IUPAC nomenklatura cikloalkana Imenuju se tako što se na ime alkana doda prefiks ciklo. Cikloalkil-grupe:

Σχετικά έγγραφα
Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Sistem sučeljnih sila

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2.6 Nepravi integrali

4. Relacije. Teorijski uvod

PRIMENA INTEGRALA

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

C C C C C C C C C C C C H C CH 2 H 3 C H. Br C CH 2. 1 konjugovane 2 izolovane 3 kumulovane C=C veze. C=C veze. C=C veze. 1,3-cikloheksadien

Dekompozicija DFT. Brzi algoritmi na bazi radix-2. Brza Furijeova transofrmacija. Tačnost izračunavanja. Kompleksna FFT OASDSP 1: 7 FFT

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

1.4 Tangenta i normala

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1


C M. V n: n =, (D): V 0,M : V M P = ρ ρ V V. = ρ

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Teorijske osnove informatike 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Industrijski kaloriferi

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Reverzibilni procesi

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

numeričkih deskriptivnih mera.

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

5. Karakteristične funkcije

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Diskretne matematièke strukture

Klasifikacija nosača Klasifikacija opterećenja Sile i momenti u poprečnom preseku. Pojam statičkog nosača

Operacije s matricama

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Το άτομο του Υδρογόνου

Transcript:

IKLOALKANI n n iklični ugljovodonici gd su tomi mñusobno povzni vzm. Prstnovi (broj tom u prstnu): mli (-4), obični (5-7), srdnji (8-1), vliki (1...). IUPA nomnkltur ciklolkn Imnuju s tko što s n im lkn dod prfiks ciklo ciklopropn ciklopntn ciklobutn ciklohksn 1 Polisupstituisni sistmi: numrcij -tom u prstnu s vrši njmnjim brojvim o ko su moguć tkv rdosld, bcdnim rdom s odrñuj prdnost supstitunt mnj jdinic s smtrju supstituntim vćih: o propilciklopntn (n ciklopntilpropn) o ciklohksiloktn (n oktilciklohksn). mtilciklopropn l 1 4 5 1-hlor--mtil-4-propilciklopntn pogršno -hlor-1-mtil-4-propilciklopntn ciklobutilciklohksn iklolkil-grup: 1-til-1-mtilciklobutn 1 6 5 4 -til-1,1-dimtilciklohksn pogršno 1-til-,-dimtilciklohksn 1 1 1 (princip rzlikovnj n prvoj tcki) ciklopropil- ciklobutil- ciklopntil- ciklohksil- 1-mtilciklohksil-

4 STEREOIZOMERIJA disupstituisnih ciklolkn Disupstituisni ciklolkni kod kojih su supstitunti n rzličitim tomim posduju: cis- (s ist strn prstn) i trns- (s suprotn strn prstn) izomr. 1,-dimtilciklohksn cis cis-1,-dimtilciklohksn trns trns-1,-dimtilciklohksn FIZIČKE OSOBINE IKLOALKANA Imju viš tmprtur ključnj i topljnj, ko i gustinu, u odnosu n lkn rvnog niz (s istim brojm -tom): jč Londonov sil ko i bolj pkovnj u kristlnoj rštci su rzultt krutih i simtričnijih cikličnih sistm. T klj i T t ciklopntn i pntn Jdinjnj T klj ( ) 49, 6 T t ( ) 9,9 19,8 N rstvrju s u vodi, dobro s rstvrju u orgnskim rstvrčim. Pžnj: cis- i trns-izomri su DIASTEREOMERI jdino s rskidnjm vz mogu prtvrti jdn u drugi!!!

