EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MLEKULA Molekul je najsitnija čestica koja se sastoji od dva ili više istih atoma, a to su molekuli elemenata: Cl 2, 2, N 2, P 4, S 8 ili od 2 ili više različitih atoma, a to su molekuli jedinjenja: Cl, 2, 2 S 4 Molekuli se predstavljaju formulama koje mogu biti molekulske, strukturne i elektronske EMIJSKA VEZA emijske veze su privlačne sile koje deluju između čestica koje izgrađuju supstance U građenju hemijskih veza učestvuju elektroni iz poslednjeg energetskog nivoa Ti elektroni se nazivaju valentni, a po naučniku Luisu ih predstavljamo tako što pored simbola elemenata stavljamo raspoređene elektrone obeležene tačkicama ili kružićima 1 1s 1 7 N 1s 2 2s 2 2px 1 2py 1 2pz 1 9 F 1s 2 2s 2 2px 2 2py 2 2pz 1 N F 1
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer KVALENTNA EMIJSKA VEZA Kovalentna veza se obično uspostavlja između istih ili različitih atoma nemetala va veza se može objasniti po: 1 ktetnoj тeoriji valence (Luisova teorija); 2 Teoriji valentne veze i teoriji molekulskih orbitala Po oktetnoj teoriji valence, kovalentna veza nastaje između atoma nemetala koji grade molekul da bi atomi dostigli strukturu najbližeg plemenitog gasa (oktetno-valentna teorija koju je dao naučnik Luis) Do uspostavljanja takvih konfiguracija dolazi stvaranjem zajedničkih elektronskih parova Kovalentna hemijska veza može biti kovalentno polarna i kovalentno nepolarna Kovalentno nepolarna veza se gradi između istih atoma nemetala 2, 2, N 2, Cl 2 itd Nepolarna je zato što su zajednički elektronski parovi simetrično raspoređeni između jezgara atoma koji grade vezu 2 + 2 e 2 + Ne 2 N N + N N N N N 2 N N N 2 Ar Kovalentno polarna veza gradi se između različitih atoma nemetala, takođe preko zajedničkog elektronskog para, ali je elektronski par više privučen atomu koji ima veći afinitet prema elektronu i taj atom nosi malo negativno, a drugi atom malo pozitivno naelektrisanje Cl + Cl Cḷ Cl 2 + + 2 2
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer Po teoriji valentne veze, ova veza se objašnjava preklapanjem atomskih orbitala iz poslednjeg energetskog nivoa koje imaju nesparene elektrone Sigma hemijska veza nastaje direktnim preklapanjem bilo kojih atomskih orbitala, ali tako da je zajednički elektronski par duž ose koja spaja jezgra atoma koji grade hemijsku vezu (čeono preklapanje) U molekulu kiseonika do stabilne konfiguracije se došlo preko dvostruke veze Jedna od te dve veze je ϑ hemijska veza (pz-pz) stabilnija Prva se gradi i poslednja se raskida Druga veza je π veza na nastaje bočnim preklapanjem π orbitala Nestabilna je Poslednja se gradi i prva se raskida Ako su dva atoma vezana sa jednostrukom vezom, veza između njih uvek je sigma, a ako su vezana dvostrukom i trostrukom, samo jedna je sigma, a ostale su π 3
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer PLARNST VEZE I PLARNST MLEKULA Jedinjenja koja imaju kovalentno polarnu vezu imaju veličinu koja je karakteristična za tu vezu, a naziva se dipolni moment p=l*q gde je l- dužina rastojanja između pozitivnog i negativnog naelektrisanja, a q- jedinica 1,6 10-19 jedinično naelektrisanje C ELEKTRNEGATIVNST Sposobnost atoma da privuče elektrone iz zajedničkog elektronskog para Elektronegativnost raste od elemenata 1 prema elementima 18 grupe PSE Elektronegativnost opada od elemenata 1 prema elementima 7 periode Grupa 1 2 13 14 15 16 17 Element Li Be B C N F K 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 Ako je razlika elektronegativnosti između atoma koji grade vezu manja od 1,7 veza je kovalentno polarna Cl 3,0-2,1=0,9 -- 3,5-2,1=1,45 Li 2 3,5-1=2,5 Ako je razlika elektronegativnosti između atoma veća od 1,7, u pitanju je jonska veza 4
