( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.
|
|
- Πελάγιος Μιαούλης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Zdtk 00 (Tomislv, tehničk škol) Kugli polumje upisn je kok. Nđite id koke. Rješenje 00 ko je kugli upisn kok, ond je pomje kugle jednk postonoj dijgonli koke: =. Poston dijgonl koke čun se fomulom: D =. = => = 6 / :, jež 00 Kugli polumje Rezultt: = = = = =. upisn je kok. Nđite id koke. Zdtk 00 (Gon, tehničk škol) Jednkokčni tpez dulje osnovie 7 m, kće osnovie m i kk m oti oko veće osnovie. Izčunjte oujm (volumen) nstlog otijskog tijel. Rješenje 00 Izčunmo visinu jednkokčnog tpez: = 7 m, = m, = m v - ( - ) / v = v = v = = m. Rotijom jednkokčnog tpez oko dulje stnie nstje geometijsko tijelo koje se sstoji od vljk i dv stoš. = v = v h h ljk im visinu i polumje = v p je njegov oujm (volumen): ( ) = = v = = 6 π m. Stož im visinu h = i polumje = v p je oujm dv stoš: ( ) = h = v = = 6 π m. Oujm otijskog tijel je: = 6π m + 6π m = 5π m.
2 jež 00 Jednkokčni tpez dulje osnovie 8 m, kće osnovie m i kk 5 m oti oko veće osnovie. Izčunjte oujm (volumen) nstlog otijskog tijel. Rezultt: = 6π m. Zdtk 00 (Ines, gimnzij) Pvokutnik stni =, = 5 zotimo oko dulje stnie z 0. Nđite oujm otijskog tijel. Rješenje 00 Rotijom pvokutnik oko dulje stnie doivmo tijelo koje je po oujmu tećin oujm vljk. = = v 0 = = v = v = = 5 = 5 π. jež 00 Pvokutnik stni =, = 6 zotimo oko dulje stnie z 0. Nđite oujm otijskog tijel. Rezultt: π. Zdtk 00 (Hvoje, tehničk škol) U kuglu polumje m upisn je stož visine m. Koliki je omje oujm (volumen) stoš pem oujmu (volumenu) kugle? Rješenje 00 Oznčimo s s volumen stoš, s k volumen kugle. Iz oznčenog tokut doivmo polumje ze stoš: v R v - R = R v R = = =. ( ) ( ) Fomul z oujm (volumen) stoš glsi: = v, z oujm (volumen) kugle: = π. Gledmo omje volumen stoš i kugle:
3 ( ) v s v 9 = = = = = 9:. R k R jež 00 U kuglu polumje m upisn je stož visine m. Koliki je omje oujm (volumen) kugle pem oujmu (volumenu) stoš? Rezultt: : 9. Zdtk 005 (Di, ekonomsk škol) Pvokutnik povšine 0 m oti oko dulje stnie z 90º. Koliko je oplošje i volumen otionog tijel ko je zlik duljin stni pvokutnik 5.5 m? Rješenje 005 Iz pozntih podtk nđemo stnie i : 90 P = 0 = 0 = 0 ( + 5.5) = = 0 = 5.5 = 5.5 = ± 5.5 ± 0.5 ( 0) 5.5 ± ± 0.5, = = = =. Duljin stnie iznosi: = = =.5 m. Td je duljin stnie jednk: = = = 8 m. Rotijom pvokutnik oko dulje stnie doije se vljk čij je visin v = i polumje =. Z oplošje i volumen vljk vijede fomule: ( ) O = + v, = v. udući d pvokutnik oti z 90º =, čunmo smo četvtinu od ijelog oplošj i volumen: O = ( + v) = ( + v) = ( + ) =.5 (.5 + 8) =.5 m, = v = =.5 8 =.5 π m. jež 005 Pvokutnik povšine 0 m oti oko dulje stnie z 80º. Koliko je oplošje i volumen otionog tijel ko je zlik duljin stni pvokutnik 5.5 m? Rezultt: O = 6.5π m, = 5π m. Zdtk 006 (Gon, tehničk škol) Poočni idovi pvilne uspvne četveostne pimide sukldni su dijgonlm osnovie. ko je duljin id osnovie 6, ond volumen kugle opisne toj pimidi iznosi. 7 π. 96 π. 6 π D. π E. 6 6π Rješenje 006 Osnovi pvilne uspvne četveostne pimide je kvdt. ko je duljin stnie kvdt, ond je duljin dijgonle d =.