5 6 DOBIJANJE IKLOALKANA U industriji: prrdom nft. Lbortorijsko dobijnj 1. idrognovnj romtičnih ugljovodonik bnzn Ni p, ciklohksn. Dhlognovnj dihlognskih drivt lkn (r-j ciklizcij) ( ) n n = 1-4 X X N ili Zn ( ) n EMIJSKE REAKIJE IKLOALKANA iklopropn i ciklobutn imju spcifično hm. ponšnj prstn s lko otvr. Br FBr Br Br Br Br iklopntn i ciklohksn podlžu istim rkcijm ko i lkni. l 5 o hν 5 l o hν Σ = 6 izomrnih monohlornih drivt (ukljucujuci i gom. izomr) o mtilciklohksn Br hν l hlorciklohksn l (hlormtil)ciklopntn l cis-1-hlor-- -mtilciklopntn trns- Br 1-brom-1- -mtilciklohksn (glvni proizvod) l 1-hlor-1- -mtilciklopntn l cis-1-hlor-- -mtilciklopntn trns- 7 izomrnih monobromnih drivt (ukljucujuci i gom. izomr) (spordni proizvodi) Pd o = -7,6 kcl mol -1 Pd

7 8 NAPON PRSTENA I STRUKTURA IKLOALKANA Toplot sgorvnj ( sg ) ukzuj n postojnj npon u prstnu (nprznj molkul). iklopropn (60º) i ciklobutn (88,9º) imju uglov vz koji znčjno odstupju od ttrdrskog od 109,5º: prstnovi pod nponom. Ukupn npon prstn j kombincij: torzionog (klipsnog) npon i ugonog npon. IKLOPROPAN Prstn j plnrn, prilično krut. Svi -tomi s nlz u klipsnom položju (klipsni ili torzioni npon). N postoji rotcij oko vz koj bi omogućil stpničstu konformciju. Ugo vz j 60. sp O -tom s prklpju pod izvsnim uglom svijn [bnn ili Τ (tu)] vz. Ugoni npon: nrgij potrbn z distorziju (krivljnj) ttrdrskih -tom, ko uslov z ztvrnj prstn. Vom j rktivn: prstn s lko otvr, otvrnjm prstn s oslobñ ugoni npon. 60 o

9 10 IKLOBUTAN IKLOPENTAN Prstn nij plnrn vć nbrn (svijn pod uglom od oko 6 ). Postoji rotcij oko vz brz invrzij iz jdn konformcij u drugu (molkul "flipuj"). Ugo vz j 88,5. Odstupnj od plnrnosti: dlimično smnjuj klipsni npon, ugoni npon j zntno mnji ngo kod ciklopropn, iko su vz svijn. Mnj j rktivn od ciklopropn: podlž otvrnju prstn, otvrnjm prstn s oslobñ ugoni npon. 90 o kd bi ciklobutn bio plnrn Ptougo im unutršnj uglov od 108º (skoro ttrdrsk). Ipk, ciklopntn nij plnrn nbrn j (svijn). Odstupnj od plnrnosti: smnjuj klipsni npon li povćv ugoni npon. Postoj konformcij (brzo prlz jdn u drugu): kovrt i polustolic. Slbo j rktivn: mli ugoni npon. kovrt 108 o kd bi ciklopntn bio plnrn

11 1 IKLOEKSAN: ciklolkn bz npon! 10 o kd bi ciklohksn bio plnrn Prstn skoro bz ugonog npon nij plnrn. Postoji u bzbroj konformcij. Njstbilnij konformcij j tzv. STOLIA. Dv tip vz: ksijln () prlln glvnoj osi molkul, kvtorijln () normln n glvnu osu molkul. Vlik stbilnost: svi -tomi s nlz u stpničstoj konformciji (klipsni npon j minimln), -tomi su n dovoljnoj udljnosti nm strnih smtnji. molkulsk os Flipovnj prstn Intrkonvrzij stoličst konformcij flipovnj prstn: sv ksijln vz prlz u kvtorijln i obrnuto!!! Y 1 X 6 5 4 rvnotž! Y X 1 Drug znčjn konformcij j KADA (lñ): mnj stbiln od stolic 8 klipsnih -tom (n,, 5 i 6) klipsni npon, strn smtnj izmñu -tom n 1 i 4 trnsngulrni npon 1. Trnsngulrni npon: strno ngomilvnj grup prko prstn (trnsngulrn intrkcij). 6 5 4

