Решење okžimo d su strnice i prlelne Produ`ujemo krke i do presek u t~ki. Trougo je jednkokrki trougo, =, jer je: = = 180 Zbir uglov u trouglu je 180. Izrzimo ugo : = 180 Trougo tko e je jednkokrki trougo jer su strnice i jednke: = +, = + Strnic je osnovic jednkokrkog trougl, {to zn~i d su uglovi n woj jednki. = Izrzimo ugo preko ugl : = (180 ) : = (180 ( 180 )) : = 180 Zkqu~ujemo d je: = {to zn~i d su prve i prlelne, odnosno d je ~etvorougo jednkokrki trpez. 6
7 1 Strnice osen~enog ~etvorougl su tri strnice i dijgonl prvilnog mnogougl n slici. ) ok`i d je osen~eni ~etvorougo jednkokrki trpez. b) Izr~unj wegove uglove. Pogledj re{en primer n prethodnoj strni. 13 Produ`i strnice 1 i 7 8 devetougl do presek S. Pok`i d je trougo 7 S jednkostrni~ni trougo. S Izr~unj uglove trougl 7 S N slici je prviln mnogougo. Izr~unj uglove: ) ~etvorougl b) petougl v) trougl N slici je prviln mnogougo. ok`i d je: ) trougo prviln b) ~etvorougo kvdrt Uputstvo z deo zdtk pod b): dokži jednkost strnic i uglov četvorougl. 63
8 Izrzi pomo}u strnice polupre~nik opisne i polupre~nik upisne kru`nice: ) jednkostrni~nog trougl Решење b) kvdrt Решење v) prvilnog {estougl. Решење ) b) v) ro ru ro ru ro ru entr jednkostrni~nog trougl je presek simetrl uglov, simetrl strnic, visin i te`i{nih du`i. entr kvdrt je presek simetrl strnic i simetrl uglov, odnosno dijgonl kvdrt. Krkteristi~ni trougo prvilnog {estougl je jednkostrni~ni trougo. ro = h 3 r = 1 u h 3 r = 1 o d r = 1 u r = o r = u 3 r o = 3 3 r = 1 u 3 3 r = o 3 3 r = u 6 3 r = o r = 1 u užin strnice prvilnog mnogougl je 1 cm. Izr~unj polupre~nik opisnog krug i polupre~nik upisnog krug ko je: ) n = 3 b) n = 4 v) n = 6 Polupre~nik opisnog krug prvilnog mnogougl je 1 cm. Izr~unj dužinu strnice mnogougl ko je: ) n = 3 b) n = 4 v) n = 6 Polupre~nik upisnog krug prvilnog mnogougl je cm. Izr~unj dužinu strnice ko je: ) n = 3 b) n = 4 v) n = 6 19 Koliko dijgonl im prviln {estougo? Ncrtj ih. Izr~unj wihove du`ine ko je strnic = 6 cm. 0 ok`i d je kr} dijgonl prvilnog {estougl dv put ve} od polupre~nik upisnog krug. d 1 d h h d 1 = d = h S h je oznčen visin jednkostrni~nog trougl. 64
9 1 Nek su M, N, P, Q, R i S sredi{t strnic prvilnog {estougl F n slici. ok`i d je {estougo MNPQRS prviln. M F S R N Q P N slikm su jednkostrni~ni trougo, kvdrt, prviln {estougo i wihove opisne kru`nice. N osnovu podtk s slike izr~unj wihove strnice. cm 1 cm 30 cm 90 cm cm 60 cm 3 Od ~etiri podudrn deltoid mo`e{ d sstvi{ prviln osmougo. Koliki su uglovi tkvog deltoid? 4 N slici je prviln mnogougo. ok`i d su prlelne strnice: ) 1 i 4 5 b) 1 i ko je mnogougo n slici prviln, dok`i d je osen~eni ~etvorougo prvougonik. ) b) Пробај и ово 6 ok`i d njve} i njmw dijgonl prvilnog osmougl grde ugo od 45 ili 90 ili su međusobno prlelne. 65
10 Конструкција правилних многоуглова 1 U kru`nicu k upi{i: ) jednkostrni~ni trougo b) kvdrt. O O ) entrlni ugo jednkostrni~nog trougl je 10. b) entrlni ugo kvdrt je Ncrtj kru`nicu k(o, r =,5 cm). Upi{i u kru`nicu jednkostrni~ni trougo i prviln {estougo. U kkvom su odnosu wihove strnice? Polupre~nik opisnog krug prvilnog mnogougl je 3 cm. Konstrui{i mnogougo ko je: ) n = 4 b) n = 8 U kru`nicu polupre~nik 3 cm upi{i prviln dvnestougo. 5 U kru`nicu polupre~nik 3 cm upi{i prviln šestougo. 6 užin strnice prvilnog mnogougl je,5 cm. Konstrui{i mnogougo ko je: ) n = 6 b) n = 8 v) n = 1 ) Ncrtj jednkostrni~ni trougo O strnice,5 cm i kru`nicu k(o, r =,5 cm). b) Ncrtj jednkokrki trougo O, osnovice =,5 cm i O = 45. Ncrtj kru`nicu k(o, r = O). Konstrui{i prviln {estougo ko je r u = cm. Решење Prvi kork Konstrui{emo prvougli trougo SO ko n slici. O 30 cm S 66