4 Iz uvjet zdtk slijedi = 6. = d = 6 Polem iz ti dimenzije (kugl je opisn toj pimidi) možemo peiti, pevesti n polem u dvije dimenzije (kužni je opisn jednkostničnom tokutu duljine stnie 6. Polumje kužnie opisne jednkostničnom tokutu duljine stnie čun se po fomuli =. Zto je: = 6 6 = = = olumen kugle iznosi: 6 = π = ( 6 ) π = 8 6 π = [ djelomično kojenovnje] = = π = 6π. jež 006 Poočni idovi pvilne uspvne četveostne pimide sukldni su dijgonlm osnovie. ko je duljin id osnovie 6, koliko je oplošje kugle opisne toj pimidi? Rezultt: 96π. Zdtk 007 (Ivn, tehničk škol) Svi idovi koji izlze iz jednog vh pimide međusono su okomiti i imju duljine =, =, =. Nđi polumje sfee opisne toj pimidi. Rješenje 007 d d Sfe opisn pimidi istodono je opisn i kvdu s idovim, i. Polumje sfee je: D = D = + +, gdje je D poston dijgonl kvd. jež 007 Svi idovi koji izlze iz jednog vh pimide međusono su okomiti i imju duljine = 8, = 6, = 5. Nđi polumje sfee opisne toj pimidi. Rezultt: 5 5. Zdtk 008 (Gog, gimnzij) Sfe polzi koz vhove donje osnovke koke id duljine 8 i dodiuje gonju osnovku koke. Nđite sfee. Rješenje 008 S S - D N N d
5 S slike vidi se: d d = = ( ) = + = + + d = ( ) + 8 = / = = = 6. jež 008 Sfe polzi koz vhove donje osnovke koke id duljine i dodiuje gonju osnovku koke. Nđite sfee. Rezultt: 9. Zdtk 009 (nte, gimnzij) Tokut s stnim, i oti oko stnie. ko je duljin visine n stniu jednk m, odedite volumen nstlog otijskog tijel. Rješenje 009 x olumen nstlog otijskog tijel jednk je zoju volumen dvju stož koji imju zjedničku osnovku (zu) polumje i visine x i y: = x y ( x y) m. π + π = π + = π x + y = jež 009 Tokut s stnim, i oti oko stnie. ko je duljin visine n stniu jednk 6 m, odedite volumen nstlog otijskog tijel. Rezultt: m. Zdtk 00 (Ivn, tehničk škol) Pvokutni tokut ( = 5, = 0) oti oko osi koz vh okomite n hipotenuzu. Nđite oplošje otijskog tijel. Rješenje 00 y S Uočimo pvokutn tokut i pomoću Pitgoin poučk izčunmo hipotenuzu : = + = + v = = N D = 65 / = 5. isin v pvokutnog tokut doije se pomoću fomul z povšinu tokut: P = v 5 0 = / v = = =. v 5 P = Uočimo pvokutn tokut S i pomoću Pitgoin poučk nđemo S : S = S S = 5 S = 5 S = 8 / S = 9. Nstlo je tijelo knji stož iz kojeg je izvđen mnji stož. E R = = D = = 5, = S = SE = 9 s = = DE = = 0, s = = E = = 5 Oplošje tko doivenog otijskog tijel sstoji se od: 5
