Priprema za državnu maturu

Σχετικά έγγραφα
( , 2. kolokvij)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

E L E K T R I C I T E T

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Sistem sučeljnih sila

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Priprema za državnu maturu

1. Osnovni pojmovi o elektricitetu

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje zima 2016.) drugi razred (do magnetizma)

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu

gdje je Q naboj što ga primi kondenzator, C kapacitet kondenzatora.

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

ALFA List - 1. Festival matematike "Split 2013." Otvoreno ekipno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Split, 10. svibnja 2013.

Priprema za državnu maturu

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

ILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Elektrostatika. Električni potencijal Električni napon. Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

I. Zadatci višestrukoga izbora

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Kut je skup točaka ravnine odre - den dvama polupravcima sa. Polupravci a i b su krakovi kuta, a njihov zajednički početak V je vrh kuta.

Snov v električnem polju. Električno polje dipola (prvi način) Prvi način: r + d 2

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

(12.j.) 11. Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu. Kroz njih prolaze struje I1 i I2, kako je prikazano na crteţu.

FIZIKA. Rezultati državne mature 2010.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Elektrodinamika

Rad, energija i snaga

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

2s v A. 0 B. 1 C. 2 D. 4 E. A. 4 B. 3 C. 2 D. 1 E. 0

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

SADRŽAJ. 1. Električni naboj 2. Coulombov zakon 3. Električno polje 4. Gaussov zakon 5. Potencijal elektrostatičkog polja

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Marko Periša, dipl. ing. UVODNO PREDAVANJE ELEKTROSTATIKA I

IZVODI ZADACI (I deo)

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

ELEKTROSTATIKA. Električni naboji. Električna sila, električno polje. Električni potencijal. Električna potencijalna energija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Operacije s matricama

2 k k r. Q = N e e. e k C. Rezultat: 1.25

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Uvod u diferencijalni račun

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

1.4 Tangenta i normala

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Slika 1. Električna influencija

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

7 Algebarske jednadžbe

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

I. Zadatci višestrukoga izbora

Periodičke izmjenične veličine

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

2, r. a : b = k i c : d = k, A 1 c 1 B 1

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Ljetno kolo 2017./2018.

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

Gibanje Pravocrtno gibanje Promjena brzine u vremenu. Vektori i skalari. Vektor brzine. Trenutačna brzina

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t.

Transcript:

Priprma za državnu maturu E L E K T R O S T A T I K A 1. Elktrički nutralno tijlo nakon trljanja vunnom krpom postan lktrizirano nabojm +Q. Koliki j ukupan naboj krp i tijla nakon trljanja? Vunna krpa bila j lktrički nutralna prij trljanja. A. -Q B. 0 C. +Q D. + 2Q 2. Atom hlija sastoji s od lktronskoga omotača s dvama lktronima i jzgr koja sadrži dva protona i dva nutrona. Koliko iznosi lktrični naboj opisanoga atoma hlija, Q A, a koliko lktrični naboj jzgr atoma hlija, Q J? U odgovorima označava lmntarni naboj. A. Q A = 0, Q J = 0 B. Q A = 2, Q J = +2 C. Q A = 0, Q J = +2 D. Q A = 2, Q J = 0 3. Koji od ponuđnih crtža točno prikazuj sil mđudjlovanja mirnih naboja Q i -Q? 4. Crtž prikazuj tri nabijn šuplj kugl od kojih su najmanj dvij ngativno nabijn. Strjlic prikazuju lktričn sil kojima kugl mđusobno djluju. Koja j kugla pozitivno nabijna? A. kugla 1 B. kugla 2 C. kugla 3 D. nijdna od tih kugli 5. Tri lktrona razmjštna su tako da zatvaraju jdnakostraničan trokut, kao što j prikazano na crtžu. Koja strlica označava vktor rzultantn lktrostatsk sil na lktron u gornjm vrhu trokuta? Odgovor: strlica br. 1 4 2 3 6. Dva lktrona i jdan proton razmjstimo na vrhov jdnakostraničnoga trokuta, kao što j prikazano na crtžu. Koja strlica prikazuj vktor rzultantn lktrostatsk sil na lktron u gornjm vrhu? Odgovor: strlica br. 1 2 3 4 p

