DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA

Σχετικά έγγραφα
DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA. Paul C. Krause Purdue University School of Electrical and Computer Engineering

Elementi spektralne teorije matrica

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Induktivno spregnuta kola

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

numeričkih deskriptivnih mera.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine

4. Regulacija AM u KSP V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka 4. VEKTORSKA REGULACIJA ASINKRONOG MOTORA

Uvod. Asinhrona mašina se u primjeni najčešće koristi kao motor, i to trofazni, iako može da radi i kao generator.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Računarska grafika. Rasterizacija linije

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Operacije s matricama

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

IFOC_IREG. Matlab/Simulink model indirektne vektorske kontrole asinhronog motora u dq-koordinatnom sistemu sa diskretnom strujnom regulacijom

Obrada signala

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

5 Ispitivanje funkcija

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

PP-talasi sa torzijom

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

4 Numeričko diferenciranje

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kaskadna kompenzacija SAU

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Snage u kolima naizmjenične struje

5. Karakteristične funkcije

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Sistemi linearnih jednačina

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Reverzibilni procesi

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Teorijske osnove informatike 1

5 Sistemi linearnih jednačina. a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

UNIVERZITET U BEOGRADU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET MASTER RAD PRIMENA DIREKTNOG UPRAVLJANJA MOMENTOM ASINHRONE MAŠINE NA DIGITALNOM SIGNALNOM KONTROLERU

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZVODI ZADACI (I deo)

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Mašinsko učenje. Regresija.

6 Neodreženi integrali. F (x) = f(x). Primer 38 Funkcija F (x) = sin x je primitivna funkcija funkcije f(x) = cos x na (, + ), jer je

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Ogled zaustavljanja i zaletanja

( , 2. kolokvij)

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Transcript:

DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA bs as cs bs br cr br ar br ar cr ar cr bs cs as 1856-1943 cs as Asinhroni (indukcioni) motor Patent iz1888 godine

Naponska jednačina: u u R i t R i t abcs s abcs abcs abcr r abcr abcr abcs s sr i T abcs abcr Lsr Lr iabcr L L U prethodnim jednačinama koristi se: abc? a? b? c? T f f f f

Matrice induktivnosti: M,5M,5M L,5M M,5M,5M,5M M Ako uvedemo smenu: s s s s s s s s s s s s s 3 Matrica međusobne induktivnosti statora i rotora: L sr L M,5M,5M,5M M,5M,5M,5M M r r r r r r r r r r r r r cos cos cos Lsr cos cos cos cos cos cos

Svođenje rotorskih veličina na stator i N / N i abcr r s abcr u N / N u abcr s r abcr N / N abcr s r abcr Na osnovu analogije sa magnetno spregnutim kolima M N / N L s s r sr Može se napisati: cos cos cos Ns Lsr Lsr Ms cos cos cos N r cos cos cos

Ponovo na osnovu analogije sa magnetno spregnutim kolima, može se napisati: M N N M r r s s Ako se uzme: L N N L r s r r dobija se: gde je: L r r Ms,5M s,5m s,5m s r Ms,5M s,5m s,5m s r Ms N N r s r r

Posle svođenja "rotora na stator" jednačine za fluks i naponske jednačina su: u L abcs s sr i T abcs abcr Lsr Lr iabcr L R pl pl i abcs s s sr T abcs u abcr p Lsr Rr plr iabcr Pri čemu važi relacija: R N N R r s r r p t - operator diferenciranja

JEDNAČINA MOMENTA Na osnovu relacija koje važe za elektro-mehaničku konverziju energije može se napisati izraz za električnu energiju koja se pretvara u mehaničku: 1 T T 1 T W i L Ii i L i i L Ii e abcs s s abcs abcs sr abcr abcr r r abcr Mehanička snaga motora može se izraziti preko elektromagnetnog momenta i brzine obrtanja: W t m t e e m m - stvarni mehanički položaj rotora. - položaj rotora izražen u el.rad/s. P m We me P t t

Elektromagnetni moment motora je: W m P P i i e T e abcs Lsr abcr m e 1 1 1 1 1 1 i as iar i br i sin cr ibs i ar ibr i cr ics i ar i br i cr P M s 3 ias ibr icr ibs icr iar ics iar ibr cos Dobijeni izraz je veoma komplikovan i praktično neupotrebljiv.

TRASFORMACIJA KOORDINATA U cilju uprošćenja analize uvodi se novi REFERENTNI q-d- -sistem koji može imati proizvoljnu brzinu. Prelazak iz realnog abc - sistema u qd - sistem vrši se pomoću matrice transformacije K. Izborom brzine referentnog sistema postižu se jednostavnije analize prelaznih procesa.

