Pogonski mehanizam krivajnih presa sastoji se od krutog krivajno-polužnog sistema koji u potpunosti određuje kinematiku, statiku i dinamiku mašine

Σχετικά έγγραφα
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

RAD, SNAGA I ENERGIJA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

numeričkih deskriptivnih mera.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Kaskadna kompenzacija SAU

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Elementi spektralne teorije matrica

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

IZVODI ZADACI (I deo)

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Zadaci iz trigonometrije za seminar

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Vektorska analiza doc. dr. Edin Berberović.

( , 2. kolokvij)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

10. STABILNOST KOSINA

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Obrada signala

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

Sistem sučeljnih sila

MEHANIČKI ELEMENTI ZA TRANSFORMACIJU KRETANJA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

OTPORNOST MATERIJALA

5 Ispitivanje funkcija

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

Računarska grafika. Rasterizacija linije

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Tretja vaja iz matematike 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto


Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Transcript:

Pogonski mehanizam krivajnih presa sastoji se od krutog krivajno-polužnog sistema koji u potpunosti određuje kinematiku, statiku i dinamiku mašine Kod prostog krivajnog mehanizma dijagram brzine pritiskivača ima oblik sinusoide i odgovarajući je za jednostavnije operacije deformisanja (odsecanje, probijanje, prosecanje, savijanje i sl.). Za glavno i pomoćna dejstva krivajnih presa koriste se krivajno-polužni, bregasti i specijalni pogonski sistemi.

Prema Banketovu, pogonski mehanizmi krivajnih presa dele se u četiri kategorije: univerzalni mehanizmi (prost krivajni mehanizam); mehanizmi za velike sile i male brzine (krivajno-laktasti); mehanizmi sa regulisanom brzinom pritiskivača (složeni mehanizmi) i mehanizmi za dugačke zastoje (mehanizmi sa bregastom pločom).

Slika 8.1 Pogonski mehanizmi krivajnih presa, Lange [1]

Prema Langeu, mehaničke prese sa ograničenim hodom dele se na: 1. prese sa krivajnim pogonskim mehanizmom; 2. prese sa pogonom pomoću bregaste ploče. Detaljna podela pogonskih mehanizama prema Langeu: 1. proste krivajne mehanizme; 2. krivajno-laktaste mehanizme (višepolužni i višezglobni); 3. višekrivajne mehanizme.

Najčešće korišćeni pogonski mehanizmi prema Spuru: 1. Prost krivajni mehanizam 2. Prošireni i modifikovani krivajni mehanizam 3. Mehanizam sa bregastom pločom

Slika 8.2 Uobičajeni mehanizmi pogona krivajnih presa [7] a) prost krivajni mehanizam, b) krivajno-laktasti mehanizam, c) krivajni mehanizam sa klinom, d) multilink krivajni mehanizam, e) vučno-krivajni mehanizam, f) dvokrivajni mehanizam sa zajedničkim pogonom, g) bregasti mehanizam

Specijalni pogonski mehanizmi su razvijeni jer klasični mehanizmi ne mogu da zadovolje sve zahteve u pogledu tehnoloških karakteristika određenih metoda deformisanja Osnovna karakteristika novih pogonskih sistema jeste njihova fleksibilnost u pogledu dijagrama brzine pritiskivača i visoka energetska efikasnost.

Slika 8.3 Varijante pogona free motion presa Komatsu [62] Slika 8.4 Dijagram hoda pritiskivača prese sa servo pogonom Komatsu [62]

Slika 8.5 Servo pogon, Müller Weingarten

a) b) Slika 8.6 Dijagram hodа servo prese Müller Weingarten [58] a) izvođenje kompletnog dvojnog hoda, b) izvođenje dela dvojnog hoda

a) b) Slika 8.7 Pogonski sistem sa dodatnim elektromotorom (eng. second drive) [31] a) kinematska šema, b) izgled mehanizma, 1 glavni motor, 2 kaišni prenosnik, 3 dodatni motor, 4 epiciklični prenosnik, 5 krivajno vratilo

Slika 8.8 Dijagram hoda pogona second drive, IWU-Chemnitz [31]

Slika 8.9 Krivajni mehanizam sa neokruglim zupčanicima [12]

Slika 8.10 Primena novog krivajnog mehanizma [12]