7. Čtiri pozitivna naboja smjštna su u vrhovima kvadrata kako j prikazano na crtžu. 4Q Q -Q 4Q Q Ngativni naboj smjštn j u srdišt kvadrata. Koja strlica prikazuj smjr ukupn sil na naboj u srdištu kvadrata? A. B. C. D. 8. Dva tijla naboja Q i Q mđusobno s lktrostatski privlač silom iznosa 6 N. Naboj na jdnom tijlu smanji s na Q/2, a mđusobna udaljnost tijla ostan ista. Koji crtž točno prikazuj lktrostatsk sil kojima ta tijla mđusobno djluju? A. B. C. D. 9. Crtž prikazuj tri naboja Q, 2Q i -Q smjštna u vrhov jdnakokračnoga pravokutnog trokuta. Koji od nacrtanih smjrova ima sila na naboj Q nastala djlovanjm drugih dvaju naboja? A. smjr S₁ B. smjr S₂ C. smjr S₃ D. smjr S₄ 10. Dva točkasta naboja Q₁ i Q₂ mđusobno su udaljni 0,1 m. Sila mđudjlovanja izmđu naboja iznosi F. Na kolikoj s mđusobnoj udaljnosti trbaju nalaziti naboji Q₁ i 2Q₂ da bi sila mđudjlovanja izmđu njih takođr iznosila F?

11. Dva točkasta naboja u zraku s mđusobno odbijaju silom 2 μn. Naboji su smjštni na jdnak razmak u srdstvo rlativn dilktričn konstant 8. Kolika j sila izmđu tih naboja u navdnom srdstvu? 12. Dvij mtaln kugl jdnakih dimnzija lktrički su nabijn. Kugla A ima naboj +2, a kugla B naboj -4. Kugl dovdmo u mđusobni kontakt. Pri tom ć kugla A: A. dobiti 3 protona B. izgubiti 3 protona C. dobiti 3 lktrona D. izgubiti 3 lktrona 13. Tri jdnak mtaln šuplj kugl nalaz s na stalcima od izolatora. Na počtku kugla 1 nabijna j nabojm Q, a kugl 2 i 3 su nutraln. Kuglom 1 dotaknmo kuglu 2 i odmaknmo j. Zatim kuglom 1 dotaknmo kuglu 3 i odmaknmo j. Koliki j konačni naboj na kugli 1? A. Q B. Q/2 C. Q/3 D. Q/4 14. Nnabijna mtalna kugla postavljna j izmđu štapa 1 i štapa 2. Naboji na kugli raspodijl s kao na crtžu. Koja j od navdnih tvrdnja točna? A. Štap 1 j nutralan, a štap 2 j ngativno nabijn. B. Štap 1 j ngativno nabijn, a štap 2 j nutralan. C. Štap 1 j nutralan, a štap 2 j pozitivno nabijn. D. Štap 1 j ngativno nabijn, a štap 2 j pozitivno nabijn. 15. Dvij jdnak nutraln mtaln kugl na stalcima od izolatora postavljn su tako da s dodiruju. Ngativno nabijni štap postavljn j pord kugl 1 kao što j prikazano na crtžu. Koja j od navdnih tvrdnja točna? Koja j od navdnih tvrdnja točna? A. Kugla 1 j pozitivno nabijna, a kugla 2 j ngativno nabijna. B. Kugla 1 j ngativno nabijna, a kugla 2 j pozitivno nabijna. C. Kugla 1 j pozitivno nabijna i kugla 2 j pozitivno nabijna. D. Kugla 1 j ngativno nabijna i kugla 2 j ngativno nabijna. 16. Koja slika ispravno prikazuj što s dogodi kad nnabijnomu lktroskopu približimo pozitivno nabijni štap? Odgovor: slika

17. Elktroskop j ngativno nabijn. Što ć s dogoditi ako s pločici lktroskopa približi pozitivno nabijni štap bz njihova doticanja? A. Listići lktroskopa ć s mđusobno približiti. B. Listići lktroskopa ć s razmaknuti. C. Ništa s nć dogoditi. 18. Elktroskop j ngativno nabijn zbog čga j kazaljka lktroskopa otklonjna za nki kut. Ako s lktroskopu približi ngativno nabijni štap (bz doticanja), što ć s dogoditi s kutom otklona kazaljk lktroskopa? A. Smanjit ć s. B. Ostat ć npromijnjn. C. Povćat ć s. 19. Pozitivno nalktrizirani štap približi s mtalnoj, lktrički nutralnoj i uzmljnoj kugli. Koji crtž prikazuj pravilan raspord naboja na kugli? Jdan znak + označava jdnaku količinu pozitivnoga naboja koliko i jdan znak ngativnoga naboja. 20. Na slici su prikazan silnic lktričnoga polja i tri točk u tom polju označn brojvima 1, 2 i 3. Postavimo li proton u točku 1, polj ć na njga djlovati silom F₁, u točki 2 ć na proton djlovati sila F₂, a u točki 3 sila F₃. Koji odnos vrijdi za iznos spomnutih sila? A. F₃ > F₂ > F₁ B. F₁ > F₂ > F₃ C. F₂ > F₁ > F₃ D. F₃ > F₁ > F₂ 21. Koji dijagram prikazuj iznos lktričnog polja točkastog naboja u ovisnosti o udaljnosti r od tog naboja? 22. Točka T j na udaljnosti 3 cm od točkastoga lktričnoga naboja q = +2 nc. Koliki j iznos lktričnoga polja točkastoga naboja q u točki T? Ucrtajt na slici vktor lktričnoga polja u točki T. T q

23. Na crtžu su prikazana dva lktrična naboja, q₁ = 1 nc i q₂ = 4 nc, koja su mđusobno udaljna 2 cm. q₁ T q₂ Skicirajt vktor ukupnog lktričnog polja u točki T koja s nalazi na srdini spojnic dvaju naboja. Vktor ukupnog lktričnog polja označit oznakom E. Odrdit jakost ukupnog lktričnog polja u točki T. 24. U homognom lktričnom polju iznosa 100 N/C dvij točk, mđusobno udaljn 20 cm, nalaz s na istoj silnici. Koliki j napon izmđu tih točaka? A. 2 V B. 5 V C. 20 V D. 500 V 25. Izmđu dviju mtalnih ploča j napon od 12 V. PLOČA 1. x y z PLOČA 2. +12 V 0 V Pri prnošnju pozitivnog točkastog naboja od ploč 2. do ploč 1. obavljamo: A. najvći rad po putu x B. najvći rad po putu y C. najvći rad po putu z D. jdnak rad po svim putovima 26. Kolika j brzina lktrona koji s ubrzao kroz napon od 100 V? Elktron j u počtnoj točki mirovao: 27. Elktron j ubačn u homogno lktrično polj. Kakva trba biti orijntacija počtn brzin lktrona da bi s on u lktričnom polju gibao jdnoliko ubrzano po pravcu? A. jdnaka orijntaciji lktričnoga polja B. suprotna orijntaciji lktričnoga polja C. okomita na lktrično polj D. pod kutom od 45⁰ u odnosu na lktrično polj 28. Proton ulazi u prostor izmđu dviju nabijnih ploča, kako j prikazano na crtžu. Elktrično polj izmđu ploča j homogno. Počtna brzina protona iznosa v₀ okomita j na lktrično polj. Kako ć s gibati proton u prostoru izmđu ploča? A. po dijlu parabol prma pozitivno nabijnoj ploči B. po dijlu parabol prma ngativno nabijnoj ploči C. po kružnom luku prma pozitivno nabijnoj ploči D. po kružnom luku prma ngativno nabijnoj ploči

29. Izmđu ploča ravnoga kondnzatora nalazi s zrak (ε r = 1). Što ć s dogoditi s kapacittom kondnzatora ako izmđu njgovih ploča stavimo staklo (ε r = 6)? A. Povćat ć s šst puta B. Smanjit ć s šst puta C. Ostat ć npromijnjn D. Past ć na nulu. 30. Pločasti kondnzator ispunjn j dilktrikom rlativn prmitivnosti 6. Površina svak ploč kondnzatora iznosi 6,2 10 ³ m², ploč su mđusobno razmaknut za 2 mm, a naboj na svakoj ploči iznosi 4 10 ⁸. a) Odrdit kapacitt kondnzatora. b) Odrdit napon izmđu ploča kondnzatora. 31. Ravni kondnzator, izmđu čijih s ploča nalazi zrak, spojn j na batriju tako da na sb primi naboj Q. Tako nabijn kondnzator odspoji s od batrij t u prostor izmđu ploča umtn dilktrik rlativn prmitivnosti ε r = 8. Pri umtanju dilktrika kondnzator j lktrički izoliran od okolin. Naboj na kondnzatoru nakon umtanja dilktrika označn j s Q'. Što vrijdi za odnos naboja Q'/Q? A. Q'/Q = 1/8 B. Q'/Q = 1 C. Q'/Q = 8 D. Q'/Q = 64 32. Dijagram prikazuj napon izmđu ploča kondnzatora u ovisnosti o naboju pri nabijanju kondnzatora. Koja j od navdnih tvrdnji točna? A. Nagib grafa jdnak j kapacittu kondnzatora. B. Označna površina ispod grafa jdnaka j kapacittu kondnzatora. C. Nagib grafa jdnak j nrgiji pohranjnoj u kondnzatoru. D. Označna površina ispod grafa jdnaka j nrgiji pohranjnoj u kondnzatoru.