Izbor referentnog sistema Stacionarni referentni sistem obezbeđuje rasprezanje namotaja mašine, čime se pojednostavljuje matrica induktivnosti. Sinhrono rotirajući referentni sistem pored rasprezanja koordinata, oslobađa matricu induktivnosti zavisnosti od ugla rotora, odnosno vremena Referentni sistem vezan za rotor pruža pogodnosti analize mašina sa dvostranim napajanjem. rs rs rs s U slučaju simetričnog sistema, nulta komponenta je nula, u svim referentnim sistemima.

Transformacije statorskih veličina bs as q f K qds s abcs f cs bs rs as f f f f abcs as bs cs f f f f qds qs ds s T T bs cs cs as d

K Matrice transformacije cosrs cos rs cos rs sin sin sin 3,5,5,5 s rs rs rs K cos sin 1 cos sin 1 cos rs sin rs 1 rs rs 1 s rs rs t ( t) d () rs rs rs

Transformacije rotorskih veličina q Trenutni položaj rotora u odnosu na referentni sistem. br ar rsr rs as f qdr rsr K r f rs abcr cr d f f f f abcr ar br cr f f f f qdr qr dr r T T

K cosrsr cos rsr cos rsr sin sin sin 3,5,5,5 r rsr rsr rsr K Matrice transformacije t cos sin 1 cos sin 1 cos rsr sin rsr 1 rsr rsr 1 r rsr rsr rs rs rs ( t) d () ( t) d () t

Korišćene oznake 3 rs - trenutni položaj referentnog sistema, - trenutni položaj rotora motora, rs - brzina referentnog sistema, - brzina motora, s - sinhrona brzina.

Stacionarni koordinatni sistem Kada je rs =, rs () = i t, 3 rs d rs, K s cos cos cos 3 3 sin sin sin 3 3 3,5,5,5

Stacionarni koordinatni sistem Matrice transformacije statorskih veličina 1,5,5 3 3 3,5,5,5 s K 1 1 1 3,5 1 3,5 1 s K

Stacionarni koordinatni sistem Matrice transformacije rotorskih veličina K r cos cos cos sin sin sin 3,5,5,5 K 1 r cos sin 1 cos sin 1 cos sin 1

Šta se postiže ovom transformacijom? Statorske veličine Primer simetričnog trofaznog sistema koji ima konstantnu učestanost: as max s s s f f cos t bs max s s s cs max s s s f f cos t f f cos t posle transformacije se dobija: qs max s s s ds max s s s s f f cos t f f sin t f const. max s qs ds f f f Umesto trofaznog naizmeničnog sistema dobijamo dvofazni sistem.

Statorske veličine rs = f as ( t) 1 f bs ( t) f cs ( t) 1 5 1.1.5 f s ( t).5.1 5 1 t t f qs ( t) f ds ( t) 1 1 5 1 t

Šta se postiže ovom transformacijom? Rotorske veličine Kada je rs =, rs () = i rsr = = za simetričan rotorski sistem: posle transformacije dobija se: far fmax r cos s t r fbr fmax r cos s t r fcr fmax r cos s t r qr max r s r dr max r s r r f f cos t f f sin t f

Rotorske veličine rs = f ar ( t) 1 f br ( t) f cr ( t) 1 5 1.1.5 f r ( t).5.1 5 1 f qr ( t) f dr ( t) 1 1 5 1 t t t

Sinhrono rotirajući koordinatni sistem Kada je rs = s, rs () =, s () = i K t rs s s s ( ) d coss coss coss 3 3 sin sin sin 3 3 3,5,5,5 s s s s, 3

Sinhrono rotirajući koordinatni sistem Matrice transformacije statorskih veličina K coss cos s cos s sin sin sin 3,5,5,5 s s s s K cos sins 1 cos sin 1 cos s sin s 1 s 1 s s s

K Sinhrono rotirajući koordinatni sistem Matrice transformacije rotorskih veličina s s s cos cos cos sin sin sin 3,5,5,5 r s s s K s s cos sin 1 cos sin 1 cos s sin s 1 1 r s s

Šta se postiže ovom transformacijom? Statorske veličine Primer simetričnog trofaznog sistema koji ima konstantnu učestanost: as max s s s f f cos t bs max s s s cs max s s s f f cos t f f cos t posle transformacije se dobija: f f f qs max s s ds max s s s f f const. cos sin max s qs ds f f f Umesto trofaznog naizmeničnog sistema dobijamo dvofazni sistem. Transformisane veličine se ne menjaju u vremenu.