11 rugi kork Konstrui{i kru`nicu k(o, r = O). Presek prve S i kru`nice k ozn~imo s. u` je strnic prvilnog {estougl i kru`nic k je wegov opisn kru`nic. 30 O cm S 7 Konstrui{i jednkostrni~ni trougo ko je polupre~nik upisne kru`nice cm. Prvi kork O 60 Konstrui{i trougo SO. cm S rugi kork Konstrui{i krkteristi~ni trougo O. 8 Konstrui{i prviln {estougo ko je: ) ml dijgonl dužine 3 cm. b) velik dijgonl dužine 4 cm. Skic ti mo`e pomo}i d re{i{ zdtk. ) b) 4 cm 3 cm Konstrui{i prviln osmougo ko je: ) r u = cm b) njmw dijgonl 3 cm v) njve} dijgonl 5 cm. 10 Koriste}i uglomer i lewir, ncrtj prviln petougo strnice = 3 cm. Unutr{wi ugo prvilnog petougl jednk je Koriste}i lewir, {estr i uglomer, ncrtj prviln petougo ko je: ) polupre~nik opisnog krug r о = 3 cm b) dijgonl d =3 cm. Uputstvo z deo zdtk pod b): prvo konstrui{i jednkokrki trougo O Koriste}i lewir, {estr i uglomer, ncrtj prviln desetougo strnice = cm. 67
12 Обим и површина многоугла 1 Petougo n slici podeqen je dijgonlm i n tri trougl. Izmeri potrebne du`i u milimetrim i izr~unj povr{inu mnogougl. Ncrtj proizvoqn petougo, rzlo`i g n tri trougl. Izmeri potrebne elemente i izr~unj obim i povr{inu. 3 4 Ncrtj proizvoqn sedmougo. Rzlo`i g n njmwi broj trouglov. Izmeri odgovrju}e elemente i izr~unj povr{inu sedmougl ko zbir povr{in tih trouglov. Rzlo`i mnogougo n slici, izmeri potrebne du`i u milimetrim i izr~unj povr{inu mnogougl. b c c b 5 Rzlo`i mnogougo n slici n jedn prvougonik i dv trougl i izr~unj wegovu povr{inu. cm 4 cm 1 cm cm 6 Strnice deltoid su 3,6 cm i 5, cm i polupre~nik upisnog krug je 1,8 cm. Izr~unj povr{inu deltoid. 7 Izr~unj povr{inu: ) prvougonik strnic = 1, cm i b = 0,8 cm b) romb čije su dijgonle d 1 = cm i d = 3,6 cm v) deltoid čije su dijgonle d 1 = 4 cm i d = 3, cm g) trougl čij je strnic = 6 cm, odgovrju} visin h = 4, cm. 68
13 8 Izr~unj obim i povr{inu prvilnog mnogougl strnice = 4 cm ko je: ) n = 3 b) n = 4 v) n = 6 Prvo izr~unj strnicu trougl. Primeni formule: n = 3, r ro o = 3, r 3 u = n = 4, r o =, r = 1 u n = 6, r = o, r = u 3 9 Izr~unj obim i povr{inu jednkostrni~nog trougl ko je: ) polupre~nik opisnog krug r о = 3 cm b) polupre~nik upisnog krug r u = cm v) visin h = 1 cm Izr~unj obim i povr{inu kvdrt ko je: ) polupre~nik opisnog krug r о = 3 cm b) polupre~nik upisnog krug r u = cm. Izr~unj obim i povr{inu prvilnog {estougl ko je ) polupre~nik opisnog krug r о = 3 cm b) poluprečnik upisnog krug r u = 3 cm. 1 ok`i d je povr{in jednkostrni~nog trougl ~ije su strnice jednke kr}oj dijgonli prvilnog {estougl jednk polovini povr{ine tog {estougl. 13 [estougo n slici sstvqen je od dv podudrn jednkokrk trpez. N osnovu podtk s slike izr~unj obim i povr{inu {estougl. 18 mm Primeni Pitgorinu teoremu i izr~unj dužinu krk trpez. 1 cm 36 mm 14 Povr{in jednkostrni~nog trougl je 1 3 cm. Izr~unj dužinu strnice trougl. 15 Povr{in prvilnog {estougl je 1 3 cm. Izr~unj dužinu strnice {estougl. 16 Prviln {estougo i jednkostrni~ni trougo imju jednke obime. U kojoj su rzmeri wihove povr{ine? 69