Slika 8.11 Mehanička presa sa hibridnim pogonskim sistemom, Schuler [10] 1 spojnica i kočnica, 2 ekscentarsko vratilo, 3 uređaj za podešavanje veličine hoda, 4 pogon dodavača, 5 balansni cilindar, 6 hidraulični cilindar, 7 ploča stola, 8 uređaj za zamenu ploče stola, 9 hidraulični jastuk, 10 apsorber vibracija, 11 odvod otpada, 12 senzori hoda pritiskivača, 13 hidraulično gonjeni pritiskivač, 14 mehanički gonjeni pritiskivač, 15 akumulator vazduha, 16 hidraulični akumulator

Prednosti pogona su: optimalno podešavanje brzine pritiskivača zahtevima procesa; mogućnost oblikovanja delova veće visine; mogućnost izvođenja operacije utiskivanja sa nepokretnim alatom pod opterećenjem; povećani broj hodova prese u jedinici vremena, na primer, pri dubokom izvlačenju, moguće je ostvariti 16 hodova bez hibridnog pogona, odnosno, 28 sa hibridnim pogonom.

Kinematske karakteristike krivajnih presa zavise od vrste ugrađenog pogonskog mehanizma Kinematika krivajnog mehanizma određena je zavisnošću veličine hoda od ugla krivaje na osnovu koje se dobijaju dijagrami brzine i ubrzanja pritiskivača

Hod tačke B: S R L Rcosα Lcos β R1 cosα L1 cos β Rsinα Lcos β 2 2 cos β 1 λ sin α λ S R 1 cos α 1 cos 2α 4 a) Slika 8.12 Prost krivajni mehanizam a) centralni 2 R S 1 λ λ S / R 2 R S R L S cos α 2 λ R S R 2R R L S ds λ v Rω sinα sin2α dt 2 2 2 Brzina pritiskivača: Ubrzanje pritiskivača: dv a Rω 2 cos α λcos 2α dt

Hod tačke B: 2 λ k λ S R 1 cos α 1 cos 2α kλsin α 4 2λ1 Ubrzanje pritiskivača: 2 a Rω cos α λcos 2α kλsin α b) Slika 8.12 Prost krivajni mehanizam b) dezaksijalni

Hod pritiskivača: 1 S M cos βmin cos β cosγmin cosγ λ1 M M BC N BD λ1 N sinγ λ 1 sin β 2 2 1 2 2 cos γ 1 λ sin β 1 λ sin β 1 2 1 Slika 8.14 Krivajno-latkasti mehanizam [19] λ1 S M cos βmin cos β cos2βmin cos2β 4 Ugao β: cos ββ min 2 M S M N S 2 2MMNS Brzina pritiskivača: Ugaona brzina člana M: λ1 R sin α α0 φ2 v ω1m sin β sin2β ω1 ω 2 M sin β φ φ o 2 0 R sin α αo L AC M φ2 180 arctg arccos R cos α α c 2AC L o 2 2 2

Hod pritiskivaca: λ S M cos β cos β cos2β cos2β 4 1 max 1 2 1 2 Uglovi: 2 2 M c L R a β1,2 arccos arctg 2M c b 2 a) Slika 8.15 Podvarijante krivajnolatkastog mehanizma [19] a) šarnir B ne prelazi vertikalnu osu 180 L R c M b α1,2 arccos arctg 360 2 L R c a 2 2 2

Kretanje pritiskivača u dve etape: Prva etapa: λ S M 1 cos β 1 cos 2β 4 ' 1 max 21 21 Druga etapa: λ S M 1 cos β 1 cos 2β 4 " 1 max 22 22 b) Slika 8.15 Podvarijante krivajnolatkastog mehanizma [19] b) šarnir B prelazi vertikalnu osu

Slika 8.16 Kinematske karakteristike krivajnolaktastog mehanizma

Slika 8.17 Dvokrivajno-polužni mehanizam [19] Slika 8.18 Kinematske veličine dvokrivajnog mehanizma [19]

Za pravilno dimenzionisanje elemenata krivajnih presa potrebno je poznavati opterećenja koja nastaju u radu mašine Opterećenje elemenata prese je posledica procesa deformisanja, inercije pokretnih elemenata, gravitacije i sila trenja Sile gravitacije i sile inercije u pogonskom mehanizmu krivajnih presa mogu se zanemariti jer su daleko manje od sila koje su posledica procesa deformisanja