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer JNSKA VEZA Gradi se između izrazitih metala i izrazitih nemetala tj elemenata 1 i 2 grupe PSE sa elementima 16 i 17 grupe PSE, pri čemu metali otpuštaju svoje elektrone, nemetali ih primaju; prelaze u jone- metali u pozitivne (katjon), a nemetali u negativne (anjon) jone i privlačenje između suprotno naelektrisanih jona je JNSKA EMIJSKA VEZA Jonska hemijska veza se gradi između atoma metala koji imaju malu energiju jonizacije i atoma nemetala koji imaju manji afinitet prema elektronu Jonska hemijska veza se gradi između atoma elemenata gde je razlika u elektronegativnosti između elektrona veća od 1,7 3Li 1s 2 2s 1 F Li + 9 1s 2 2s 2 2p 5 +1-1 F Li F +1-1 LiF (e)(ne) 12Mg 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 8 1s 2 2s 2 2p 4 Mg + +2 Mg -2 +2-2 Mg (Ne)(Ne) 19K 16S K 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 6 4s 1 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 4 K + S +1-2 +1-2 K K 2 S (Ar)(Ar) +1 Jedinjenja koja imaju jonsku vezu imaju jonsku kristalnu rešetku i čvrstog su agregatnog stanja Kristalnu jonsku rešetku grade joni, imaju visoku tačku klučanja i topljenja Jonska jedinjenja u čvrstom stanju ne provode struju jer nema slobodnih jona Struju provode samo svoji vodeni rastvori ili njihovi rastopi ksidacioni brojevi odgovaraju broju otpuštenih ili primljenih elektrona iz poluenergetskog nivoa Tamo gde su brojevi otpušteni oksidacioni broj će biti +, a primljeni - 5
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer KRISTALNI SISTEMI ATMSKI I MLEKULSKI KRISTALI Supstance čvrstog agregatnog stanja javljaju se u obliku kristala, gde kristali imaju tačno određen geometrijski oblik Najsitniji deo nekog kristala naziva se elementarna čestica kristala i nadovezivanjem tih ćelija kristala nastaje kristal koji se može videti golim okom U građi kristalne rešetke mogu da učestvuju joni i sa takvom kristalnom rešetkom susrećemo se kod svih soli Jedinjenja sa jonskom kristalnom rešetkom, zbog jakog privlačenja, između suprotno naelektrisanih jona, imaju veliku tvrdoću, visoku tačku topljenja i ključanja Broj koji pokazuje sa koliko jona je okružen suprotno naelektrisani jon zove se KRDINACINI BRJ U građi kristalne rešetke mogu da učestvuju atomi- atomska kristalna rešetka Primer: grafit i dijamant U dijamantu C-atomi vezani su tetraedarski, a u grafitu oktaedarski Molekulska kristalna rešetka: kristalnu rešetku čine molekuli (primer: led, Cl, C 2 ) na jedinjena koja imaju molekulsku kristalnu rešetku imaju niske tačke topljenja i ključanja, zato što su veze slabe 6
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer VDNIČNA VEZA Vodonična veza se gradi između molekula koji u svome sastavu imaju vodonik koji je vezan za neki elektronegativan element 4 3,5 3 F 2 N 3 F F F F N N N Jedinjenja koja imaju vodoničnu vezu imaju veću tačku ključanja od drugih jedinjenja d organskih jedinjenja vodoničnu veze grade alkoholi i organske kiseline METALNA VEZA Metali su supstance specifičnih svojstava Dobri su provodnici elektriciteta i toplote, lako se kuju, izvlače u žice i šipke i najčešće imaju karakterističan metalni sjaj Metalnom vezom objašanjava se velika električna provodlivost metala U početku se mislilo da elektroni metala formiraju zajednički elektronski oblak oko jezgara atoma Međutim, pravi razlog toj osobini metala jeste prelazak elektrona iz neprovodne (popunjene) u poluprovodne (polupopunjene) i provodne (nepopunjene) valentne trake 7
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MLEKULA pitanja i zadaci 1 Šta su molekuli? 2 Šta je hemijska veza? 3 Koji elektroni učestvuju u građenju hemijskih veza i kako se predstavljaju? 4 Šta je kovalentna veza? 5 ktetna teorija veze građenje 6 bjasniti građenje kovalentno-polarne hemijske veze preko oktetne teorije Primeri 7 bjasniti građenje kovalentno-nepolarne hemijske veze preko oktetne teorije Primeri 8 Teorija valence građenje 9 bjasniti građenje kovalentno-polarne hemijske veze preko teorije valence Primeri 10 bjasniti građenje kovalentno-nepolarne hemijske veze preko teorije valence Primeri 11 Šta je dipolni moment? Primer 12 Šta je elektronegativnost? 13 Vrste hemijskih veza u zavisnosti od vrednosti elektronegativnosti 14 Šta je jonska veza? 15 Način građenja jonske veze Primeri 16 Šta su kristali? 17 Šta je elementarna čestica? 18 Kordinacioni broj 19 Atomska kristalna rešetka 20 Molekulska kristalna rešetka 21 Vodonična veza Primeri 22 Šta je metalna veza i kako nastaje? 1 Kristali oko nas REFERATI ZA BLAST STRUKTURA MLEKULA 8