6 osnovke knjeg stoš... O = R π = 5 π = 65 π, plšt knjeg stoš... O = ( R + ) s = ( 5 + 9) 0 = 680 π, plšt mnjeg stoš... O = s = 9 5 = 5 π. Oplošje otijskog tijel iznosi: O = O + O + O = 65 π π + 5 π = 0 π. jež 00 Pvokutni tokut ( = 5, = 0) oti oko osi koz vh okomite n hipotenuzu. Nđite oujm otijskog tijel. π v Rezultt: ( ) v R v = R + + R = ( R + ) = 00 π. Zdtk 0 (Ivn, gimnzij) U uspvni stož polumje = i visine v = upisn je kok. Nđite duljinu id koke. Rješenje 0 D N D N Iz dijgonlnog pesjek koke i stoš zjedno vidi se d su tokuti D i N slični. N = =, N = v =, D =, D = N DN = = Postvimo zmje: D : D = N : N : = : = ( ) = = = = /: =. jež 0 U uspvni stož polumje = i visine v = upisn je kok. Nđite duljinu id koke. Rezultt: =. Zdtk 0 (Ivn, gimnzij) Pvilnom oktedu id = 6 upisn je kugl. Koliki je polumje kugle? Rješenje 0 ko je oko sfee polumje opisn pimid kojoj je oplošje O, td se oujm pimide može izčunti n sljedeći nčin: zmislimo d je sedište sfee vh svih pimid kojim su osnovke osnovk pimide i sve njezine poočke, visin svih je polumje upisne sfee. udući d smo pimidu stvili n niz mnjih pimid, njezin oujm iznosi: 6 ( n ) = P + P + P + + P n = + P + P + P + + P = O Rčunmo oujm okted:
7 d = v d = v = v = v = / v =. Okted je jedno od pet pvilnih tijel i omeđeno je s osm jednkostničnih tokut. olumen okted iznosi: Polumje upisne kugle je: = v = =. = O = 8 8 = = / = 6 = = = = = = =. jež 0 Pvilnom oktedu id = 6 upisn je kugl. Koliko je oplošje kugle? Rezultt: O = π. Zdtk 0 (i, hotelijesk škol) U koku zdnog id upisn je kugl. Koliko u postoim iznosi oujm kugle s oziom n oujm koke? Rješenje 0 v d udući d je kugl polumje upisn u koku zdnog id, vijedi: Gledmo omje oujmov kugle i koke: =. ku 8 π 5.6 = = = = = 0.56 = = 5.6% ko jež 0 U koku zdnog id upisn je kugl. Koliko u postoim iznosi oplošje kugle s oziom n oplošje koke? Rezultt: 5.6%. Zdtk 0 (Kety, fmeutsk škol) U koku su upisni istostni vljk i kugl. Odedi : :, gdje je oujm kugle, oujm istostnog vljk i oujm koke. Rješenje 0 Ponovimo! 7
8 Oujm kugle: = π. Oujm istostnog vljk: = π (istostni vljk je uspvni kužni vljk kojemu je duljin s izvodnie jednk dijmetu znog kug, s = v = ). Oujm koke: =. udući d su istostni vljk i kugl upisni u koku duljine id, z omje oujmov vijedi: : : : : = : : : : = 8 8 pomnožimo : : : : = 6 svkičln s : : = : : : : = π : π :. 6 jež 0 U koku su upisni istostni vljk i kugl. Odedi : :, gdje je oujm koke, oujm istostnog vljk i oujm kugle. Rezultt: : π : π. Zdtk 05 (Kety, fmeutsk škol) U uspvni kužni stož oujm, čij izvodni s zom ztv kut od 60, upisn je kugl. Koliki je oujm kugle? Rješenje 05 Ponovimo! Oujm stoš: = v, gdje je polumje kug (ze), v visin stoš, Oujm kugle: = π, gdje je polumje kugle. udući d izvodni stoš s zom ztv kut od 60, dijmetlni pesjek stoš je jednkostničn tokut p oujm stoš iznosi: s = v s = s =. Kko je kugl upisn u stož njezin je polumje jednk visine stoš: v R Oujm kugle je: R = v R = R =. 8