1 14 KONFORMAIONA ANALIZA SUPSTITUISANI IKLOEKSANA Monosupstituisni ciklohksni Mtilciklohksn -konformr mnj stbiln Aksijlni konformr: -konformr 1,-diksijln intrkcij ksijln -grup i ksijln -tom strno odbijnj. Ekvtorijlni konformr: kvtorijln -grup j uprvljn u prostor od osttk molkul nm 1,-diksijlnih intrkcij. Vžno: s porstom voluminoznosti lkil-grup: kod -konformr s povćv 1,-diksijln intrkcij, o voluminoznost rst: - < -( ) < -( ) Disupstituisni ciklohksni 1,1-disupstituisni ciklohksn Kd su supstitunti n istom -tomu, STABILNIJI j konformr kod kog j voluminoznij grup u kvtorijlnom položju!!! 1-trc-butil-1-mtilciklohksn ( ) 1,1-dimtilciklohksn ist stbilnost (isti sdrzj E) ( ) mnj stbiln jc lkil-grup i -tom s rzlikuju! Jč su kd j ( ) gup u ksijlnom položju!!! -grup i -tom su idntin!

15 16 1,-dimtilciklohksn (cis- i trns-) is-1,-dimtilciklohksn 1,-dimtilciklohksn (cis- i trns-) is-1,-dimtilciklohksn ist stbilnost,-konformr (isti sdrzj E),-konformr Trns-1,-dimtilciklohksn,-konformr mnj stbiln,-konformr -grup i -tom su idntičn!,-konformr: svk - grup i - tom!,-konformr: ob -grup su u kvtorijlnom položju (NEMA 1,- diksijln ).,-konformr mnj stbiln Trns-1,-dimtilciklohksn,-konformr ist stbilnost (isti sdrzj E),-konformr,-konformr,-konformr: dv -grup i -tom!,-konformr: ob -grup su u kvtorijlnom položju (NEMA 1,- diksijln ). -grup i -tom su idntičn! Vžno: Zbog odsustv 1,-diksijlnih intrkcij,,-konformr trns-1,- dimtilciklohksn j od dv konformcij cis-1,-dimtilciklohksn p j trns-1,-dimtilciklohksn STABILNIJI od cis-. Vžno: Zbog odsustv 1,-diksijlnih intrkcij,,-konformr cis-1,- dimtilciklohksn j od dv konformcij trns-1,-dimtilciklohksn p j cis-1,-dimtilciklohksn STABILNIJI od trns-.

17 18 1,4-dimtilciklohksn (cis- i trns-) is-1,4-dimtilciklohksn ist stbilnost (isti sdrzj E),-konformr,-konformr -grup i -tom su idntičn! Policiklični lkni Složn struktur u kojim ili viš prstnov dl -tom, pri čmu prstnovi mogu biti kondnzovni ili prmošćni. Kondnzovni biciklični sistm: Trns-1,4-dimtilciklohksn,-konformr mnj stbiln,-konformr,-konformr: svk - grup i - tom!,-konformr: ob -grup su u kvtorijlnom položju (NEMA 1,- diksijln ). Prmošćni biciklični sistm: dklin (biciklo[4.4.0]dkn) ili norbornn (biciklo[..1]hptn) Vžno: Zbog odsustv 1,-diksijlnih intrkcij,,-konformr trns-1,4- dimtilciklohksn j od dv konformcij cis-1,4-dimtilciklohksn p j trns-1,4-dimtilciklohksn STABILNIJI od cis-. Spiro-jdinjnj (dv prstn dl jdn tom): spiro[.]hksn