PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA 2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 (pomagalo dozvoljeno na kolokviju)

Σχετικά έγγραφα
7. ELEMENTARNE FUNKCIJE

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA PISANI DIO ISPITA IZ MATEMATIKE 2

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

7 neg. ( - ) neg. ( - ) poz. (+ ) poz. (+ )

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Skripta za usmeni ispit iz IM1

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Matematika - usmeni dio ispita Pitanja i rješenja

2.6 Nepravi integrali

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

PREGLED MINIMALNIH ZNANJA IZ MATEMATIKE ZA ZANIMANJA:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja MATEMATIKA

REPETITORIJ MATEMATIKE za studente elektrotehnike

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

FOURIEROVI REDOVI I INTEGRALI

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

FORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost


Matematička analiza 1 dodatni zadaci

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

7 Algebarske jednadžbe

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Mališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

1.4 Tangenta i normala

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

R A D N I M A T E R I J A L I

Trigonometrijske funkcije

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Operacije s matricama

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Zadaci iz Osnova matematike

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DETERMINANTE I MATRICE

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Uvod u teoriju brojeva

18. listopada listopada / 13

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

1 Pojam funkcije. f(x)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

pismeni br : Odrediti interval konvergencije reda = 11.2: Metodom varijacije konstante odrediti opće rješenje jednadžbe ( x

4. Relacije. Teorijski uvod

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Granične vrednosti realnih nizova

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

Integralni raqun. F (x) = f(x)

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Uvođenje pojma određenog integrala u srednjoškolskoj nastavi matematike 1

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Svojstvene vrednosti matrice

DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

4.1 Elementarne funkcije

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Izrada Domaće zadaće 4

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Transcript:

PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE (pomglo dozvoljeo kolokviju) Opći pojmovi: I REALNE FUNKCIJE JEDNE REALNE VARIJABLE Nek su X, Y R Rel fukcij f : X Y je svko pridruživje koje svkom elemetu skup X pridružuje točo jed elemet skup Y Skup X ziv se prirodo područje defiicije (dome) fukcije f, skup Y područje vrijedosti (kodome) fukcije f Svk rel fukcij je potpuo određe zdvjem skupov X i Y, te propis kojim se elemetim skup X pridružuju elemeti skup Y Dvije rele fukcije su jedke ko istovremeo imju jedke domee, jedke kodomee i jedke propise pridruživj Rel fukcij f je ijekcij ko vrijedi implikcij: (f ( ) = f ( )) ( = ) Rel fukcij f je surjekcij ko z svki Y postoji brem jed X tkv d je = f () Rel fukcij f je bijekcij ko je istovremeo i ijekcij i surjekcij Iverz rele bijekcije f : X Y je rel fukcij f : Y X tkv d je (f f )() = (f f )() = Propis iverz bijekcije f se može odrediti sljedećim lgoritmom: Kork Zpisti = f () Kork Iz prethode jedkosti izrziti pomoću Dobivei izrz je propis iverz f Grf rele fukcije f je skup Γ( f ) := {(, f ()): X} O se običo predočv u prvokutom koorditom sustvu u rvii tko d se os pscis ose vrijedosti ezvise vrijble, os ordit ose vrijedosti f () Rvisk krivulj K je grf eke rele fukcije ko i smo ko svki prvc uspored s osi ordit siječe krivulju K u jviše jedoj točki Grf iverz bijekcije f može se dobiti zrcljejem grf bijekcije f s obzirom prvc = Rel fukcij f : X Y je omeđe odozdo ko postoji brem jed m R tkv d z svki X vrijedi f () m Rel fukcij f : X Y je omeđe odozgo ko postoji brem jed M R tkv d z svki X vrijedi f () M Rel fukcij f : X Y je omeđe ko je omeđe i odozdo i odozgo Rel fukcij f : X Y je rstuć ko z sve, X vrijedi: ( < ) (f ( ) f ( )) Rel fukcij f : X Y je strogo rstuć ko z sve, X vrijedi: ( < ) (f ( ) < f ( )) Rel fukcij f : X Y je pdjuć ko z sve, X vrijedi: ( < ) (f ( ) f ( )) Rel fukcij f : X Y je strogo pdjuć ko z sve, X vrijedi: ( < ) (f ( ) > f ( )) Svk strogo rstuć, odoso strogo pdjuć fukcij je ijekcij (Obrt tvrdj ije toč) Rel fukcij f : X Y je pr ko z svki X istovremeo vrijede tvrdje: o ( ) X; o f ( ) = f () Rel fukcij f : X Y je epr ko z svki X istovremeo vrijede tvrdje: o ( ) X; o f ( ) = f () Niti jed pr fukcij ije ijekcij Grf svke pre rele fukcije je oso simetrič s obzirom os orditu (os ) Grf svke epre rele fukcije je cetrlo simetrič s obzirom ishodište prvokutog koorditog sustv u rvii Rel fukcij f : X Y je periodič ko postoji brem jed P R tkv d z svki X istovremeo vrijede tvrdje: o ( + P) X; o f ( + P) = f () Broj P ziv se period fukcije f Njmji strogo pozitiv period T (ko postoji) fukcije f ziv se temelji period Nultočk rele fukcije f : X Y je svki X tkv d je f () = (uz uvjet Y) Nultočk se grfički iterpretir ko sjecište grf fukcije i osi psis (osi ) Poliomi i rciole fukcije: Nek su N,,, R Poliom stupj je fukcij p : R R defiir s k k k = p( ) : = = + + ziv se vodeći koeficijet, slobodi čl poliom p Z = dobiv se kostt fukcij, z = lier fukcij, z = kvdrt fukcij, z = kub fukcij Poliom p tkv d z svki R vrijedi p() = zivmo ulpoliom Svki poliom eprog stupj im brem jedu ultočku Poliom stupj koji im brem + rzličitih ultočk užo je ulpoliom Krtost pojedie ultočke je ukup broj pojvljivj te ultočke u popisu svih ultočk poliom stupj (povljj ultočk su dozvolje) Osovi poučk lgebre: Nek je p poliom stupj s kompleksim koeficijetim Td jeddžb p() = im brem jedo rješeje koje pripd skupu C (Općeito, svki poliom stupj s kompleksim koeficijetim im točo e užo međusobo rzličitih kompleksih ultočk) S je ozče opercij kompozicije fukcij: (f g)() := f [g()] Rstuće i pdjuće fukcije jedim imeom zivmo mootoe fukcije Strogo rstuće i strogo pdjuće fukcije jedim imeom zivmo strogo mootoe fukcije mrsc Boj Kovčić, predvč

PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE (pomglo dozvoljeo kolokviju) Ako su,, sv (e užo međusobo rzličit) rješej jeddžbe p() = u skupu C, od vrijedi rstv: Z svki z C vrijedi ekvivlecij: ( p( z) ) ( p( z) ) p( ) = ( ) = ( ) ( ) = = k k = Bèzoutov poučk: Nek su svi koeficijeti poliom p cijeli brojevi, vodeći koeficijet Ako jeddžb p() = im rješeje Z, od (Ekvivleto, svi kdidti z cjelobroje ultočke poliom s cjelobrojim koeficijetim i vodećim koeficijetom su djelitelji slobodog čl tog poliom) p Nek su svi koeficijeti poliom p cijeli brojevi Ako je = (pri čemu su p Z i q N tkvi d je NZD( p, q ) = ) rješeje q jeddžbe p() =, od istodobo q i p Algebrske opercije s poliomim svode se lgebrske opercije s potecijm Poliom p je djeljiv poliomom q ko je svk ultočk poliom q ujedo i ultočk poliom p, pri čemu krtost te ultočke z poliom q mor biti jviše jedk krtosti te ultočke z poliom p Nek su m, N tkvi d je m < Nek su p poliom stupj m čiji je skup ultočk N, te p poliom stupj čiji je skup ultočk N Prv rciol fukcij je rel fukcij f defiir propisom p( ) f ( ) = p ( ) (*) Njezio prirodo područje defiicije je R\N Skup svih ultočk fukcije f jedk je N \N Pol rciole fukcije f je svki elemet skup N Red pol (k) jedk je krtosti pripde ultočke z poliom p Pol red k je uklojiv ko je pripd ultočk (krtosti točo k) ujedo i ultočk poliom p s krtosti brem k U suprotom, pol je euklojiv Neprv rciol fukcij je fukcij f defiir propisom (*) pri čemu vrijedi m Tkv fukcij uvijek se može pisti ko zbroj poliom (stupj m ) i prve rciole fukcije Prirodo područje defiicije, ultočke i polovi pritom se određuju ko i kod prve rciole fukcije Hrmoijsk fukcij Nek su A, ω i ϕ rele kostte tkve d su A, ω > Hrmoijsk fukcij je fukcij f : R R defiir propisom f () = A si(ω + ϕ) Vrijedost A ziv se mplitud, vrijedost ω kruž frekvecij, vrijedost ϕ fzi pomk fukcije f Njezi temelji period jedk je k ϕ T =, skup svih ultočk N( f ) = : k Z Krkterističe točke svke hrmoijske fukcije jeziu osovu ω ω ϕ ϕ segmetu, T ω ω su ϕ ϕ T ϕ T ϕ T ϕ T =,, T = +, A, T = +,, T = +, A i T = + T, ω ω ω ω ω Superpozicij hrmoijskih fukcij f () = A si(ω + ϕ ) i f () = A si(ω + ϕ ) s istom kružom frekvecijom ω je hrmoijsk fukcij f () = A si(ω + ϕ), pri čemu je ϕ A siϕ + A siϕ = rctg A cosϕ + A cosϕ A = A + A + A A cos( ϕ ϕ ) (Predzk veličie A jedk je predzku izrz A cos ϕ + A cos ϕ ) Npomee:) Ako vrijedi A < i/li ω <, fukcij se svodi gorji oblik primjeom idetitet si( ) = ( ) si i si( ) = si ) Ako je f() = A cos(ω + ϕ), fukcij se svodi gorji oblik primjeom idetitet cos = si + ili cos = si Simbol čitti: dijeli Dkle, zči d je djeljiv s bez osttk Ozku NZD čitti: jveći zjedički djelitelj mrsc Boj Kovčić, predvč

PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE (pomglo dozvoljeo kolokviju) Ekspoecijl i logritmsk fukcij Nek je > rel kostt Fukciju f : R, + defiiru propisom f () = zivmo ekspoecijl fukcij (s bzom ) T fukcij je odozdo omeđe bijekcij koj em ultočk, ije iti pr iti epr iti periodičk Z < < fukcij je strogo pdjuć, dok je z > fukcij strogo rstuć Z = dobiv se kostt fukcij f () =, z svki R Npome: Fukcij f () = b + c, gdje su >,, te b, c im horizotlu simptotu = c Iverz ekspoecijle fukcije s bzom je fukcij g :, + R defiir propisom g () = log T fukcij ziv se logritmsk fukcij (s bzom ) O je eomeđe bijekcij koj im točo jedu ultočku = Fukcij ije iti pr iti epr iti periodičk Z < < fukcij je strogo pdjuć, z > fukcij je strogo rstuć Z = dobiv se fukcij dekdskog logritm (g() = log ), z = e = 7888 dobiv se fukcij prirodog logritm (f () = l ) Hiperbole i re fukcije Nziv Ozk Propis kosius hiperboli ch e + e (lčic) sius hiperboli sh e e tges hiperboli th sh e + e ili ch e e kotges hiperboli cth ch e e ili sh e + e re kosius hiperboli rch l + re sius hiperboli rsh ( ) ( + + ) l re tges hiperboli rth + l re kotges hiperboli rcth + l Osovi idetiteti: ch ± sh = e ± ch sh = cth = th = + ch( ) ch sh sh( ) = sh ch th 5 th( ) = + th cth + cth( ) = cth 7 ch( ± ) = ch ch ± sh sh 8 sh( ± ) = sh ch ± ch sh th ± th 9 th( ± ) = ± th th ± cth cth cth( ± ) = cth ± cth mrsc Boj Kovčić, predvč

PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE (pomglo dozvoljeo kolokviju) Formule iz lgebre Osovi lgebrski idetiteti: ( ± ) = ± + ( ± ) = ± + ± ( ) ( + ) = ± = ( ± ) ( + ) II DODATAK Osov svojstv ekspoecijle i logritmske fukcije: = m m+ = = m m = m m 5 ( ) = m = 7 m = m m Formul z rješeje kvdrte jeddžbe b ± b c + b + c = :, = Vièteove formule z rješej kvdrte jeddžbe b c + b + c = : + =, = log = log = log ( ) = log + log log = log log 5 log ( ) = log log ( ) = log log 7 log b = log b Formule iz trigoometrije 5 : Osove trigoometrijske relcije: cos + si siα cosα =, tg α =, ctg α = cosα siα Trigoometrij prvokutog trokut: b b siα = cos β =, cosα = si β =, tg α = ctg β =, ctg α = tg β = c c b Izrčuvje svih vrijedosti trigoometrijskih fukcij pomoću vrijedosti jede od jih: fukcij si cos tg ctg si cos ± cos si tg ± si ctg si si ± si ± ± tg ± + tg ± + tg cos ± cos cos cos tg ± + ctg ctg ± + ctg ctg 5 Sve ozke u trokutu su stdrde mrsc Boj Kovčić, predvč

PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE (pomglo dozvoljeo kolokviju) Toče vrijedosti trigoometrijskih fukcij ekih krkterističih kutov ( := e postoji) kut ( ) 5 9 5 5 8 5 7 5 kut (rd) 5 7 5 5 7 si cos tg ctg Predzci trigoometrijskih fukcij u pojediim kvdrtim: Pretvorb stupjev u rdije: = rd 8 8 Pretvorb rdij u stupjeve: rd = Adicijske formule: si( ± ) = si cos ± cos si cos( ± ) = cos cos si si tg ± tg tg( ± ) = tg tg ctg ctg ctg( ± ) = ctg ± ctg I II III IV si + + cos + + tg + + ctg + + Formule redukcije: si ± = cos tg ± = ctg cos ± = si ctg ± = tg si ± = si tg ± = ± ctg ( ) ( ) ( ) ( ) Formule z trigoometrijske fukcije dvostrukog i polovičog rgumet: cos ± = cos ctg ± = ± tg tg cos + tg + cos( ) + cos( ) = = + tg + cos( ) cos( ) [ ] [ ] si( ) = si cos = si = ± si = cos( ) cos = + cos( ) tg cos cos( ) = cos si = cos = ± tg ctg tg cos cos si tg( ) = tg = ± = = tg + cos si + cos ctg tg + cos + cos si ctg( ) = = ctg = ± = = ctg tg cos si cos mrsc Boj Kovčić, predvč 5

PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE (pomglo dozvoljeo kolokviju) Formule pretvorbe: umošk trigoometrijskih fukcij u jihov zbroj: si cos = [ si( + ) + si( ) ] cos cos = [ cos( + ) + cos( ) ] si si = [ cos( ) cos( + ) ] zbroj trigoometrijskih fukcij u jihov umožk: + si( + ) si + si = si cos tg + tg = cos cos + si( ) si si = cos si tg tg = cos cos + si( + ) cos + cos = cos cos ctg + ctg = si si + si( ) cos cos = si si ctg ctg = si si Toče vrijedosti ciklometrijskih fukcij z eke krkterističe vrijedosti: rcsi rccos 5 rctg rcctg 5 + pripremio: mrsc Boj Kovčić, predvč mrsc Boj Kovčić, predvč