9 = R = π π π. k k = = k 7 k 7 Gledmo omjee oujmov: 7 7 k = k = k = k = =. s 7 9 k s s s s 9 jež 05 U uspvni kužni stož oujm 8 m, čij izvodni s zom ztv kut od 60, upisn je kugl. Koliki je oujm kugle? Rezultt: 6 m. Zdtk 06 (Kety, fmeutsk škol) tnjom om oko njegove dulje dijgonle nstje tijelo oujm dv put mnjeg od oujm tijel koje nstje vtnjom om oko njegove kće dijgonle. Koliki je omje duljin dijgonl e : f? (e > f) Rješenje 06 Ponovimo! Oujm stoš: = v, gdje je polumje kug (ze), v visin stoš. Dijgonle om međusono su okomite i spolvljju se. e tnjom om oko njegove dulje dijgonle e nstje tijelo koje se sstoji od dv stoš s zjedničkom zom. f e Polumje ze tih stož je, visin svkog od njih je. Zto je volumen nstlog tijel jednk: f e f e = e = e e = f e e = f e. e tnjom om oko njegove kće dijgonle f nstje tijelo koje se sstoji od dv stoš s zjedničkom zom. e f Polumje ze tih stož je, visin svkog od njih je. Zto je volumen nstlog tijel jednk: e f e = f e f e f. f = π π π f = = f f udući d je zog petpostvke zdtk oujm e dv put mnji od oujm f, slijedi: / e e = / : :. f f e π = e f e f π f = e f f = e f = jež 06 tnjom om oko njegove dulje dijgonle nstje tijelo oujm ti put mnjeg od oujm tijel koje nstje vtnjom om oko njegove kće dijgonle. Koliki je omje duljin dijgonl e : f? (e > f) Rezultt: :. f f Zdtk 07 (Kety, gimnzij) Kvdt s stniom duljine oti oko svoje dijgonle. Koliki je volumen tko doivenog tijel? Rješenje 07 = = D = D =, DP = P = =, P = P = v = 9
10 D jež 07 Kvdt s stniom duljine tijel? Rezultt:. Nstlo tijelo sstoji se od dv stoš D i D s zjedničkom zom, kugom polumje. olumen tijel iznosi: = v = v = = = 6 = =. 6 oti oko svoje dijgonle. Koliki je volumen tko doivenog Zdtk 08 (Los-Hlos, gimnzij) Osni pesjek uspvnog stoš pvokutn je tokut. U stož je upisn vljk tko d mu jedn osnovi leži n zi stoš. Pomje ze vljk jednk je njegovoj visini. Koliki je omje volumen stoš i volumen vljk? Rješenje 08 Zto je: R v Rčunmo omje volumen stoš i volumen vljk: udući d je osni pesjek uspvnog stoš pvokutn tokut, tokut S je pvokutn jednkokčn: 0 S = S = R. Tokut P je, tkođe, pvokutn jednkokčn: P = P =. Pomje ze vljk jednk je njegovoj visini p vijedi: SP =. S = SP + P R = + R =. = h volumen stoš R R ( s s R s ) = = = v volumen vljk v 6 v = h 6 s = s = s = : 9 :. s v = v 6 v 6 v jež 08 Osni pesjek uspvnog stoš pvokutn je tokut. U stož je upisn vljk tko d mu jedn osnovi leži n zi stoš. Pomje ze vljk jednk je njegovoj visini. Koliki je omje volumen vljk i volumen stoš? Rezultt: v : s = : 9. P 5 P S v R 5 Zdtk 09 (Los-Hlos, gimnzij) U kvdt stnie = 6 upisn je kug. Lik koji je zlik kvdt i kug oti oko dijgonle kvdt. Nđite otijski volumen.