Statorske veličine rs = s f as ( t) 1 f bs ( t) f cs ( t) 1 5 1.1.5 f s ( t).5.1 5 1 t t 1.5 f qs ( t) f ds ( t) 1.5.5 5 1 t

Šta se postiže ovom transformacijom? Rotorske veličine Kada je rs = s =const, s () = i rsr = r = s, za simetričan rotorski sistem: far fmax r cos s t r fbr fmax r cos s t r fcr fmax r cos s t r posle transformacije dobija se: f f f qr max r r dr max r r r f f cos sin

Rotorske veličine rs = s f ar ( t) 1 f br ( t) f cr ( t) 1 5 1.1.5 f r ( t).5.1 5 1 t t 1.5 f qr ( t) f dr ( t) 1.5.5 5 1 t

TRANSFORMACIJE NAPONSKIH JEDNAČINA ASINHRONOG MOTORA Prvi karakterističan slučaj: u abc Ri abc Množeći ovu jednačinu sa desne strane sa K dobija se: 1 u K u K Ri K R K i qd abc abc qd Kod simetričnih sistema je: 1 1 R K R K K I K RI R Prema tome dobija se: qd qd u Ri

Drugi karakterističan slučaj: u abc d dt abc Posle množenja sa K dobija se: u ako je rs = rs. t, sledi: d dt d d K K K K dt dt 1 qd K uabc K K qd 1 1 qd qd d dt sinrs cosrs 1 K rs sin rs cos rs sin rs cos rs

d K K rs rs dt W 1 1 1 Konačno je: u d d dt qd rs q qd Da bi bilo jasnije, prethodna jednačina se može razbiti na: u u u d dt d dt d dt q rs d q d rs q d

Izvedene relacije primenjene na naponske jednačine asinhronog motora: uqds Rs iqd s u R i qdr r qdr W rs qds d qd s Wrs qd r dt qd r - kvadratna (33) nula matrica.

TRANSFORMACIJE JEDNAČINA FLUKSA ASINHRONOG MOTORA 1 1 qds Ks Ls Ks Ks Lsr Kr iqd s 1 1 qd r Kr Lsr Ks Kr Lr Kr iqd r 1 s M M Ks Ls Κs s s M 3 M M s

1 r M M Kr Lr Kr r M r M 1 Ks Lsr Kr Kr Lsr Ks 1 M U slučaju simetričnog sistema, nulta komponenta je nula u svim referentnim sistemima.

U tom slučaju naponska jednačina asinhronog motora je: Veza između flukseva i struja je: uqs Rs iqs u ds Rs i ds uqr Rr i qr u R dr r idr p rs qs rs p ds p rs qr rs p dr qs s M M iqs ds s M M i ds qr M r M i qr M dr r M idr

U nekim slučajevima je pogodno uvesti sledeće smene: = b - " fluks po sekundi " Wbs -1 ; X? = b L? X m = b M - reaktansa ; - reaktansa magnećenja ; p' = p/ b = d()/d( b t) - ovaj novi operator nema dimenziju.

Sada je naponska jednačina: p rs b uqs Rs iqs rs qs p u ds Rs ids b ds uqr Rr iqr p rs qr u R dr r i dr b dr rs p b a izrazi za flukseve: qs Xs Xm iqs ds X s X m ids qr Xm Xr i qr Xm X dr r idr X X X X X X Gde je: s s m r r m

Ekvivalentna šema asinhronog motora po q osi Rs rs ds s r rs dr R r iqs i qr uqs M u qr

Ekvivalentna šema asinhronog motora po d osi Rs rs qs s r rs qr R r i ds i dr uds M u dr Obratiti pažnju na smerove u generatorima elektromotorne sile.

JEDNAČINE MOMENTA Ako se pođe od navedene jednačine za moment: 1 T 1 e K s qds L sr K r qd r m P i i 3P e qs dr ds qr 3P m e qr idr dr iqr 3P m e iqs ds ids qs m 3P M i L i mogu se dobiti sledeći izrazi: m M i i i i 3 m e P is s e qs dr ds qr r 3P 1 m e qr idr dr iqr itd. b

Potrebno je na već poznate bazne vrednosti dodati: NORMALIZACIJA b U U U U qdb s max fazno b I I I qdb s max fazno b P 3 / U I qdb b qdb qdb jer imaju istu dimenziju!! Važno je napomenuti da je sada i vreme normalizovano b t odnosno p b t Sve ostalo je kao što je već pokazano.

Posle normalizacije naponska jednačina se može napisati u obliku pogodnom za modelovanje. Ukoliko se izabere rs = s, dobijamo: N: qs uqs Rs iqs s qs ds u ds Rs i ds s ds p qr uqr Rr i qr r qr Rr r dr u dr i dr dr Jednačina za flukseve može se napisati i u obliku: iqs Xr Xm qs i ds 1 Xr X m ds iqr D Xm X s qr i Xm X dr s dr gde je: s r m D X X X

Elektromagnetni moment motora: m X i i i i e m qs dr ds qr Na sličan način se normalizuju i ostali izrazi za moment. Normalizovana Njutnova jednačina je: gde je: T p m m m b e m T m J P M b b s Mora se zapaziti da je u jednačini brzina obrtanja [rad.el./s], a ne mehanička ugaona brzina m [rad.meh].