Proračun prostog krivajnog mehanizma izvodi se u dve varijante: idealni mehanizam - mehanizam bez sila trenja; realni mehanizam, kada se u obzir uzimaju i sile trenja

F Sila u krivajnoj polugi F ABi ABi Fi cos β F i 2 2 1 λ sin α F ni F tgβ sin β λsinα cos β 1 λ 2 sin 2 α cos β 1 Normalna sila i F ni F λsinα i 1 2 2 λ sin α a) b) Slika 8.19 Opterećenje idealnog krivajnog mehanizma [19, 26] a) sile u idealnom mehanizmu, b) trugao sila F F ABi i F F sin α Mti dα Fi ds ds d λ Mti Fi Fi R 1 cos α 1 cos 2α dα dα 4 λ Mti FR i sin α sin 2α 2 λ mi R sin α sin 2α 2 M Obrtni momenat: Idealni krak sile: Sila na pritiskivaču: F m ti i i ni i Mti Mti Fi m λ i R sinα sin2α 2

Zbog delovanja trenja u rukavcima A i B, sila FAB zauzima pravac određen uglom γ: sinγ μ r A r L B a) Slika 8.20 Opterećenje realnog krivajnog mehanizma [19, 26] a) sile u realnom mehanizmu

b) Slika 8.20 Opterećenje realnog krivajnog mehanizma [19, 26] b) dijagram sila FAB cos β +γ + φ = F cosφ Sila u vođocama pritiskivača: Fn tg βγ F μf tg β γ Fn F 1 tg β γ 1 n Obrtni momenat na krivajnom vratilu: cos φ FAB F arctg cos β γ φ 1 M ds F ds μ F r dβ μ F r dα dβ μ F r dα t AB B AB A OI OI μf r dα μ F ds OII OII 1 n ds M F μ F r 1 λcos α r λcos α r t A B O dα Krak trenja: m μ r 1 λ r λ r μ A B O Sila na pritiskivaču kod realnog mehanizma iunosi: Mt Mt F mi m λ μ R sinα sin2α μ r A 1 λ r B λ r O 2

Slika 8.21 Sila na pritiskivaču prostog krivajnog mehanizma 1 idealni mehanizam, 2 realni mehanizam Slika 8.22 Dijagram sile krivajnog mehanizma pri =0,1 i pri različitim vrednostima nominalnog ugla krivaje [1]

Veličina nominalnog ugla n zavisi od vrste i namene krivajne prese. Prema Langeu [1], nominalni ugao ima sledeće vrednosti: prese univerzalne namene 30 0 prese za probijanje i prosecanje 20 0 ; kovačke prese 10 0 ; prese za duboko izvlačenje 75 0 ; prese za istiskivanje 45 0.

Analiza zakočenja stanja krivajne prese je bazirana na balansu energije elastičnih sila i sila trenja: F ds F mμdα Granični ugao oblasti zakočenja: α z m μ R1 λ

Slika 8.23 Sile na laktastom mehanizmu Obrtni moment na krivajnom vratilu: M F m m F m t AB i μ AB k Krak krivajnog mehanizma: λ m R sin α sin 2α μ 1 λcos α r λr cos α r k 2 A B O λ M F R sin α sin 2α μ 1 λcos α r λr cos α r t AB 2 A B O B Mt Ft BC Ukupan obrtni moment na krivajnom vratilu: Sila u tački B FB FAB cos βk Ft cos β Tangencijalna sila: d λ Mt 2F sin β μ R sin α sin 2α μ 1 λcos α ra λrb cos α ro BC 2 a, B λ1 mk BC sin β sin 2β μ 1 λ1 rb λ1 rd rc 2

F Sila na pritiskivaču: Mt d λ sin β μ R sin α sin 2α μ 1 λcos α ra λrb cos α ro BC 2 Slika 8.24 Dijagram sile krivajno-laktaste prese [1] Komponente sile u polugama krivajno-laktastog mehanizma, prema Banketovu, se određuju sledećim izrazima: F F S r 2F 2μ l l λ S 1 S r A rb S r 1 sin α λ sin α μ 2μ 2 R 2 R R l l AB 2 BC F BD 1 S ra rb F1 λsin α μ 2 R R S r 1 S ra rb 1 λ 2μ sin α μ l l 2 R R F S S 2r 1 μ 1 2l l l