11 Rješenje 09 Ponovimo! Dijgonl kvdt stnie iznosi d =. olumen stoš: = h, volumen kugle: = π. = = =. D E ( ), Rotijom kvdt D oko, n pimje dijgonle D, doiju se dv stoš s zjedničkom zom, kugom s sedištem u točki S i polumjeom i visinom 6 = S = S = = = = 6 h = SD = S = = = = olumen nstlog tijel iznosi: ( ) 6 s = s = s = π. Rotijom kug oko dijgonle D doije se kugl polumje R = SE = olumen kugle je: = 6. k = = k 8 k Rotijski volumen iznosi: = s = 6 = 6 = 6 6 k 6. ( ) = 6 6 = 6 π. jež 09 U kvdt stnie = upisn je kug. Lik koji je zlik kvdt i kug oti oko dijgonle kvdt. Nđite otijski volumen. Rezultt: = ( ). Zdtk 00 (Los-Hlos, gimnzij) U polukuglu polumje 5 upisn je vljk čij je visin jednk pomjeu njegove ze. Nđite volumen vljk. Rješenje 00 R S 6 S olumen vljk iznosi: 5 P S slike vidi se: S =, P =, SP = 5. Uočimo pvokutn tokut SP i pomoću Pitgoin poučk nđemo polumje ze vljk: S + P = SP + = 5 ( ) ( ) + = 5 5 = 5 /:5 = =..
12 =, h = = = π = π. = h jež 00 U polukuglu polumje 5 upisn je vljk čij je visin jednk pomjeu njegove ze. Nđite volumen vljk. Rezultt: 6 π.
VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2
Zdtk (Romn, gimnzij) Sdnji jdnkokčnog tpz im duljinu 5 ko su dijgonl mđusono okomit, kolik j njgo pošin? Rjšnj udući d j u jdnkokčnom pokutnom tokutu isin osnoi jdnk poloini osnoi, ijdi: x = + = x + y
γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2
Zdtk (Slvi, gimnzij) Duljine strni trokut čine ritmetički niz (slijed) s rzlikom Jedn kut iznosi Koliki je opseg trokut? Rješenje inči udući d duljine strni trokut čine ritmetički niz (slijed) s rzlikom,
KUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
Priprema za ispit znanja trigonometrija pravokutnog trokuta
Pipem z ispit znnj tigonometij pvokutnog tokut 1. Zoj duljin ktet pvokutnog tokut jednk je 12 m, jedn kut tokut iznosi 58⁰. Kolik je duljin hipotenuze ovog tokut? + = 12 = 58⁰ =? S oziom d se u zdnim podim
c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]
Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom
Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH
dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču
PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu
TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β
TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α
Tada je obujam ostatka kocke jednak: b
Ztk (Mrko, gimnzij) Jenom ijgonlom osnoke kr položimo rninu koj n rugoj osnoki prolzi smo jenim rhom đite omjer oujmo nstlih tijel Rješenje đimo pro oujm pirmie: + = = = = T je oujm osttk koke jenk: 5
= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi
Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim
ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.
Zdtk 4 (4, TUŠ) Kolik je mjer njmnjeg kut u trokutu kojemu su strnie duljin 7 m, 8 m i 9 m? Rješenje 4 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Nsuprot većoj strnii u trokutu
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.
Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6
Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
Priprema za ispit - RJEŠENJA
Priprem z ispit - RJEŠENJA 1. Odredi duljinu strnie i kutove trokut ABC ko je = 16 m, = 11.2 m te + = 93⁰. = 16 m = 11.2 m + = 93⁰,,, =? Njprije ćemo izrčunti kut jer je = 180⁰ - ( + ) = 87⁰ No, sd znmo
SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1
A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f
Mte ijug: Rijeseni zdci iz vise mtemtike 8. ODREDJENI INTEGRALI 8. Opcenito o odredjenom integrlu Odredjeni integrl je grnicn vrijednost sume eskoncnog roj clnov svki cln tezi k nuli i ozncv se s : n n
II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v
1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )
.RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti
sin 30,, a c b d C Sa slike vidi se:
Zadatak 08 (Gimnazijalka, gimnazija) Nad stanicom B jednakostaničnog tokuta BC konstuiana je polukužnica koja dia iznuta ostale dvije stanice tokuta. ko je duljina stanice tokuta BC jednaka 6 cm, koliki
Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.