Stacionarno stanje Posmatrajmo prethodni sistem jednačina u stacionarnom stanju p'. Definišimo fazore promenljivih u abc sistemu preko odgovarajućih promenljivih iz qd sistema. + Im F q q Re + F d d F a U skladu sa gornjom slikom može se napisati: Fa Fq j Fd

Naponske jednačine u stacionarnom stanju su: N: U R I X I X I qs s qs s s ds s m dr U R I X I X I ds s ds s s qs s m qr U R I X I X I qr r qr s m ds s r dr U R I X I X I dr r dr s m qs s r qr Napon u a fazi statora: 1 U U j U R j X I j X I I as qs ds s s s as s m as ar Napon u a fazi rotora: 1 U ar Uqr judr R j X I j X I I r s r ar s m as ar

Uvedimo smenu: s s s r, U ar Ekvivalentna šema je: N: s s klizanje Rr j X I j X I I s s s r ar s m as ar 1 I I j I s qs ds R jsx s j sx r Rr s Uas Ias j X s m I ar U ar

Prelazni procesi Start motora u praznom hodu, promene opterećenja Vremenski dijagrami momenta i brzine Vremenski dijagrami promene faznih struja statora i rotora Mehanička karakteristika (m e ()) Vremenski dijagram promene qd-komponenti statorskih i rotorskih struja i flukseva Dijagrami prostornih vektora statorske i rotorske struje, statorskog i rotorskog fluksa

1. Vremenski dijagram brzine i momenta Brzina [r.j.] 1.8.6.4. Moment [r.j.].1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 4 3 1 m e m m 1.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

Statička karakteristika i dijagram m e () 4.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 3 Moment [r.j.] 1 1.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 Brzina [r.j.]

Statička karakteristika i dijagram m e () Moment [r.j.] 1.9.8.7.6.5.4.3..1.1..3.4.5.6.7.8.9 1.9.9.94.96.98 1 1. 1.4 1.6 1.8 1.1 Brzina [r.j.]

i as [r.j.] Vremenski dijagrami statorskih struja 6 4 4 6.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 i bs i cs [r.j.] [r.j.] 6 4 4 6.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 6 4 4 6.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

Vremenski dijagrami statorskog faznog napona i struje u as [r.j.] i as [r.j.] Vreme [s]

Vremenski dijagrami statorskog faznog napona i struje 1. 1. 1. 1 1 1 u as [r.j.].8.6.8.6.8.6.4.4.4 i as [r.j.].......4.4.4.6.6.6.8.8.8 1 1 1 1..38.39.4.41.4 1..68.69.7.71.7 Vreme [s] 1. 1.8 1.9 1.1 1.11 1.1

Vremenski dijagrami statorskog faznog napona i struje 1. 1.8.6.4...4.6 Napon Struja.8 1 1..94.951.963.974.985.996 1.8 1.19 1.3 1.41 1.53 1.64 1.75 1.86 1.98 1.19 1.1 1. 1. 1 1 u as [r.j.].8.6.4.8.6.4.. i as [r.j.]..4.6.8..4.6.8 1 1 1..96.965.97.975.98.985.99.995 1 Vreme [s] 1. 1.8 1.85 1.9 1.95 1.1 1.15 1.11 1.115 1.1

Vremenski dijagrami q i d komponente statorske struje 5 i qs [r.j.] 4 3 i ds [r.j.] 1 1.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

Vremenski dijagrami q i d komponente statorskog fluksa 1.5 1.5 ds [r.j.] qs [r.j.] 1.75.5.5.5.5.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

i ar [r.j.] Vremenski dijagrami rotorskih struja 6 4 4 6.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 i br i cr [r.j.] [r.j.] 6 4 4 6.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 6 4 4 6.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

Vremenski dijagrami q i d komponente rotorske struje 1 i qr [r.j.] 1 i dr [r.j.] 3 4.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

Vremenski dijagrami q i d komponente rotorskog fluksa 1.8.6 dr [r.j.] qr [r.j.].4...4.6.8 1.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

Vremenski dijagram statorske i rotorske struje 6 5 4 i as [r.j.] 3 i ar [r.j.] 1 1 3 4 5 6.1..3.4.5.6.7.8.9 1 1.1 1. 1.3 1.4 1.5 1.6 Vreme [s]

Dijagrami prostornih vektora statorske i rotorske struje q 5 4 3 i s [r.j.] i r [r.j.] 1 5 4 3 1 1 3 4 5 1 d 3 4 5

Dijagrami prostornih vektora statorskog i rotorskog fluksa 1.8 q.6 s [r.j.].4 r [r.j.]..4...4.6.8 1 1. 1.4 1.6. d.4.6.8 1