14 17 Od kvdrt strnice = 1 cm izrezn je osmougo ko n slici. Izr~unj wegov obim i povr{inu. Izrzi u procentim koji je deo dtog kvdrt osmougo. 18 Od jednkostrni~nog trougl izrezn je {estougo ko n slici. ok`i d je {estougo prviln. Izrzi u procentim koji je deo dtog trougl {estougo. 19 Izr~unj obim i povr{inu osen~ene figure ko se zn d je strnic prvilnog {estougl = 1 cm. ) b) Пробај и ово 0 ok`i d je povr{in prvilnog osmougl jednk proizvodu njve}e i njmwe dijgonle. 1 Nd strnicm kvdrt strnice = 4 cm konstruisni su jednkostrni~ni trouglovi n slici. ok`i d je ~etvorougo kvdrt i izr~unj wegov obim i povr{inu. Nd strnicm jednkostrni~nog trougl strnice = 6 cm konstruisni su kvdrti. Izr~unj obim i povr{inu {estougl F. F R P Q 70
15 3 Izr~unj obim i povr{inu figure n slici. ) b) v) 4 Koji deo, izržen u procentim, zuzim osen~en figur u odnosu n dti mnogougo? Многоугао - систематизација 1 li broj dijgonl mnogougl mo`e d bude: ) 15 b) 100 v) 10 g) 1 710? Koji je to mnogougo kod kojeg je broj strnic jednk broju dijgonl? 3 Postoji li petougo s uglovim od: 40, 15, 155, 90, 135? 4 5 Zbir unutr{wih uglov mnogougl je Odredi broj strnic i broj dijgonl tog mnogougl. li zbir unutr{wih uglov nekog mnogougl d bude 3 000? 6 entrlni ugo prvilnog mnogougl je j = 30. Koliko mnogougo im strnic? Koliki je wegov unutr{wi ugo? Koliko im dijgonl? 7 Koliko strnic im prvilni mnogougo ko je spoq{wi ugo: ) 7 30 b) 15 v) 18 g) d) 9? 71
16 8 Koliko os simetrije im: ) prviln sedmougo b) prviln osmougo v) prviln dvnestotougo g) prviln trinestougo? Koji su od wih centrlnosimetri~ni mnogouglovi? 9 Osen~eni mnogouglovi dobijeni su od prvilnih mnogouglov, ko što je prikzno n crte`im. ok`i d su osen~eni mnogouglovi prvilni. 10 Konstrui{i krkteristi~n trougo prvilnog mnogougl strnice = 3 cm ko je: ) n = 1 b) n = te su prv i t~k O vn we. Konstrui{i prviln mnogougo ~ij strnic pripd prvoj, t~k O je wegov centr, ko je: ) n = 3 b) n = 4 v) n = 6 Prvo konstrui{i krkteristi~ni trougo. 1 Konstrui{i prviln osmougo ko du`in njkr}e dijgonle iznosi 3 cm Ncrtj proizvoqn petougo i rzlo`i g n tri trougl. Izmeri potrebne elemente i izr~unj obim i povr{inu. Prviln mnogougo rzlo`en je n dve figure. Odredi rzmeru wihovih povr{in. P 1 P 1 P P 7
17
18
SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH
1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )
.RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti
ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β
TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA
PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA Skupovi Brojevi Osnovni zkoni Opercije Rcionlizcij Proporcije Polinoi Množenje, deljenje, rstvljnje n činioce, njnji zjednički sdržilc, njveći zjednički delilc Ekvivlentne trnsforcije
c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]
Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom
KUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2
Zdtk (Slvi, gimnzij) Duljine strni trokut čine ritmetički niz (slijed) s rzlikom Jedn kut iznosi Koliki je opseg trokut? Rješenje inči udući d duljine strni trokut čine ritmetički niz (slijed) s rzlikom,
VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi
NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek
LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b
LINERNE JEDNČINE Pod linernom jednčinom po x podrzumevmo svku jednčinu s nepozntom x koj se ekvivlentnim trnsformijm svodi n jednčinu olik: gde su i dti relni rojevi. x Rešenje ove jednčine je svki reln
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.
Zdtk 4 (4, TUŠ) Kolik je mjer njmnjeg kut u trokutu kojemu su strnie duljin 7 m, 8 m i 9 m? Rješenje 4 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Nsuprot većoj strnii u trokutu
PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču
PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi
Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim
Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.
Osnove elektrotehnike I prcijlni ispit 3..23. RIJNT Prezime i ime: roj indeks: Profesorov prvi postult: Što se ne može pročitti, ne može se ni ocijeniti... U vzdušni pločsti kondenztor s rstojnjem između
Koliko sati toga dana je razina vode bila iznad 30 cm? A) 5 B) 6 C) 7 D) 9 E) 13 Rješenje: E. Rješenje: A A) 1 B) 2 C) 6 4 D) 3 4 E) 2.
MATEMATIČKI KLOKAN S 6 700 000 sudionik u zemlji Europe, Amerike, Afrike i Azije Četvrtk,. ožujk 0. Trjnje 7 minut Ntjecnje z Student (IV. rzred SŠ) * Ntjecnje je pojedinčno. Rčunl su zbrnjen. * Svki zdtk
dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
Razliqiti metodi rexavanja geometrijskog problema
Rzliqiti metodi rexvnj geometrijskog problem Vldimir lti bltic@gleb.etf.bg.c.yu Lepot mtemtike se ogled u rzliqitim putevim z rexvnje problem. Nstvnici i profesori bi treblo veliki broj zdtk d rexvju n nekoliko
Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2
Zdtk (Romn, gimnzij) Sdnji jdnkokčnog tpz im duljinu 5 ko su dijgonl mđusono okomit, kolik j njgo pošin? Rjšnj udući d j u jdnkokčnom pokutnom tokutu isin osnoi jdnk poloini osnoi, ijdi: x = + = x + y
ZBIRKA ZADATAKA IZ MATEMATIKE. za prijemni ispit na Vojnoj akademiji
\URI[I] DU[AN BRKI] NADA ZBIRKA ZADATAKA IZ MATEMATIKE z prijemni ispit n Vojnoj kdemiji MINISTARSTVO ODBRANE SEKTOR ZA QUDSKE RESURSE UPRAVA ZA [KOLSTVO VOJNA AKADEMIJA AUTORI Du{n \uri{i}, profesor Nd
4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA školsk 0./04. godin TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD Test koji trebš riješiti im 0 zdtk. Z rd je predviđeno 0 minut. Zdtke ne morš rditi prem redoslijedu
Opsezi i površine - DZ
Opsezi i površine - DZ Iko učenici u 4. rzredu uče vrste trokut, uče o prvokutniku i kvdrtu, upoznju se s pojmom opseg i površine, s kvdrtnim mjernim jedinicm, s pojmom formule i kko u formulu uvrštvmo
α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.
Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
x y 2 9. Udaljenost točke na osi y od pravca 4x+3y=12 jednaka je 4. Koja je to točka?
MATEMATIKA Zdci s držvne mture viš rzin Brojevi i lgebr Funkcije Jedndžbe i nejedndžbe Geometrij Trigonometrij LINEARNA FUNKCIJA 1. Uz koji uvjet jedndžb A+By+C=0 predstvlj prvc?. Koje je znčenje broj
Priprema za ispit - RJEŠENJA
Priprem z ispit - RJEŠENJA 1. Odredi duljinu strnie i kutove trokut ABC ko je = 16 m, = 11.2 m te + = 93⁰. = 16 m = 11.2 m + = 93⁰,,, =? Njprije ćemo izrčunti kut jer je = 180⁰ - ( + ) = 87⁰ No, sd znmo
( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.
Zdtk 00 (Tomislv, tehničk škol) Kugli polumje upisn je kok. Nđite id koke. Rješenje 00 ko je kugli upisn kok, ond je pomje kugle jednk postonoj dijgonli koke: =. Poston dijgonl koke čun se fomulom: D =.
Dru{tvo matemati~ara Srbije. Republi~ki seminar 2011, Novi Sad, Srbija. Pripremawe u~enika osnovnih {kola za takmi~ewa iz matematike
Dru{tvo mtemti~r Srije Repuli~ki seminr 0, Novi Sd, Srij Pripremwe u~enik osnovnih {kol z tkmi~ew iz mtemtike \or e Brli}, Mtemti~ki institut SANU, Beogrd, Srij Zdrvko Cvetkovski, Evropski univerzitet,
IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv
Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,
Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Mimoilazni pravci. Ela Rac Marinić Kragić, Zagreb
Mimoilzni prvci El Rc Mrinić Krgić, Zgreb Dv se prvc u rvnini ili sijeku ili ne sijeku. Ako se sijeku, sjecište može biti jedn tok, prvci se mogu i poklpti. Ovj drugi sluj zjedno s slujem kd dv prvc nemju
4. Relacije. Teorijski uvod
VI, VII i VIII dvoqs veжbi Vldimir Blti 4. Relije Teorijski uvod Podsetimo se n neke od pojmov veznih z skupove, koji su nm potrebni z uvođeƭe pojm relije. Dekrtov proizvod skup iniemo n slede i nqin:
A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1
A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte
( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
( ) ( )
ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 9. siječnj 05. 4. rzred-rješenj OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug
a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore
MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni
II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v
Zadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.
Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi
MEHANKA FLUDA Pritisk tečnosti n rvne površi. zdtk. Tešk brn dimenzij:, b i α nprvljen je od beton gustine ρ b. Kosi zid brne smo s jedne strne kvsi vod, gustine ρ, do visine h. Odrediti ukupni obrtni
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:
tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Sistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.
KONSRUKIVNI ZI (ROUGO) Rešvje kotruktivih zdtk je jed od jtežih olti koj v ček ove godie. Zhtev doro predzje, pozvje odgovrjuće teorije. Zto vm mi preporučujemo d e jpre podetite teorije veze z trougo
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod
Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f
RE[EWA ZADATAKA IV RAZRED
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije DRU[TVO MATEMATI^ARA SRBIJE OKRU@NO TAKMI^EWE IZ MATEMATIKE U^ENIKA OSNOVNIH [KOLA 19.04.008 IV RAZRED 1. Tri prijateqa, Milo{, Uro{ i Jano{, poklonili su
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Savijanje elastične linije
//00 Svijnje estične inije Anitičk metod odreďivnj estične inije Irčunvnje ugi i ngi u pomoć tic Prv jednčin svijnj Normni npon u nekoj tčki poprečnog presek s M moment spreg s M I x I x ksijni moment
MATEMATIČKI KLOKAN C 2018.
MATEMATIČKI KLOKAN C 018. RJEŠENJA ZADATAKA Pitnj z 3 od: 1. Koliko je (0 + 18) : (0 18)? A) 18 B) 19 C) 0 D) 34 E) 36 Rješenje: B) 19 (0 + 18) : (0 18) = 38 : = 19.. Kd se slov u riječi MAMA npišu vertiklno
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
17. VEKORI I KVADRANE MARICE 17.1 Opcenito o vektorim Vektor je usmjeren duzin i zto im: pocetk (hvtiste), krj i smjer. Vektor se ozncv s oznkom n pr.: rpq,, Duzin PQ ili r nziv se duzin vektor, intenzitet
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)
TEKSTOV ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektomgnetike (stuijski pogm EEN, 22/). Oeiti silu koj eluje n tčksto opteećenje Q smešteno izn polusfeične povone izočine nultog potencijl. 2. Oeiti elimične kpcitivnosti
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.
09.0200 Prvi razred A kategorija Ako je n prirodan broj, dokazati da 3n 2 + 3n + 7 nije kub nijednog prirodnog broja. U trouglu ABC je ABC = 60. Neka su D i E redom preseqne taqke simetrala uglova CAB
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)