Многоугао Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла 1 Obele`i svki mnogougo, ztim npi{i kojoj vrsti po broju strnic pripd. Petougo Ncrtj osmougo FGH. Obele`i wegov temen. ) Npi{i temen
Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a
Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1 Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni
Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
x y 2 9. Udaljenost točke na osi y od pravca 4x+3y=12 jednaka je 4. Koja je to točka?
MATEMATIKA Zdci s držvne mture viš rzin Brojevi i lgebr Funkcije Jedndžbe i nejedndžbe Geometrij Trigonometrij LINEARNA FUNKCIJA 1. Uz koji uvjet jedndžb A+By+C=0 predstvlj prvc?. Koje je znčenje broj
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Koliko sati toga dana je razina vode bila iznad 30 cm? A) 5 B) 6 C) 7 D) 9 E) 13 Rješenje: E. Rješenje: A A) 1 B) 2 C) 6 4 D) 3 4 E) 2.
MATEMATIČKI KLOKAN S 6 700 000 sudionik u zemlji Europe, Amerike, Afrike i Azije Četvrtk,. ožujk 0. Trjnje 7 minut Ntjecnje z Student (IV. rzred SŠ) * Ntjecnje je pojedinčno. Rčunl su zbrnjen. * Svki zdtk
2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P =
Zadatak (Tomislav gimnazija) Nađite sve pravokutne trokute čije su stranice tri uzastopna parna roja Rješenje inačica pća formula za parne rojeve je n n N udući da se parni rojevi povećavaju za možemo
II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
( ) ( )
ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 9. siječnj 05. 4. rzred-rješenj OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ
Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:
tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene
Metode rješavanja izmjeničnih krugova
Strnic: V - u,i u(t) i(t) etode rešvn izmeničnih kruov uf(t) konst if(t)konst etod konturnih stru etod npon čvorov hevenin-ov teorem Norton-ov teorem illmn-ov teorem etod superpozicie t Strnic: V - zdtk
( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
gdje je Q naboj što ga primi kondenzator, C kapacitet kondenzatora.
Zadatak 06 (Mimi, gimnazija) Elektična enegija pločastog kondenzatoa, kapaciteta 5 µf, iznosi J Kolika je količina naboja pohanjena na kondenzatou? Rješenje 06 = 5 µf = 5 0-5 F, W = J, =? Enegija nabijenog
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore
MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni
PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:
Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,
Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Mimoilazni pravci. Ela Rac Marinić Kragić, Zagreb
Mimoilzni prvci El Rc Mrinić Krgić, Zgreb Dv se prvc u rvnini ili sijeku ili ne sijeku. Ako se sijeku, sjecište može biti jedn tok, prvci se mogu i poklpti. Ovj drugi sluj zjedno s slujem kd dv prvc nemju
POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke
Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski
4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.
Strnic: X stosmjerni krugovi Prilgođenje n mksimlnu sngu. Rješvnje linernih mrež: Strnic: X. zdtk Otpor u kominciji prem slici nlzi se u posudi u kojoj vld promjenjiv tempertur. Pri temperturi ϑ = 0 C,
TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)
TEKSTOV ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektomgnetike (stuijski pogm EEN, 22/). Oeiti silu koj eluje n tčksto opteećenje Q smešteno izn polusfeične povone izočine nultog potencijl. 2. Oeiti elimične kpcitivnosti
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA
5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMEARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINAAMA 5. Funkcije zadane u paametaskom obliku Ako se koodinate neke tocke,, zadaju u obliku funkcije neke tece pomjenjive, koja se tada naziva paameta,
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.
Osnove elektrotehnike I prcijlni ispit 3..23. RIJNT Prezime i ime: roj indeks: Profesorov prvi postult: Što se ne može pročitti, ne može se ni ocijeniti... U vzdušni pločsti kondenztor s rstojnjem između
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
PRIMENA INTEGRALA
www.mtmtinj.com PRIMENA INTEGRALA P ngo što knmo s izčunvnjm povšin, dužin luk, zpmin ili povšin otcion povši momo odditi: - pomoću p tčk ispitmo tok i nctmo kivu kivko j to nophodno - gnic intgl nđmo
1 Ekstremi funkcija više varijabli
1 Ekstremi funkcij više vrijbli Definicij ekstrem funkcije: Funkcij u = f(x 1, x 2,, x n ) im u točki T ( 1, 2,, n ) A) LOKALNI MINIMUM f( 1, 2,, n ) ko z svku točku T vrijedi nejednkost: T ( 1 + dx 1,
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.
šnj A/ kolokvijum iz prdmt MENI SISEMI U ELEKOMUNIKACIJAMA. jnur. Zdtk. D i prikznim urđjm mogl mriti mplitud čtvrtog hrmonik u mmorijki lok tr d ud upin ditrovn zin unkcij ( t) y co π Izlz iz urđj j td
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V
( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Formule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov
Formule iz Mtemtike II Mndi Orlić Tin Perkov INTEGRALI NEODREDENI INTEGRALI Svojstv 1. (f(x) ± g(x)) = ± g(x) 2. = Tblic integrl f(x) F(x) + C x + C x x +1 +1 + C 1 x ln x + C 1 x+b ln x + b + C e x e
Primjene odreženog integrala
VJEŽBE IZ MATEMATIKE Ivn Brnović Miroslv Jerković Lekcij 5 Primjen određenog integrl Poglvlje Primjene odreženog integrl. Povr²in rvninskog lik Z dni rvninski lik omežen krivuljm y = f(x) i y = g(x) te
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA školsk 0./04. godin TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD Test koji trebš riješiti im 0 zdtk. Z rd je predviđeno 0 minut. Zdtke ne morš rditi prem redoslijedu
a C 1 ( ) = = = m.
Zdtk 4 (Petr, gimzij) Dvije tke leće, koverget jkosti + dpt i diverget jkosti 5 dpt, slijepljee su zjedo Predmet se lzi 5 cm ispred kovergete leće Odredite gdje je slik predmet ješeje 4 C = + m -, C =
MATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija
MATEMATIKA seminri studij: Prehrmben tehnologij i Biotehnologij Sdržj Integrlni rčun funkcije jedne vrijble. Uvod................................. Odredeni (Riemnnov) integrl. Problem površine........
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv
Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.
Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Radni materijal 17 PRIZME
Radni materijal 17 PRIZME Odreži i zalijepi slike u bilježnicu, izvedi formule za oplošje i obujam, označi i izvedi formule za plošne i prostorne dijagonale. Oplošje OBP = + Volumen ili obujam V = Bv slika
( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću
Reltivno irovnje tečnosti Trnsltorno kretnje sud s tečnošću Zdtk Cistern čiji je orečni resek elis oluos i b nunjen je tečnošću ustine i kreće se rvolinijski jednklo ubrzno ubrznje w o orizontlnoj rvni
MATEMATIČKI KLOKAN C 2018.
MATEMATIČKI KLOKAN C 018. RJEŠENJA ZADATAKA Pitnj z 3 od: 1. Koliko je (0 + 18) : (0 18)? A) 18 B) 19 C) 0 D) 34 E) 36 Rješenje: B) 19 (0 + 18) : (0 18) = 38 : = 19.. Kd se slov u riječi MAMA npišu vertiklno
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N
ŠKOLSKO/OPĆINSKO NTJENJE IZ FIZIKE 2.2.2009. Osnovn škol Uut: U svim zdcim gdje je to otrebno koristiti g = 10 N/kg. 1. zdtk (7 bodov) ) Slik 1 rikzuje olugu u rvnoteži n kojoj se nlze dv rsten i neoznti
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje